KLASA: UP/II-008-07/25-01/609
URBROJ: 401-01/10-25-5
Zagreb, 20. listopada 2025.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/25-002/42, URBROJ: 251-02-02/008-25-4 od 18. ožujka 2025. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/25-002/42, URBROJ: 251-02-02/008-25-4 od 18. ožujka 2025. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Zagreba (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio podatke iz zbirke kupoprodajnih cijena, temeljem članka 23. stavka 6. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je pristup traženim podacima određen Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnikom o informacijskom sustavu tržišta nekretnina.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj navodi da žalbu podnosi zbog toga što su činjenice u postupku pogrešno ili nepotpuno utvrđene, odnosno zbog toga što se nije vodilo računa o pravilima postupka i zbog pogrešne primjene pravnog propisa. Smatra da u konkretnom slučaju postoji javni interes. Ističe da je počinjena bitna povreda odredaba iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer ne postoji zaštićeni interes u konkretnom slučaju. Dalje navodi da ne zahtijeva pristup sustavu e-Nekretnine niti pristup zbirki kupoprodajnih cijena, već zahtijeva podatke koji su sadržani u jednoj konkretnoj ispravi, a koja se tiče izgradnje javne infrastrukture. Također navodi da podaci o ostvarenim kupoprodajnim cijenama i prateći podaci o nekretnini nisu tajni te se poziva na odredbu članka 7. Zakona o zemljišnim knjigama prema kojoj su zemljišne knjige javne. Ukazuje na postojanje javnog interesa, jer je riječ o izgradnji javne infrastrukture. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 12. veljače 2025. godine od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće informacije: a) izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijena pod klasom 940-01/24-028/760, urbroj 251-11-31/002-24-3 (ID: 52781), a koji je izdan Gordanu Baniću, stalnom sudskom vještaku u Zagrebu, Draškovićeva 23, za nekretninu koja je u katastarskom operatu označena kao k.č.br. 6302/1 k.o. Rudeš i b) glede svih nekretnina navedenih u naprijed navedenom izvatku iz zbirke kupoprodajnih cijena informaciju o brojčanoj oznaci katastarskih i zemljišnoknjižnih čestica koje čine nekretnine, kao i u kojoj katastarskoj općini se iste čestice nalaze.
Postupajući po navedenom zahtjevu prvostupanjsko tijelo donijelo je osporeno rješenje.
Iz obrazloženja osporenog rješenja, te testa razmjernosti i javnog interesa, u bitnom proizlazi da odredbe Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnika o informacijskom sustavu tržišta nekretnina određuju krug ovlaštenika kojima je dostupan pristup podacima sadržanim u sustavu eNekretnine, odnosno da bi pristup traženim informacijama značio kršenje odredbi Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da spisu predmeta prileži nalaz i mišljenje vještaka Gordana Banića od 25. studenog 2024. godine, u prilogu kojeg je izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijene, a u kojem nisu navedeni brojevi katastarskih čestica.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da spisu predmeta prileži zapisnik o očevidu, KLASA: UP/I-943-04/24-009/9, URBROJ: 251-04-51-6/003-24-9 od 12. studenog 2024. godine u postupku osiguranja dokaza i vrijednosti nekretnine na nekretnini označenoj kao kč.br. 561/2787 dijela z.k.č. 2059, površine 2787 m2, upisane u zk. ul. 21432, k.o. Vrapče, za katastar dio k.č. br. 6306, k.o. Rudeš, a iz kojeg proizlazi da žalitelj nastupa kao punomoćnik stranke u navedenom postupku.
Elektroničkom porukom Ureda povjerenice za informiranje od 11. kolovoza 2025. godine od prvostupanjskog tijela zatraženo je da dostavi informaciju u smislu članka 5. stavka 3. točke Zakona o pravu na pristup informacijama, a koja će sadržavati podatke o brojevima katastarskih čestica.
Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo dostavilo je traženu informaciju dana 15. rujna 2025. godine.
