KLASA: UP/II-008-07/23-01/584

URBROJ: 401-01/05-24-5

Zagreb, 10. srpnja 2024.

Povjerenik za informiranje, 68011638990, na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Državnog inspektorata KLASA: UP/I-008-02/23-01/7, URBROJ: 443-02-05-10-23-1 od 28. lipnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Državnog inspektorata KLASA: UP/I-008-02/23-01/7, URBROJ: 443-02-05-10-23-1 od 28. lipnja 2023. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Rješenja Državnog inspektorata KLASA: UP/I-351-01/23-02/13, URBROJ: 443-01-16-23-3 od 8. svibnja 2023. godine i Rješenja Državnog inspektorata KLASA: UP/I-351-01/23-04/59, URBROJ: 443-01-16-23-3 od 15. svibnja 2023. godine.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Zapisnika Državnog inspektorata KLASA: 351-01/23-10/418, URBROJ: 443-01-16-23-2 od 18. travnja 2023. godine o obavljenom inspekcijskom nadzoru pravne osobe Luka d.d., Split i Zapisnika Državnog inspektorata KLASA: 351-01/23-10/418, URBROJ: 443-01-16-23-5 od 3. svibnja 2023. godine o obavljenom inspekcijskom nadzoru pravne osobe Luka d.d., Split, na način da se na prvoj stranici u oba zapisnika prekriju svi osobni podaci fizičkih osoba zaposlenika nadzirane pravne osobe, trgovačkog društva Luka d.d. Split, kao što su imena i prezimena, osobni identifikacijski broj (OIB), datum rođenja, adresa prebivališta i svi podaci o njihovim osobnim iskaznicama, njihovi potpisi („parafi“) u oba zapisnika te na četvrtoj stranici Zapisnika Državnog inspektorata KLASA: 351-01/23-10/418, URBROJ: 443-01-16-23-5 od 3. svibnja 2023. godine i podatak o imenu i prezimenu fizičke osobe zaposlenika nadzirane pravne osobe, trgovačkog društva Luka d.d. Split, te se u ovom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.

4. Nalaže se Državnom inspektoratu da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 19. svibnja 2023. godine kojim je Državni inspektorat (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo) zatražio informacije koje se odnose na inspekcijske nadzore u svezi onečišćenje zraka i okoliša, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2., a u vezi sa odredbom članka 15. stavka 2. točke 7. i stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da bi pristupom zatraženoj informaciji, zaštićeni interes, inspekcijska tajna, bio ozbiljno povrijeđen i da postoje osnove sumnje da bi objavljivanje tražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu kojom pobija rješenje radi svih žalbenih razloga i u kojoj u bitnom navodi da iz obrazloženja rješenja ne proizlazi pravna osnova za odbijanje zahtjeva s obzirom da nije vidljivo na temelju kojih činjenica tijelo zaključuje o postojanju osnove sumnje da bi omogućavanje pristupa moglo utjecati na učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje inspekcijskog postupka, jer obrazloženje rješenja ne sadrži valjane i argumentirane razloge. Nadalje navodi da osporenim rješenjem nije uvaženo da je okoliš dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Žalitelj u žalbi dodatno skreće pažnju da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primjenjuje materijalno pravo primjenom odredbe članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) sadrži posebne odredbe o pravu na pristup informacijama te da smatra kako se zakonsko ograničenje iz odredbe članka 158. stavka 4. Zakona o zaštiti okoliša ne može primijeniti u ovom konkretnom slučaju. Isto tako žalitelj u žalbi navodi da za pitanje zagađenja zraka i okoliša na predjelu Brda i šire postoji ogroman interes javnosti te da je neminovno da se predmetna informacija odražava i na pitanje raspolaganja javnim sredstvima Grada Splita. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je djelomično osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

U žalbenom postupku prvostupanjsko tijelo dostavilo je Povjereniku za informiranje žalbu žalitelja sa spisom predmeta na nadležno postupanje te informacije koje su predmetom ovog postupka.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od dana 19. svibnja 2023. godine zatražio prvostupanjsko tijelo presliku zapisnika o provedenim inspekcijskim nadzorima i rješenja koja su donesena po provedenim inspekcijskim nadzorima nad trgovačkim društvom Lukom d.d. na lokaciji Sjeverne luke Split u 2023. godini vezano za onečišćenje zraka i onečišćenje okoliša na tom području.

