KLASA: UP/II-008-07/23-01/683
URBROJ: 401-01/04-24-13
Zagreb, 12. siječnja 2024.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ........., zastupane po predsjedniku ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatske narodne banke Broj: 805-XIX-41/R-2023 od 8. kolovoza 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se točka 1. izreke rješenja Hrvatske narodne banke Broj: 805-XIX-41/R-2023 od 8. kolovoza 2023. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici:
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 063-JUBILARNA NAGRADA BRUTO za razdoblje obračuna od 01.2021.-12.2021. na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 063-JUBILARNA NAGRADA BRUTO za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022. na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 040-SMRT ČL. OB.-NEOPOREZ. za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 040-SMRT ČL. OB.-NEOPOREZ. za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 094-POTP. BOL. NEOPOREZ. za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 038-RAZNE POTPORE za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 096-OTPREMNINA-NEOPOREZ. za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 095-DAR DJECI-NEOPOR. za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 095-DAR DJECI-NEOPOR. za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 174-PRIM. U NAR.-DAR DJECI za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 174-PRIM. U NAR.-DAR DJECI za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 068-PRIGODAN POKL. ZAPOSL. NEOP. za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 068-PRIGODAN POKL. ZAPOSL. NEOP. za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 066-BOŽIĆNICA-NEOP. za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 066-BOŽIĆNICA-NEOP. za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 107-PR. U. NAR.-PARK.MJ.,GARAŽE za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 080-PRIM. U NAR.-AUTOMOB. za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 080-PRIM. U NAR.-AUTOMOB. za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 137-PRIVATNI AUTOM. U SLUŽB. SVRHE za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 137-PRIVATNI AUTOM. U SLUŽB. SVRHE za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 133-PRIMANJE U NARAVI-GORIVO za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 133-PRIMANJE U NARAVI-GORIVO za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 050-SUBV. KTE. STAMB. KRED. za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 050-SUBV. KTE. STAMB. KRED. za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 177-NAKN.-PREM. DOP. ZD. OS. za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 177-NAKN.-PREM. DOP. ZD. OS. za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 196-PREM. OSIG.ŽIVOTA-ZAPOSLENICI za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 273-REFUNDACIJA TR. OPREME za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 273-REFUNDACIJA TR. OPREME za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 189-TROŠKOVI PREHRANE za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 189-TROŠKOVI PREHRANE za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 178-PRIM. U NAR. – TOPLI OBROK za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 178-PRIM. U NAR. – TOPLI OBROK za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 099-NAKN. PRIJEV. NA POSAO za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 099-NAKN. PRIJEV. NA POSAO za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 198-PRIJEVOZ OSOB. AUTOM. ILI TAXI za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 198-PRIJEVOZ OSOB. AUTOM. ILI TAXI za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 217-OST. TROŠK. VEZANI ZA PRIJEVOZ za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 217-OST. TROŠK. VEZANI ZA PRIJEVOZ za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 060- BOL. IZNAD MAKSIM. FON. za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 060- BOL. IZNAD MAKSIM. FON. za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 145-PREMIJA OSIG. ŽIVOTA za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 145-PREMIJA OSIG. ŽIVOTA za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 088-DNEVNICE OPOREZ._ Odluka za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 088-DNEVNICE OPOREZ._ Odluka za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 086-OPOR. PRIM. NA SL. PUT. za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 086-OPOR. PRIM. NA SL. PUT. za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 170-REKREACIJA za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 170-REKREACIJA za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 270-REKREACIJA-SPORT. AKTIVNOSTI za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 270-REKREACIJA-SPORT. AKTIVNOSTI za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 181-PREMIJA-DOBR. MIO (3. STUP) za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 181-PREMIJA-DOBR. MIO (3. STUP) za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 184-ČLANARINA (REFUNDACIJA) za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 184-ČLANARINA (REFUNDACIJA) za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 185-ČLANARINE za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 185-ČLANARINE za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 197-REGIONALNI PROGRAM-dn. naknada za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 197-REGIONALNI PROGRAM-dn. naknada za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 278-SEROLOŠ. TEST I PCR-oporezivo za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 278-SEROLOŠ. TEST I PCR-oporezivo za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 277-PCR TEST-prim. u nar. neoporeziv za razdoblje obračuna 01.2021.-12.2021., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i neto iznos,
- Rekapitulacije obračuna za vrstu primanja 188-DNEVNICE OPOREZ. u cijelosti za razdoblje obračuna 01.2022.-12.2022., na način da se omogući redni broj, ime i prezime zaposlenika i bruto iznos.