Povjerenik za informiranje smatra da je prvostupanjsko rješenje pravilno i zakonito, te žalbenim razlozima nije dovedeno u sumnju, a iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 6. stavku 1. Zakona o procjeni vrijednosti („Narodne novine“ broj 78/15) nekretnina propisano je da će ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva i prostornog uređenja uspostaviti i održavati informacijski sustav tržišta nekretnina (eNekretnine) za potrebe provedbe tog Zakona i drugih propisa. Prema stavku 2. navedenog članka sastavni dio navedenog sustava čini zbirka kupoprodajnih cijena i plan približnih vrijednosti.
Člankom 58. stavkom 1. navedenog Zakona propisano je da pravo pribavljanja podataka iz članka 57. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona imaju pravosudna i upravna tijela te procjenitelji u svrhu izrade procjembenih elaborata.
Prema stavku 2. navedenog članka propisano je da ako se podatci iz članka 57. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona smatraju osobnim podatcima prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, tada su procjenitelji prilikom izrade procjembenih elaborata dužni s navedenim podatcima postupati sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 12. Pravilnika o informacijskom sustavu tržišta nekretnina („Narodne novine“, broj 68/20 i 12/24) propisano je da su ovlašteni korisnici eNekretnina:
a) službenici Ministarstva koji su zaduženi za obavljanje stručnih i administrativno-tehničkih poslova za potrebe visokog procjeniteljskog povjerenstva prema Zakonu i koji provode nadzor nad provedbom Zakona
b) službenici upravnih i/ili stručnih tijela županije, Grada Zagreba odnosno velikoga grada koje za obavljanje stručnih i administrativno-tehničkih poslova za potrebe procjeniteljskog povjerenstva prema Zakonu imenuju župani odnosno gradonačelnici
c) samostalni procjenitelji i zaposlenici pravne osobe koja je ovlaštena odnosno registrirana za procjene vrijednosti nekretnina
d) zaposlenici posrednika u prometu nekretnina upisani u Registar posrednika u prometu nekretnina
e) službenici Porezne uprave, službenici Ministarstva nadležni za poslove državne imovine koji su zaduženi za obavljanje stručnih i administrativno-tehničkih poslova u svrhu postupaka iz područja procjene vrijednosti nekretnina, službenici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, te službenici upravnih tijela koji su zaduženi za obavljanje stručnih i administrativno-tehničkih poslova u svrhu provođenja postupaka iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu
f) javni bilježnici upisani u imenik Hrvatske javnobilježničke komore
g) članovi visokog procjeniteljskog povjerenstva
h) članovi procjeniteljskog povjerenstva i
i) ugovoreni sudionici u realizaciji projekata Ministarstva za unaprjeđenje sustava eNekretnine te drugih elemenata koji bi unaprijedili sustav procjena vrijednosti nekretnina i tržišta nekretnina u Republici Hrvatskoj.
Imajući na umu navedene odredbe, pravilno prvostupanjsko tijelo zaključuje da je u konkretnom slučaju posebnim propisima propisano tko ima pravo pristupa sustavu eNekretnine, a što uključuje i pravo na pristup zbirci kupoprodajnih cijena.
Slijedom navedenog, u žalbenom postupku potrebno je utvrditi može li se žalitelju omogućiti pristup podacima o brojevima katastarskih čestica koji su navedeni u informaciji koja je dostavljena Povjereniku za informiranje, a koja nije sadržana u nalazu i mišljenju vještaka ..........
Povjerenik za informiranje smatra da odredba članka 58. stavka 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (koja je detaljno razrađena odredbom članka 12. Pravilnika o informacijskom sustavu tržišta nekretnina) predstavlja zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sukladno članku 15. stavku 2. točki 7. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Kad se uzmu u obzir razlozi za ograničavanje prava na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje posebnu važnost pridaje činjenici je riječ o pravno uređenom postupku (izvlaštenje) u kojem žalitelj nastupa kao punomoćnik stranke.
S tim u vezi, Povjerenik za informiranje ističe da iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-763/2009 i dr. od 30. ožujka 2011. godine („Narodne novine“, broj 39/11) proizlazi da je “javni interes” usmjeren na zaštitu pojedinih zajedničkih vrijednosti koje izviru iz života u organiziranoj društvenoj zajednici.