Uvidom u dostavljeni spis predmeta je utvrđeno da je prije donošenja osporenog rješenja proveden test razmjernosti i javnog interesa te da je izvršena procjena između razloga za omogućavanje pristupu informacijama i razloga za ograničavanje pristupa informaciji.

Nadalje je uvidom u spis predmeta utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-02/23-01/7, URBROJ: 443-02-05-10-23-1 od 28. lipnja 2023. godine kojim je odbilo predmetni zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2., a u vezi sa odredbom članka 15. stavka 2. točke 7. i stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da bi pristupom zatraženoj informaciji, zaštićeni interes, inspekcijska tajna, bio ozbiljno povrijeđen i da postoje osnove sumnje da bi objavljivanje tražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

U osporenom rješenju se navodi da su inspekcijski upravni nadzori obavljeni iz nadležnosti prvostupanjskog tijela koje su utvrđene odredbama Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18 i 117/21), nad provedbom Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, broj 127/19 i 57/22), Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 84/21) i Zakona o zaštiti okoliša. Nadalje se navodi da je sukladno zahtjevu inspekcije zaštite okoliša za provedbom mjerenja posebne namjene, Grad Split donio odluku o provedbi mjerenja posebne namjene na lokaciji Brda koja su provedene u zimskom i proljetnom periodu ove godine.

Nadalje se navodi u rješenju da rezultati provedenih ispitivanja kvalitete zraka s mjernih postaja na sjevernom dijelu Splita (GK BRDA), koje je proveo Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske županije, iako su preliminarni i ne mogu se koristiti za davanje ocjene o kvaliteti zraka sukladno odredbama Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“, broj 77/20), ukazuju da bi nakon provedenog cjelokupnog mjerenja u razdoblju jedne kalendarske godine, moglo doći do prekoračenja granične vrijednosti arsena.

Isto tako je navedeno da je na zahtjev inspekcije zaštite okoliša provedeno uzorkovanje uskladištenih rasutih tereta na lokaciji putem ovlaštenog laboratorija Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske županije, u cilju utvrđivanja mogućeg izvora arsena i nikla u zraku, odnosno određivanja elementa u tragovima (As, Cd, Cr, Co, Mn, Ni, Pb, Sb i V). Navodi se da su rezultati provedene analize pokazali da uzorkovani rasuti tereti sadrže arsen te su potencijalni izvori onečišćenja zraka, a mjere koje nadzirana osoba poduzima za sprječavanje emisije čestica u zrak prilikom manipulacije i skladištenja rasutih tereta nisu dovoljne. Uz ovo se u rješenju dodaje da razdoblje u kojem su provedena mjerenja posebne namjene (2x15 dana) nije dostatno za davanje ocjene o kvaliteti zraka za to područje (razdoblje usrednjavanja je jedna kalendarska godina) te će se ocjena po kvaliteti zraka dati nakon provedenog cjelokupnog mjerenja u sva četiri godišnja doba.

U rješenju je navedeno da neovisno o zahtjevu inspekcije zaštite okoliša, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije je započeo s mjerenjima ukupne taložne tvari (UTT) i sadržaja metala u UTT u ožujku 2023, godine te da razdoblje u kojem je provedeno mjerenje nije dostatno za davanje ocjene o kvaliteti zraka za to područje, (razdoblje usrednjavanja je jedna kalendarska godina).

Isto tako se u rješenju navodi da tražena informacija predstavlja dokumentaciju te druge podatke i dokaze utvrđene i nastale u vezi s inspekcijskim postupkom, koji su na temelju članka 57. stavka 6. Zakona o Državnom inspektoratu određeni kao inspekcijska tajna te da bi ista bila nepopravljivo ozbiljno povrijeđena jer postoji nesporna mogućnost da se pristup istoj informaciji omogući ne samo podnositelju zahtjeva nego i široj javnosti.

