KLASA: UP/II-008-07/25-01/19
URBROJ: 401-01/11-25-7
Zagreb, 30. travnja 2025.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na
temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i
69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Primorsko-goranske
županije KLASA: UP/I-008-01/24-01/26, URBROJ:
2170-01-01/2-24-1 od 24. prosinca 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava
na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba .........
izjavljena protiv rješenja Primorsko-goranske županije KLASA:
UP/I-008-01/24-01/26, URBROJ: 2170-01-01/2-24-1 od
24. prosinca 2024. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem
Primorsko-goranske županije (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbačen je zahtjev
za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 24. rujna
2024. godine, temeljem odredbe članka 73. stavka 1. i 2. Zakona o općem
upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.).
Protiv
navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi
da je pobijanim rješenjem odbačen njegov zahtjev za pristup informacijama od
10. prosinca 2024. godine kojim je zatražio od prvostupanjskog tijela dostavu
rješenja o natprosječnim rezultatima rada za 2024. godinu službenika Upravnog
odjela za zdravstvo te prijedlog za natprosječne rezultate za 2023. godinu s
pratećom dokumentacijom, a koji se odnosi na njega osobno. Nadalje, navodi da
ga je prvostupanjsko tijelo pozvalo da dostavi podatke o svojoj adresi i
osobnom identifikacijskom broju, a u vezi čega je obavijestio prvostupanjsko
tijelo da su mu traženi podaci poznati jer postoje u kadrovskoj evidenciji, kao
i da su za postupanje po zahtjevu nepotrebni jer je dostava informacije
zatražena osobnim preuzimanjem ili dostavom skeniranih dokumenata putem
elektroničke pošte. Također, žalitelj navodi da je prvostupanjsko tijelo
povrijedilo načelo jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup
informacijama jer je po istovjetnom zahtjevu službenika Upravnog odjela za
turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj koji također nije sadržavao podatke o
adresi i osobnom identifikacijskom broju, dostavilo tražene informacije.
Žalitelj smatra i da je prvostupanjsko tijelo povrijedilo i odredbu članka 58.
stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku jer je od njega tražilo dostavu
podataka koji postoje u službenim evidencijama prvostupanjskog tijela budući da
je njegov zaposlenik, a smatra i da nije bilo mjesta dostavi pobijanog rješenja
javnom objavom s obzirom da je dostavu informacija zatražio elektroničkim putem.
Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba nije osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup
informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske
zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija,
fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne
vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na
pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj
domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i
ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u
spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 10. prosinca 2024. godine putem
elektroničke pošte prvostupanjskom tijelu podnio zahtjev za pristup
informacijama kojim je zatražio da mu se dostave rješenja o natprosječnim
rezultatima rada za 2024. godinu za sve zaposlenike Upravnog odjela za zdravstvo.
Uz navedeno, žalitelj je zatražio da mu se dostavi prijedlog za natprosječne
rezultate za 2023. godinu koji je za njega pročelnica Upravnog odjela za
zdravstvo uputila nadležnom županijskom upravnom tijelu za službeničke poslove
i odgovor tog upravnog tijela kojim je odbijen prijedlog za njegovo
nagrađivanje za natprosječne rezultate u 2023. godini. U zahtjevu žalitelj je
istaknuo da traži osobno preuzimanje dokumenata ili dostavu skeniranih
dokumenata putem elektroničke pošte.
Nadalje,
utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo zaključkom KLASA: 008-01/24-01/56, URBROJ: 2170-01-01/2-24-3 od 18. prosinca 2024. godine
žalitelja pozvalo da u roku od 2 dana od dana dostave zaključka, dostavi
podatke o svojoj adresi i osobnom identifikacijskom broju, temeljem odredbe
članka 71. i 73. Zakona o općem upravnom postupku. Citirani zaključak od 18.
prosinca 2024. godine dostavljen je žalitelju putem elektroničke pošte dana 19.
prosinca 2024. godine.
Također,
utvrđeno je da se žalitelj dana 30. prosinca 2024. godine putem elektroničke
pošte obratio prvostupanjskom tijelu navodeći da su mu traženi podaci poznati
jer postoje u kadrovskoj evidenciji te da su za postupanje po ovom zahtjevu
nepotrebni jer je dostava informacija zatražena osobnim preuzimanjem ili
dostavom putem elektroničke pošte.
Daljnjim
uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo, s obzirom da
žalitelj zahtjev nije ispunio u skladu s pozivom, donijelo probijano rješenje
od 24. prosinca 2024. godine kojim se zahtjev odbacuje, temeljem odredbe članka
73. Zakona o općem upravnom postupku.
Člankom 18.
stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pisani
zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i
adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe
i njezino sjedište.
Odredom
članka 20. stavka 2. citiranog Zakona propisano je da će u slučaju nepotpunog
ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti bez odgode pozvati podnositelja
zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak,
a ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na
temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj
informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Člankom 73.
stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da kad podnesak
sadržava kakav nedostatak koji onemogućuje postupanje po podnesku, odnosno ako
je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, službena osoba će zaključkom upozoriti na
to stranku i odredit će rok u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak, uz
upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini. U stavku 2.
navedenog članka Zakona o općem upravnom postupku propisano je da ako se
nedostaci ne otklone u određenom roku, a po podnesku se ne može postupiti,
službena osoba će rješenjem odbaciti podnesak.