Razmatrajući okolnosti konkretnog predmeta, Povjerenik za informiranje smatra da dostava podatka o katastarskim česticama koje su služile kao osnova za izradu nalaza i mišljenja vještaka nije usmjerena na zaštitu pojedinih zajedničkih vrijednosti koje izviru iz života u organiziranoj zajednici.
Upravo suprotno, omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo bi zaobilaženje prethodno citiranih propisa koji uređuju krug osoba koje su ovlaštene pristupiti sustavu eNekretnine, a što svakako ne predstavlja javni interes.
S druge strane, u konkretnom slučaju je riječ o očito privatnom interesu žalitelja (i stranke koju zastupa), s ciljem da dobiju podatke koji su važni za ostvarivanje prava na naknadu za izvlaštenje.
Suprotno stavu žalitelja, u konkretnom slučaju nije riječ o primjeni odredbe članka 7. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24), jer se ne traže podaci iz zemljišnih knjiga, već podaci koji su sadržani u zbirci kupoprodajnih cijena, a što je sastavni dio sustava eNekretnine.
U odnosu na žalbene navode (posebno od točke 11. žalbe pa nadalje), Povjerenik za informiranje ističe da navedeni žalbeni navodi nisu odlučni za donošenje odluke Povjerenika za informiranje, a iz sljedećih razloga.
Kao prvo, tražena informacija ne odnosi se na raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, već na podatke o katastarskim česticama koje su poredbenom metodom korištene kao način izračuna vrijednosti nekretnine u smislu članka 24. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina.
Kao drugo, odredba članka 14. Zakona o odvjetništvu nije relevantna u konkretnom slučaju, s obzirom na to da je riječ o postupku koji se vodi sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, u kojem se ispituje bi li bilo koja treća osoba mogla dobiti traženu informaciju, jer je svrha Zakona o pravu na pristup informacijama da svaki korisnik dobije informacije od javnog interesa, pa neosnovano žalitelj osporava primjenu odredbe članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama od strane prvostupanjskog tijela.
Kao treće, pozivanje žalitelja na odredbu članka 57. stavka 2. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (koja izričito navodi da se mora navesti podatak o katastarskoj čestici), ne utječe na ocjenu Povjerenika za informiranje da u konkretnom slučaju ne prevladava javni interes za traženom informacijom.
S tim u vezi, Povjerenik za informiranje u postupku koji se vodi po odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama procjenjuje prevladava li javni interes ili potreba zaštite prava na ograničenje, što znači da Povjerenik za informiranje ne može ulaziti u ocjenu zakonitosti postupanja vještaka ili nadležne službe prvostupanjskog tijela koja je na zbirci iz izvatka kupoprodajnih cijena prekrila podatke o katastarskoj čestici.
Iako će naknada za izvlaštenje biti isplaćena iz proračunskih sredstava, to ne znači da prevladava javni interes za podacima o katastarskim česticama, a opravdanost prekrivanja navedenih podatka o katastarskoj čestici može biti predmet ispitivanja u navedenom postupku izvlaštenja, odnosno u žalbenom postupku ili postupku pred nadležnim sudom.
Drugim riječima, bilo bi protivno ulozi Povjerenika za informiranje kao drugostupanjskog tijela da ispituje opravdanost postupanja prvostupanjskog tijela kao stranke u postupku izvlaštenja.
Posebno se ističe da se ovim rješenjem ne dira u pravo žalitelja da kao punomoćnik stranke u postupku izvlaštenja, odnosno pravnim lijekovima iznosi prigovore kao u ovom postupku, jer samo nadležna tijela u tim postupcima mogu ispitivati jesu li stranci koju zastupa žalitelj poštivana procesna prava u postupku, je li imala pravo uvida u odlučne činjenice na kojima se temelji odluka, odnosno je li joj isplaćena tržišna vrijednost nekretnine u smislu članka 50. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske.
Slijedom svega navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku trebalo je odbiti žalbu kao neosnovanu, pa je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
Anita Markić, dipl.iur.