Nadalje se u osporenom rješenju navodi da nije vjerojatno da bi dostava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i sl.), a posebno što informacije nastale tijekom inspekcijskog postupka, a koji je još u tijeku, i njihovo objavljivanje prije dovršetak istoga i izrade cjelovite i konačne informacije bi moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je prvostupanjsko tijelo prilikom rješavanja zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te je posljedično tomu pogrešno primijenilo pravni propis, Zakon o pravu na pristup informacijama.

Člankom 23. stavkom 6. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom, a stavkom 3. točkom 1. ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Odredbom članka 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. U stavku 3. istog članka Zakona propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama razmotrio je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te može li se pristup traženim informacijama ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. navedenog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

U žalbenom postupku dostavljene su informacije zatražene predmetnim zahtjevom žalitelja, Zapisnik Državnog inspektorata KLASA: 351-01/23-10/418, URBROJ: 443-01-16-23-2 od 18. travnja 2023. godine o obavljenom inspekcijskom nadzoru pravne osobe Luka d.d., Split, Zapisnik Državnog inspektorata KLASA: 351-01/23-10/418, URBROJ: 443-01-16-23-5 od 3. svibnja 2023. godine o obavljenom inspekcijskom nadzoru pravne osobe Luka d.d., Split, Rješenje Državnog inspektorata KLASA: UP/I-351-01/23-02/13, URBROJ: 443-01-16-23-3 od 8. svibnja 2023. godine i Rješenje Državnog inspektorata KLASA: UP/I-351-01/23-04/59, URBROJ: 443-01-16-23-3 od 15. svibnja 2023. godine, a koja rješenja su donesena po provedenim inspekcijskim nadzorima nad trgovačkim društvom Lukom d.d. na lokaciji Sjeverne luke Split u 2023. godine.

Uvidom u sadržaj dostavljene informacije je utvrđeno da je kao predmet nadzora u Zapisniku Državnog inspektorata od 18. travnja 2023. godine o obavljenom inspekcijskom nadzoru navedeno onečišćenje zraka česticama rasutog materijala iz Sjeverne luke u Splitu, a u Zapisniku od 3. svibnja 2023. godine onečišćenje zraka česticama rasutog materijala iz Sjeverne luke u Splitu, postupanje s otpadom, postupanje s rashladnom i klimatizacijskom opremom/uređajima koji sadrže kontrolirane tvari i/ili fluorirane stakleničke plinove. U predmetnim se zapisnicima navode opći podaci nadzirane pravne osobe, imena i prezimena fizičkih osoba prvostupanjskog tijela koje su obavile inspekcijski nadzor, podatak o imenu i prezimenu, adresi i OIB-u člana uprave i direktora nadzirane pravne osobe, podatak o imenu i prezimenu zaposlenika nadzirane pravne osobe, te podaci o imenu i prezimenu, OIB-u, datumu rođenja, adresi prebivališta i osobnoj iskaznici zaposlenika nadzirane pravne osobe koji su nazočili nadzoru. Nadalje se navodi pravni temelj za obavljanje predmetnog nadzora te se u zapisnicima daje detaljan nalaz po obavljenom nadzoru. Na dnu svake stranice zapisnika nalaze se potpisi „parafi“ svih fizičkih osoba koje su sudjelovale u sastavljanju Zapisnika, odnosno bile nazočne nadzoru, a koje zapisnike su navedene osobe na posljednjoj stranici i potpisale.

Nadalje je uvidom u spis predmeta utvrđeno da je po obavljenim inspekcijskim nadzorima prvostupanjsko tijelo donijelo predmetna rješenja.

Isto tako je uvidom u spis predmeta utvrđeno da su predmetni inspekcijski postupci u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva žalitelja bili u tijeku.

