KLASA: UP/II-008-07/25-01/852
URBROJ: 401-01/06-25-2
Zagreb, 17. listopada 2025.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Krapinsko-zagorske županije, KLASA: UP/I-008-01/25-02/05, URBROJ: 2140-04/4-25-1 od 19. kolovoza 2025. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Krapinsko-zagorske županije, KLASA: UP/I-008-01/25-02/05, URBROJ: 2140-04/4-25-1 od 19. kolovoza 2025. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Krapinsko-zagorske županije (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) u točki 1. izreke odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 31. srpnja 2025. godine, kojim je u točkama 1. i 2. zatražio odgovore na pitanja vezano za izradu i/ili donošenje izmjena i dopuna Prostornog plana, pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti ne posjeduje tražene informacije, dok je u točki 2. izreke odbijen dio navedenog zahtjeva kojim su se pod točkama 3. i 4. tražili odgovori na pitanja vezano za istu temu, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4., a u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. navedenog Zakona, jer se u tom dijelu nije tražila informacija u zakonskom smislu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu, u kojoj u bitnome navodi da ju podnosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene zakona. Nadalje, navodi kako prvostupanjsko tijelo tvrdi da ne posjeduje tražene informacije, no da se one odnose na izmjene i dopune Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije iz 2013., 2015. i 2017. godine, kao i na zapisnike sjednica Županijske skupštine, odnosno da je riječ o dokumentima koje je samo tijelo javne vlasti izrađivalo, usvajalo i objavljivalo, pa je stoga očito da oni postoje i da ih posjeduje. U odnosu na dio obrazloženja osporenog rješenja koji se odnosi na odbijanje njegovog zahtjeva, ističe da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo zakonsku odredbu kojom je definirana „informacija“, jer je ista definirana kao „svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, registra ili na drugi način“, a da se njegov zahtjev odnosi upravo na dokumente (planovi, izmjene, zapisnici sjednica), a ne na mišljenja ili buduće procjene. Također, žalitelj ističe da je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju povrijedilo načelo transparentnosti i prava na pristup informacijama, jer je prema članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, dužno omogućiti pristup traženim informacijama ili donijeti obrazloženo rješenje kojim se pristup ograničava (npr. zbog zaštite osobnih podataka ili klasificiranih informacija), a da je u ovom slučaju njegov zahtjev paušalno odbijen, bez provedbe testa razmjernosti i javnog interesa. S obzirom na navedeno žalbenom tijelu predlaže da ukine osporeno rješenje te naloži prvostupanjskom tijelu da mu omogući pristup traženim informacijama, i to posebno: tekstovima izmjena i dopuna Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije (2013., 2015., 2017.), dokumentaciji i zapisnicima Županijske skupštine vezanima uz navedene izmjene, podacima o korištenju EU fondova ili drugih javnih sredstava u vezi tih izmjena, i svim dokumentima u kojima se razmatra planiranje piste/aerodroma ili uklanjanje privatnih sadržaja (motocross staza, zemljišta). Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
U žalbenom postupku prvostupanjsko tijelo je dostavilo drugostupanjskom tijelu spis predmeta po žalbi na nadležno postupanje.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj prvostupanjskom tijelu 31. srpnja 2025. godine podnio zahtjev za pristup informacijama, u kojem je zatražio doslovno sljedeće: „1. Jesu li u razdoblju 2013., 2015. i/ili 2017. godine, prilikom izrade i/ili donošenja izmjena i dopuna Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije, korištena sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), ili drugih EU fondova (npr. strukturni i investicijski fondovi, IP A, Interreg, itd.)?; 2. Ako je odgovor potvrdan - Navedite naziv fonda, iznos sredstava, nositelja projekta i naziv konkretnog projekta ili plana za koji su sredstva korištena, Navedite je li unutar tih izmjena planiran/projektiran prostor uz sportsku pistu (aerodrom) za projekt navodnog talijanskog investitora - hala za proizvodnju zrakoplova, o čemu je 2015. godine izvještavao i lokalni medij Zagorski list, uz sudjelovanje tadašnjeg (i sadašnjeg) župana ........., Molim i presliku ili poveznicu na zapisnik sjednice Skupštine KZZ na kojoj je navedeni projekt bio predstavljen kao projekt od strateškog značaja; 3. Jesu li se te izmjene prostornog plana koristile i kao argument za potrebu uklanjanja motocross staze koja se nalazila u blizini?; i 4. Je li, temeljem navedenih planova i projekata, došlo do promjena namjene zemljišta i/ili uklanjanja privatnih sadržaja, i ako jest - u čiju korist?“.
Iz spisa predmeta je utvrđeno da je postupajući po navedenom zahtjevu prvostupanjsko tijelo donijelo osporeno rješenje kojim je u dijelu odbacilo zahtjev, pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer ne posjeduje zatražene informacije, a u dijelu isti odbilo pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 4. istog zakona, jer se u tom dijelu zahtjeva nije tražilo informacije u zakonskom smislu.