3. Nalaže se Hrvatskoj narodnoj banci da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
4. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Hrvatske narodne banke Broj: 805-XIX-41/R-2023 od 8. kolovoza 2023. godine, u točki 1. izreke rješenja odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), od 19. srpnja 2023. godine u dijelu kojim se traže informacije o pojedinačnim novčanim iznosima plaćenim tijekom 2021. i 2022. godine zaposlenicima Hrvatske narodne banke na ime jubilarne nagrade, premije za zdravstveno i životno osiguranje, otpremnine, darova za djecu te ostalih naknada i potpora, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2., a u vezi članka 15. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Točkom 2. izreke rješenja odbijen je zahtjev žalitelja u dijelu kojim se traže informacije o testu razmjernosti i sva korespondenciju i dokumenti (odluke, emailovi etc.) povezani s njime, temeljem odredbe 23. stavka 6. točke 2., s u vezi članka 15. stavka 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da žalbu ulaže po svim osnovama. Nadalje, navodi da se žali na kršenje prava na pristup informacijama koje su izrijekom navedene u zakonima i propisima Europske unije i Republike Hrvatske. Ističe, kako su argumenti i obrazloženja koja je navela Hrvatska narodna banka u svojem odgovoru potpuno neutemeljeni i suprotni relevantnim zakonima i sudskoj praksi Europske unije i Republike Hrvatske te suprotna načelima otvorenosti i transparentnosti u radu tijela javne vlasti. Nadalje, ističe kako je Hrvatska narodna banka odbila udovoljiti zahtjevu za pristup informacijama s obrazloženjem da "otkrivanje osobnih podataka predstavlja obradu osobnih podataka za koju HNB mora imati pravni temelj propisan u članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka", te s obrazloženjem da nisu ispunjeni uvjeti iz tog članka, kao i iz članka 29. stavka 1. Zakona o radu, pri tome ignorirajući da taj isti članka 6. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka navodi i pravo na pristup informacijama: „(e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa... f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.“ Slijedom navedenog zaključuje kako Hrvatska narodna banka nije pravilno primijenila relevantne zakonske akte, uključujući Opću uredbu o zaštiti podataka i Zakon o radu. Žalitelj navodi kako je jasno izražen legitimni interes za pristup informacijama o prihodima državnih službenika, te da je ta informacija od javnog interesa i ima široki društveni značaj. Nadalje, navodi kako su podaci o prihodima državnih službenika javne informacije jer se odnose na radni odnos državnog službenika te da radi osiguranja transparentnosti i odgovornost u upravi, građani imaju pravo znati kako se troše javna sredstva, uključujući i plaće i naknade državnih službenika. Također, navodi kako Hrvatska narodna banka potpuno ignorira i ista nije primijenila članke 85. i 86. Opće uredbe o zaštiti podataka koji jasno daju pravo na pristup informacijama u vezi s obradom osobnih podataka u novinarske svrhe ili u svrhe akademskog, umjetničkog ili književnog izražavanja, te u vezi s javnim pristupom službenim dokumentima. Napominje, kako se zakoni Republike Hrvatske, uključujući i tumačenje Hrvatske narodne banke, moraju uskladiti s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka kako bi se osigurala dosljedna primjena prava na zaštitu osobnih podataka i prava na pristup informacijama na razini Europske unije. Ističe, kako članci 85. i 86. Opće uredbe o zaštiti podataka imaju primat (lex superior) te da su sudovi u Europskoj uniji u mnogim slučajevima potvrdili primat prava Europske unije nad nacionalnim zakonima i pravilima država članica, a primjeri takvih slučajeva uključuju presude poput "Internationale Handelsgesellschaft mbH v Einfuhr- und Vorratsstelle fur Getreide und Futtermittel" (Case 11/70), "Amministrazione delle Finanze dello Stato v Simmenthal SpA" (Case 