Odredbom članka 57. stavka 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da inspektor ne smije u neslužbene svrhe koristiti informacije, podatke ili saznanja koja ima ili su mu dostupna prilikom obavljanja poslova inspekcijskog nadzora niti smije koristiti i davati obavijesti, podatke ili saznanja za ostvarivanje bilo kakve imovinske ili druge koristi za sebe ili za drugu osobu, stavkom 4. istog članka Zakona je propisano da su inspektor i drugi službenik dužni kao inspekcijsku tajnu odnosno kao drugu odgovarajuću vrstu tajne čuvati sve osobne i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih dužnosti u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita podataka i tajnost podataka, dok je stavkom 6. propisano da je državni inspektorat dužan kao inspekcijsku tajnu čuvati svu dokumentaciju (zabilješku, zapisnik, nacrt rješenja, rješenje, zaključak, prekršajni akt, kaznenu prijavu, uputu za rad, izjavu stranke, predstavku, pritužbu) te sve druge podatke i dokaze utvrđene odnosno nastale u vezi s inspekcijskim postupkom, te stavkom 7. istog članka Zakona je propisano da dokumentaciju i podatke iz prethodnog stavka 6. prikupljene ili utvrđene u inspekcijskom nadzoru, te identitet podnositelja predstavke državni inspektorat može dati samo sudovima, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev u postupcima iz njihove nadležnosti.

Nadalje je odredbom članka 158. stavak 1. alinejom 4. Zakona o okolišu propisano da tijelo javne vlasti može rješenjem odbiti zahtjev za davanjem informacije o okolišu kada se zahtjev odnosi na informacije, materijale, dokumente ili podatke koji su u fazi izrade odnosno čije je dovršavanje u tijeku, a stavkom 3. istog članka Zakona je propisano da tijelo javne vlasti koje posjeduje informaciju o okolišu može rješenjem odbiti pristup informaciji ukoliko bi objavljivanje te informacije imalo negativan učinak na tajnost postupka koje vodi tijelo javne vlasti, ukoliko je tajnost postupka zajamčena posebnim propisom, dok je stavkom 4. istog članka Zakona o okolišu propisano da tijelo javne vlasti koje posjeduje informaciju o okolišu ne može odbiti zahtjev za informacijama iz stavka 3. podstavaka 1., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka, ako se taj zahtjev odnosi na ispuštanja ili druge emisije u okoliš, a stavkom 5. je propisano da u slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, tijelo javne vlasti koje posjeduje informaciju o okolišu će prilikom odlučivanja o zahtjevu procijeniti je li zaštita javnog interesa od veće važnosti nego interes ostvaren objavljivanjem tražene informacije.

Pristup informacijama o okolišu je uređen i međunarodnim ugovorom, Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (Aarhuška konvencija) koja obvezuje i Republiku Hrvatsku (Aarhušku konvenciju je 1998. godine potpisala Europska zajednica, danas Europska unija i njezine države članice u ime europske unije, a institucije europske unije obuhvaćene su definicijom tijela vlasti u smislu Aarhuške konvencije te su ravnopravne nacionalnim ili lokalnim tijelima), pa u tom smislu postoji pojačana obveza transparentnosti informacija o okolišu.

Valja istaknuti da se Aarhuška konvencija odnosi na pristup informacijama o okolišu, odnosno pravo svakoga na informaciju o okolišu koja imaju tijela vlasti, što se odnosi i na informacije o izvješćima o stanju okoliša, o mjerama i politikama koje se poduzimaju vezane za okoliš u svrhu poboljšanja sigurnosti i zdravlja građana, pravo pristupa informacijama o odlukama o pitanjima okoliša i sudjelovanja u njima, kao i pravo na pravnu zaštitu u slučaju nepoštivanja tih prava sudjelovanje u donošenju odluka i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Nadalje, ista propisuje da institucije i tijela europske unije moraju jamčiti javni pristup informacijama o okolišu koje posjeduju, osigurati da se informacije o okolišu postupno stavljaju na raspolaganje i šire u javnosti, informacije organizirati u baze podataka kojima javnost može lako pristupiti, ažurirati informacije, osigurati njihovu točnost i usporedivost te osigurati da mogu odgovoriti na bilo koje zahtjeve za informacijama o okolišu u roku od 15 radnih dana. Zahtjevi za informacijama samo u određenim situacijama mogu biti odbijeni, poput aktivnog pravnog postupka ili ako mogu naštetiti okolišu, primjerice otkrivanjem mjesta razmnožavanja rijetkih vrsta, a istom se propisuju precizna prava i dužnosti u pogledu pristupa informacijama o okolišu uključujući rokove za dostavu informacija i razloge na temelju kojih tijela vlasti mogu odbiti pristup određenim vrstama informacija.