Prvostupanjsko
tijelo je dostavilo očitovanje na žalbu u kojem u bitnome navodi da je
rješavajući o predmetnom zahtjevu utvrđeno da su njime zatražene informacije
koje se prvenstveno odnose na raspolaganje javnim sredstvima, odnosno
sredstvima isplaćenima iz proračuna prvostupanjskog tijela, međutim utvrđeno je
i da predmetna rješenja u svojem uvodnom dijelu uz ime i prezime službenika
sadrže i njihove osobne identifikacijske brojeve, a koji podliježu zakonskom
ograničenju iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup
informacijama, pa bi valjalo donijeti rješenje o djelomičnom pristupu traženim
informacijama, na način da se u svim traženim rješenjima prekrije osobni
identifikacijski broj službenika na kojeg se pojedino rješenje odnosi, sukladno
odredbi članka 23. stavka 6. točke 2., u svezi s člankom 15. stavkom 2. točkom
4. i stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, navodi da je
člankom 85. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisana obveza osobne
dostave u slučajevima kada od dostave počinje teći rok koji se ne može
produžiti te je člankom 98. stavkom 2. navedenog Zakona također propisano da
uvod rješenja sadrži između ostaloga i osobni identifikacijski broj stranke.
Također, prvostupanjsko tijelo navodi da je svjesno proceduralne pogreške jer
je žalitelju zaključkom odredilo rok od 2 dana za dostavu traženih podataka,
umjesto 5 dana sukladno odredbi članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup
informacijama.
Vezano uz
žaliteljeve navode iz žalbe da je povrijeđeno načelo jednakosti iz članka 8.
Zakona o pravu na pristup informacijama, prvostupanjsko tijelo ističe da po
svim zahtjevima postupa na jednak način, odnosno činjenica da je neki
podnositelj ujedno i službenik prvostupanjskog tijela ne stavlja ga samim time
u povoljniji ili nepovoljniji položaj jer se svi zahtjevi jednako tretiraju i
provjeravaju jesu li u skladu s člankom 18. Zakona. Nadalje, navodi činjenica
da je sa sadržajno istovjetnim zahtjevom drugog službenika prvostupanjskog
tijela poštapljeno na način da mu je rješenjem o djelomičnom pristupu
informacijama, a da prethodno nije zatražena dopuna zahtjeva, iako isti nije
sadržavao podatak o fizičkoj adresi i osobnom identifikacijskom broju, leži u
tome da se radi o podnositelju i službeniku prvostupanjskog tijela po čijim je
zahtjevima za pristup informacijama vrlo često postupano,
pa tako službenik za informiranje raspolaže podacima o njegovoj adresi i
osobnim identifikacijskom broju te se smatralo nepotrebnim pozivati ga na
dopunu zahtjeva. Također, ističe se da bi se žalitelju udovoljilo dostavom
rješenja i traženih informacija osobnim preuzimanjem, kao što je to bilo i u
slučaju drugog korisnika, da je dostavio tražene podatke, donosno svoju adresu
i osobni identifikacijski broj.
U žalbenom
postupku utvrđeno je da žaliteljev zahtjev koji je podnio dana 10. prosinca
2024. godine putem elektroničke pošte, nije sadržavao sve elemente koje
propisuje odredba članka 18. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nadalje, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo pozvavši
žalitelja na ispravak njegovog zahtjeva na način da navede propisane podatke, a
s obzirom da je utvrdilo da je u konkretnom slučaju, sukladno odredbi članka
23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama treba donijeti
rješenje o odbijanju zahtjeva.
Također,
valja naglasiti da se temeljem članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup
informacijama odnosi na situacije u kojima se po zahtjevu za pristup
informacijama ne može postupiti jer se sa sigurnošću ne može utvrditi koja je
informacija predmet zahtjeva, a što ovdje nije slučaj, pa je prvostupanjsko
tijelo kao osnovu za odbacivanje zahtjeva pravilno navelo odredbu članka 73.
stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku.
Valja
napomenuti da se žaliteljevi navodi iz žalbe da je prvostupanjsko tijelo
povrijedilo pravila o dokazivanju iz članka 58. Zakona o općem upravnom
postupku, ne mogu prihvatiti s obzirom da se navedene odredbe ne primjenjuju u
slučajevima neurednog podneska.
Nadalje,
prihvaća se obrazloženje prvostupanjskog tijela da nije povrijedilo načelo
jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama u postupanju po
zahtjevu drugog korisnika prava na pristup informacijama, s obzirom da je već
raspolagalo njegovim podacima o adresi i osobnom identifikacijskom broju iz
postupanja po drugim zahtjevima za pristup informacijama. S tim u vezi, valja
istaknuti da nemaju svi službenici pristup podacima koji su sadržani u
kadrovskim evidencijama, pa stoga tražene podatke službenik za informiranje ne
bi mogao pribaviti na taj način.
Člankom
116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će
drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku
bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje
stvari.
U
žalbenom postupku utvrđeno je da je bilo nedostataka u prvostupanjskom postupku
vezano za rok koji je žalitelju ostavljen za ispravak zahtjeva, međutim oni
nisu mogli utjecati na rješenje stvari te je stoga odlučeno kao u izreci ovog
rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor
pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana
dostave rješenja.
POVJERENICA
ZA INFORMIRANJE
Anita
Markić, dipl.iur.