U obrazloženju navedenog rješenja je naveden sadržaj predmetnog zahtjeva te su citirane odredbe članka 5. stavka 1. točke 3., članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, odredba ranije važećeg Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je bila propisana mogućnost odbacivanja zahtjeva zbog neposjedovanja informacije koja se u zahtjevu traži, te odredba prema kojoj je tijelo javne vlasti moglo odbiti zahtjev ukoliko bi smatralo da se njime ne traži informacija u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama. Također je pojašnjeno da je prilikom obrade zahtjeva utvrđeno da prilikom izrade odnosno donošenja izmjena i dopuna Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije nisu korištena sredstva iz Nacionalnog plana oporavka niti EU fondova, pa stoga prvostupanjsko tijelo ne posjeduje informacije koje je žalitelj tražio u točkama 1. i 2. zahtjeva. Nadalje, u obrazloženju osporenog rješenja žalitelj je obaviješten da su zapisnici i akti Županijske skupštine javno objavljeni na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela, uz navođenje poveznice gdje se ti dokumenti mogu pronaći. Vezano za Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije prvostupanjsko tijelo je žalitelju navelo poveznice na kojima su isti javno objavljeni. U odnosu na točke 3. i 4. predmetnog zahtjeva pojašnjeno je da se u tom dijelu zahtjeva nisu tražile informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu se pozvalo i na stav Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u presudi Poslovni broj: UsII-384/20 od 10. prosinca 2020. godine. slijedom čega je odlučeno kao u točki 2. izreke rješenja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, između ostalog, propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje popise, analize, izvješća, i sastavlja odgovore na pitanja i izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.
U postupku po žalbi, a s obzirom na navode žalbe te osporenog rješenja, drugostupanjsko tijelo mora utvrditi da li je žalitelj predmetnim zahtjevom tražio podatak koji se može podvesti pod gore citiranu definiciju „informacije“, posjeduje li tijelo javne vlasti zatraženu informaciju u trenutku podnošenja zahtjeva te postoje li ograničenja zbog kojih je informacija izuzeta od javnog pristupa.
S time u vezi posebno se napominje da u nadležnosti Povjerenika za informiranje nije utvrđivanje obveze tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji za koju je nedvojbeno utvrđeno da jest u posjedu tijela javne vlasti.
Odredbom članka 23. stavka 5. istog Zakona propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Dana 25. lipnja 2022. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 69/22.) prema kojem je dotadašnji stavak 5. članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama postao stavak 6. istog članka.
Odredbom članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
U odnosu na sadržaj predmetnog zahtjeva žalitelja u žalbenom postupku je utvrđeno kako je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da prilikom izrade odnosno donošenja izmjena i dopuna Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije nisu korištena sredstva iz Nacionalnog plana oporavka niti EU fondova, pa stoga ne posjeduje dokumentaciju iz koje bi mogli proizaći odgovori na pitanja žalitelja pod točkama 1. i 2. predmetnog zahtjeva, a sukladno odredbi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama nije bilo u obvezi odgovori na pitanja žalitelja i na taj način izrađivati novu informaciju.
Nadalje, u odnosu na pitanja koja je žalitelj postavio u točkama 3. i 4. predmetnog zahtjeva u žalbenom je postupku utvrđeno kako niti u tom slučaju prvostupanjsko tijelo nije bilo u obvezi izrađivanjem odgovora na pitanja žalitelja izrađivati novu informaciju, s time da je u obrazloženju osporenog rješenja, uz navođenje poveznica na internetsku stranicu, obavijestilo žalitelja gdje su javno objavljeni zapisnici i akti Županijske skupštine te Prostorni planovi Krapinsko-zagorske županije. U odnosu na navedeno se napominje kako se kod obavještavanja korisnika o tome da su informacije koje se traže zahtjevom za pristup informacijama javno objavljene ne donosi posebno rješenje, nego se korisniku dostavlja obavijest sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, protiv koje onda korisnik ima pravo podnošenja prigovora čelniku tijela javne vlasti. U konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo nije donijelo obavijest posebnim aktom nego je ista sadržana u obrazloženju osporenog rješenja, koje je žalitelju dostavljeno, pa informacije koje se odnose na zapisnike i akte Županijske skupštine te Prostorne planove Krapinsko-zagorske županije može potražiti na dostavljenim mu poveznicama.
Naime, na pitanja žalitelja tijelo javne vlasti bi jedino moglo izraditi odgovore odnosno nove informacije, s obzirom da je riječ o pitanjima koja se dalje nastavljaju na moguće odgovore, a sukladno ranije citiranoj definiciji informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama takvo traženje ne smatra se traženjem informacije u zakonskom smislu, pa je stoga prihvaćen stav prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja.
Posebno se napominje kako žalitelj tek u žalbi traži da mu se dostave i svi dokumenti u kojima se razmatra planiranje piste/aerodroma ili uklanjanje privatnih sadržaja (motocross staza, zemljišta), no takav zahtjev nije sadržan u predmetnom zahtjevu, pa nije niti razmatran u ovom žalbenom postupku. Vezano za navedeno se napominje kako se ovim rješenjem ne dira u pravo žalitelja da podnese novi zahtjev za pristup informacijama u kojem može zatražiti te informacije.
Nakon provedenog žalbenog postupka je utvrđeno da je u prvostupanjskom postupku prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva bilo manjih nedostataka, vezano za način donošenja obavijesti o javno objavljenim informacijama te u obrazloženju osporenog rješenja kada se prvostupanjsko tijelo pozvalo na odredbe ranije važećeg Zakona o pravu na pristup informacijama, no da navedeni nedostaci nisu mogli dovesti do drugačijeg rješenja ove upravne stvari.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave Rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
Anita Markić, dipl. iur.