Uobičajeni razlozi koji govore u prilog omogućavanja pristupa na način da informacija ukazuje na okolnost koji doprinosi javnom interesu su i informacije koje se odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša.

Pri ocjeni javnog interesa, prvostupanjsko tijelo mora uzeti u obzir svrhu i cilj Zakona o pravu na pristup informacijama izraženu u članku 3. prema kojem je cilj Zakona omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, te uzeti u obzir da li informacija doprinosi općem javnom interesu za dostupnošću informacija u posjedu tijela javne vlasti (javni interes u užem smislu) koji pak doprinosi transparentnom i otvorenom radu institucija, uključujući okolnost da bi informacija prema svojoj vrsti ili sadržaju trebala biti dostupna sukladno zakonu.

U žalbenom postupku je utvrđeno da prvostupanjsko tijelo posjeduje informacije o okolišu te da zatražena informacija predstavlja informaciju od javnog značaja, odnosi se na pitanja javnog zdravlja i zaštite okoliša, i na pitanje raspolaganje javnim sredstvima.

Povjerenik za informiranje je razmotrio žalbene navode i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da je prvostupanjsko tijelo prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa pogrešno protumačilo odredbe članka 158. stavka 4. Zakona o okolišu i pogrešno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama kada je utvrdilo da je zaštita javnog interesa od veće važnosti nego interes ostvaren objavljivanjem tražene informacije, predmetnih rješenja i zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru pravne osobe Luka d.d., Split, a koja informacija se odnosi na okoliš, onečišćenje zraka česticama rasutog materijala iz Sjeverne luke u Splitu.

Nadalje, prvostupanjsko tijelo može prikupiti saznanja o javnom interesu iz različitih izvora, a osobito utvrditi postojanje povećanog interesa za traženom informacijom u svrhu radi razjašnjenja ii odlučivanja o nekom pitanju koje je u javnom interesu. Tako mu je na raspolaganju bila analiza medijskih sadržaja i javnih rasprava, sjednica predstavničkih tijela koje raspravljaju ili se bave temom čijem rasvjetljavanju doprinosi zatražena informacija.

Vezano uz navedeno, iz spisa predmeta te uvidom u javno dostupne podatke je utvrđeno da je zatražena informacija bila u velikoj mjeri predmetom javno dostupnih medijskih sadržaja te javnih rasprava i prosvjeda te se u nastavku ističu samo neki od njih.

Uvidom u internetske stranice https://pomorac.hr vidljivo da je na istoj na dan 4. travnja 2023. godine (izvor: „Slobodna Dalmacija“) navedeno da su Splićani, ponajprije stanovnici Brda i susjednih kvartova organizirali dva prosvjeda zbog rekordnog onečišćenja zraka jer su uvjereni da je krivac Sjeverna luka i prašina s troske koja je tamo uskladištene, a na što se oglasio priopćenjem direktor Sjeverne luke Filip Rogošić, koji u bitnom navodi da je inspekcija zaštite okoliša još 27. ožujka 2023. godine obavila nenajavljeni inspekcijski nadzor tijekom kojeg je utvrdila da Luka d.d. poduzima niz mjera i maksimalan angažman u cilju smanjenja emisija prašine s lučkog područja i negativnog utjecaja iste na okoliš te da je utvrđeno da se tijekom nadzora obavljao ukrcaj troske s otvorenog skladišnog prostora u kamione i odvoz iste s lokacije, da nije uočeno prašenje te nisu utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti inspekcije zaštite okoliša.

Nadalje je u žalbenom postupku izvršen uvid u internetske stranice https://split.hr gdje su na dan 11. srpnja 2023. godine vidljivi napisi o tome da je Državni inspektorat odbio Gradu Splitu dati cjelovite informacije o provedenim nadzorima i poduzetim radnjama vezano za kvalitetu zraka na sjeveru Splita, a s obzirom na zabilježena odstupanja u vrijednostima određenih onečišćujućih tvari prilikom mjerenja kvalitete zraka na području Sjeverne luke, što je opravdano zabrinulo i uznemirilo građane. U spomenutom članku se navodi da je na inicijativu ........., 8. svibnja 2023. godine održan sastanak s Državnim inspektoratom o kvaliteti zraka na sjevernom području grada Splita, poduzetim radnjama te daljnjoj suradnji i koordinaciji u svrhu poboljšanja i očuvanja kvalitete zraka i života na tom području, te da je dana 6. srpnja 2023. godine, kada se na sjednici Gradskog vijeća trebalo raspravljati o ovoj važnoj temi, a na koju su bili pozvani i predstavnici Državnog inspektorata, ali se nisu odazvali, resornoj službi Grada Splita dostavljen dopis Državnog inspektorata - obavijest o postupanju na području Sjeverne luke u kojoj se opisno navodi tijek postupanja i potvrđuje da su utvrđene nepravilnosti, ali se ne navode jasno propisane mjere zaštite i otklanjanja, što je ključna informacija koja zanima građane. U članku Grad Split apelira na nadležne institucije, prvenstveno na Državni inspektorat, da građanima što prije da jasnu informaciju o provedenim nadzorima i propisanim mjerama koje se poduzimaju, a kako bi se otklonila zabrinutost zbog potencijalne opasnosti po zdravlje ljudi i okoliš.

Isto tako je na internetskoj stranici https://www.dalmacijadanas.hr vidljivo da je dana 27. srpnja 2023. godine u članku uz onečišćenje zraka na području Brda i Neslanovca koje je tema sjednice Gradskog vijeća, navedeno da je inspekcijskim nadzorom inspekcije zaštite okoliša obavljenim dana 24. srpnja 2023. godine utvrđeno da poslovni subjekt na području Sjeverne luke Split doprema nove količine rasute robe, da ne postupa u cijelosti po rješenju, te će inspekcija zaštite okoliša pokrenuti upravni i prekršajni postupak.

Iz svega navedenog jasno proizlazi da je zatražena informacija bila osobito aktualna tema u medijima i od važnosti je za građane lokalne zajednice, te predstavlja informaciju od javnog interesa, pa je u provedenom postupku zaključeno, uzimajući osobito u obzir odredbe relevantnih zakona i međunarodne konvencije, da bi u konkretnom slučaju omogućavanje pristupa traženim informacijama, bez obzira što su inspekcijski postupci u tijeku, doprinijelo javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti, kao što je odgovornost u raspolaganju javnim sredstvima, javnoj sigurnosti, posebno zdravlju i zaštiti okoliša.

Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka, u svrhu održivog razvoja, temelji se na načelima zaštite okoliša, a u smislu Zakona o zaštiti okoliša, zaštitom okoliša, dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i sve njene građane, osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti te georaznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života i temelj koncepta održivog razvitka, te se zahvatima u okoliš smije utjecati na kakvoću življenja, zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet u okvirima održivog razvitka.

Nadalje, odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

S obzirom da informacija zatražena zahtjevom žalitelja sadrži osobne podatke potrebno je razmotriti odredbu članka 15. stavka 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 4. Opće uredba o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

Zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Nadalje, iako se u navedenoj informaciji navode imena i prezimena fizičkih osoba zaposlenika tijela javne vlasti, inspektora koji su proveli inspekcijski postupak, u žalbenom je postupku zaključeno da u konkretnom slučaju ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da se radi o podacima koji se odnose na zaposlenike tijela te da se radi o informacijama koje se vezane uz potrošnju javnih sredstava.

Međutim, utvrđeno je da bi otkrivanjem osobnih podataka fizičkih osoba koji su sadržani u zatraženoj informaciji, došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno kako se žalitelju može odobriti djelomičan pristup informacijama na način kako je to navedeno u točki 3. izreke ovog rješenja, a sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Vezano uz osobne podatke člana uprave i direktora nadzirane pravne osobe, trgovačkog društva Luka d.d. Split, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da se radi o podacima koji su javno dostupni u sudskom registru te se odnose na odgovornu osobu koja je navedena u predmetnim informacijama u službenom svojstvu, te iste nije potrebno štititi.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, stoga u odnosu na osobne podatke iz točke 3. izreke ovog rješenja, Povjerenik za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacija može omogućiti žalitelju.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) i članku 25. stavku 7., u vezi s člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25.a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                               POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                     Anita Markić, dipl.iur.