106/77) i "Marleasing SA v La Comercial Internacional de Alimentación SA" (Case C-106/89), koje presude jasno potvrđuju važnost i primat prava Europske unije u situacijama kada se sukobljavaju s nacionalnim zakonima. Ističe, kako je Vlada Republike Slovenije javno objavila podatke o prihodima državnih službenika, a slovenski sudovi su u mnogim presudama potvrdili da su primanja državnih zaposlenika javne informacije. Nadalje, ističe kako i u Ujedinjenom Kraljevstvu također vrijedi Opća uredba o zaštiti podataka, a prihodi državnih službenika su javno dostupni. Ujedno ističe da tijela javne vlasti redovito objavljuju informacije o plaćama viših državnih službenika kao dio vladine politike otvorenih podataka i transparentnosti. U žalbi navodi i mišljenje Ureda povjerenika za informiranje (ICO) u vezi s „Zahtjevima za osobnim podacima o zaposlenicima javnih tijela“ u kojem se jasno ističe da informacije o plaćama državnih službenika, iako se možda smatraju privatnim, često ne predstavljaju uvjerljive razloge za ograničavanje pristupa tim informacijama, posebno ako se odnose na javnu ulogu zaposlenika. Argument Hrvatske narodne banke da informacije o prihodima državnih službenika nisu važne za ostvarivanje dobrobiti šire zajednice i da nije u javnom interesu otkrivati takve informacije smatra neprihvatljivim s obzirom na činjenicu da Hrvatska narodna banka raspolaže "Crnim fondom" u iznosima nekoliko desetaka milijuna kuna iz kojeg se isplaćuju znatni iznosi. Napominje, kako građani imaju pravo znati kako se troše javna sredstva, a transparentnost u radu Hrvatske narodne banke iznimno je važna kako bi se osiguralo povjerenje građana u financijski sustav i učinkovitost tih mjera. Ističe, kako informacije o prihodima državnih službenika u Hrvatskoj narodnoj banci doprinose razumijevanju kako se upravlja financijskim resursima u toj instituciji te omogućavaju građanima da ocijene valjanost i učinkovitost njezinih politika i mjera. Žalitelj navodi i kako mu Hrvatska narodna banka odbija omogućiti pristup presudi/rješenju kojim se obrazlaže odluka o odbijanju zahtjeva za pristup informacijama (test razmjernosti), a što je u suprotnosti s pravom na pravično suđenje, te pravom na javnost postupka. Nadalje, navodi kako Hrvatska narodna banka tvrdi da "nije korisnik sredstava proračuna Republike Hrvatske niti drugih javnih sredstava" i da se primici njenih zaposlenika ne isplaćuju iz javnih sredstava. Vezno za navedeno žalitelj ističe da je Hrvatska narodna banka, kao tijelo javne vlasti, stvoreno i financirano od strane države Republike Hrvatske, da sredstva kojima raspolaže Hrvatska narodna banka, uključujući i novac, trebaju biti tretirana kao javna sredstva jer su rezultat državne intervencije (ministarstvo financija, trezor, državne obveznice, monetarna politika, etc.) i izravno su povezana s državnim interesima i financijskom stabilnošću. Također, navodi da se Hrvatska narodna banka u svom odgovoru poziva na zaštitu povjerljivosti informacija iz internog postupka kako bi opravdala odbijanje pristupa traženim informacijama. Vezano za navod Hrvatske narodne banke da bi otkrivanje tih informacija naštetilo Hrvatskoj narodnoj banci jer je to jamstvo očuvanja ustavnog načela samostalnosti i neovisnosti u obavljanju posla, žalitelj ističe kako zahtjev za pristupom informacijama o prihodima zaposlenika Hrvatske narodne banke ne narušava ustavna načela Republike Hrvatske niti ugrožava neovisnost Hrvatske narodne banke u obavljanju njenih dužnosti. Nadalje, vezano za navod Hrvatske narodne banke da bi otkrivanje traženih informacija dovelo do toga da bi se zaposlenici ustručavali izražavati svoja pojedinačna mišljenja i stavove, žalitelj ističe kako taj argument nije utemeljen na stvarnim činjenicama i predstavlja apsurdnu pretpostavku jer bi prema takvoj logici, svi postupci i presude bi morale biti potpuno tajni, što bi narušilo osnovna načela pravne države i transparentnosti. Nadalje, ističe kako u demokratskim društvima, kao što je Republika Hrvatska, javni službenici, uključujući zaposlenike Hrvatske narodne banke, trebaju biti spremni obrazložiti svoj rad i odluke javnosti, a zaposlenici Hrvatske narodne banke, kao i svi drugi javni službenici, trebaju biti spremni da svoj rad i odluke obrazlože i objasne javnosti, bez obzira na to jesu li one u pozitivnom ili negativnom svjetlu. Smatra kako bi prihvaćanje stava Hrvatske narodne banke značilo da je članak 15. stavak 4. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama postao apsolutni razlog za odbijanje svih zahtjeva za pristup informacijama, čime bi pravo na pristup informacijama kao Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo postalo teoretsko i iluzorno. Napominje, kako je Hrvatska narodna banka imala mogućnost redakcije imena i prezimena te dostavljanja traženih iznosa bez otkrivanja osobnih podataka, a da izbor potpune netransparentnosti i potpune zabrane pristupa informacijama nije opravdan niti u skladu s relevantnim zakonima. Žalitelj navodi da Hrvatska narodna banka mora dokazati da bi otkrivanje traženih informacija rezultiralo nepovoljnim posljedicama, te da ista nije pružila nikakve dokaze da postoji stvarna veza između otkrivanja traženih podataka i potencijalnih štetnih posljedica. Nadalje, navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo i mora se tumačiti u skladu s načelom proporcionalnosti i jednakosti pred zakonom koje nalaže da se svi državni zaposlenici tretiraju na isti način, bez obzira na svoje radno mjesto ili instituciju. Zaključno navodi kako zahtjev za pristup informacijama o prihodima zaposlenika Hrvatske narodne banke ne bi trebao biti izuzetak od općih pravila transparentnosti, osim ako postoji opravdan i proporcionalan razlog za takav izuzetak. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 19. srpnja 2023. godine od Hrvatske narodne banke, kao tijela javne vlasti, zatražio da mu se dostave sljedeće informacije: „1. Pojedinačni popis sa iznosom svih troškova za 2021 godinu: jubilarne nagrade, premije za zdravstveno i životno osiguranje, otpremnine, darovi djeci te ostale naknade i potpore. Ponavljam: Svaki pojedini iznos (knjigovodstveni događaj). Svaki pojedini trošak. Ne grupirano. 2. Pojedinačni popis sa iznosom svih troškova za 2022 godinu: jubilarne nagrade, premije za zdravstveno i životno osiguranje, otpremnine, darovi djeci te ostale naknade i potpore. Ponavljam: Svaki pojedini iznos (knjigovodstveni događaj). Svaki pojedini trošak. Ne grupirano. Na primjer: jubilarne nagrade. Koliko ih je podijeljeno? U kojim pojedinačnim iznosima? Kome?, 3. Koliko je zaposlenih HNB imao 2021. godine.“ Nadalje je utvrđeno da je Hrvatska narodna banka dana 21. srpnja 2023. godine žalitelja obavijestila da se zbog provođenja testa razmjernosti i javnog interesa produžuje rok za ostvarivanje prava na pristup informacijama za daljnjih 15 dana te ga ujedno pozvala na ispravak adrese sjedišta u daljnjem roku od 5 dana. Istoga dana žalitelj je ispravio prvotni zahtjev te isti dopunio na način da je zatražio sljedeće: „…tražim da dostavite i 'test razmjernosti i javnog interesa', kao i svu korespondenciju i dokumente (emailove, odluke etc.) povezane s njime.“ Također je utvrđeno da je Hrvatska narodna banka o žaliteljevom zahtjevu, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa odlučila rješenjem Broj: 805-XIX-41/R-2023 od 8. kolovoza 2023. godine, na način da je u točki 1. izreke rješenja odbila zahtjev žalitelja u dijelu kojim se traže informacije o pojedinačnim novčanim iznosima plaćenim tijekom 2021. i 2022. godine zaposlenicima Hrvatske narodne banke na ime jubilarne nagrade, premije za zdravstveno i životno osiguranje, otpremnine, darova za djecu te ostalih naknada i potpora, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2., a u vezi članka 15. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se radi o informacijama koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. U točki 2. izreke rješenja Hrvatska narodna banka odbila je zahtjev žalitelja u dijelu kojim se traže informacije o testu razmjernosti i sva korespondenciju i dokumenti (odluke, emailovi etc.) povezani s njime, temeljem odredbe 23. stavka 6. točke 2., s u vezi članka 15. stavka 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se radi o informacijama koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, te koje su nastale u postupku usuglašavanja pri donošenju akta, te prilikom iskazivanja mišljenja i stavova zaposlenika Hrvatske narodne banke, a njihovo bi objavljivanje moglo ugroziti proces donošenja odluka, slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova, kao i dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije.
U obrazloženju osporenog rješenja Hrvatske narodne banke u bitnom se navodi da dio zahtjeva koji se odnosi na pojedinačne novčane iznose plaćene tijekom 2021. i 2022. godine zaposlenicima Hrvatske narodne banke na ime jubilarne nagrade, premije za zdravstveno i životno osiguranje, otpremnine, darova za djecu te ostalih naknada i potpora sadrži informacije koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, te da je u skladu sa člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama proveden test razmjernosti i javnog interesa kojim je utvrđeno da prevladava interes zaštite tajnosti. Nadalje, navodi se da dio zahtjeva koji se odnosi na "test razmjernosti i javnog interesa", kao i svu korespondenciju i dokumente (e-mailove, odluke etc.) povezane s njime, sadrži informacije koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te koje su nastale u postupku usuglašavanja pri donošenju akta, te prilikom iskazivanja mišljenja i stavova zaposlenika Hrvatske narodne banke, a njihovo bi objavljivanje moglo ugroziti proces donošenja odluka, slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova, kao i dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, te je u skladu sa člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama proveden test razmjernosti i javnog interesa, kojim je utvrđeno da prevladava interes zaštite tajnosti. Također, navodi se kako je dio zahtjeva koji se odnosi na informaciju o broju zaposlenih u Hrvatskoj narodnoj banci 2021. pozitivno odlučeno, s obzirom na odredbu članka 23. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kada korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji, te je Hrvatska narodna banka žalitelju dostavila predmetnu informaciju putem elektroničke pošte.
Vezano za dio zahtjeva žalitelja koji se odnosi na pojedinačne novčane iznose plaćene tijekom 2021. i 2022. godine zaposlenicima Hrvatske narodne banke, u obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako zatražene informacije sadrže osobne podatke zaposlenika čija je tajnost i zaštita propisana Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (OJ L 119, 4.5.2016) (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) i Zakonom o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23). U nastavku obrazloženja Hrvatska narodna banka citira pojedine odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka te odredbu članka 29. stavka 1. Zakona o radu kojom je propisno da se osobni podaci radnika smiju prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Slijedom navedenog Hrvatska narodna banka zaključuje kako bi otkrivanje osobnih podataka u ovom slučaju predstavljalo njihovo dostavljanje trećim osobama za koje Hrvatska narodna banka mora biti ovlaštena na temelju samog Zakona o radu ili drugog zakona, a prema kojem bi to bilo potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom. Ističe se kako je Hrvatska narodna banka sagledala mogućnost postojanja pravnog temelja za otkrivanje osobnih podataka u Zakonu o radu te u drugim zakonima, uzimajući u obzir zakonom propisanu svrhu te je utvrđeno da nije ispunjen niti jedan uvjet iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, kao niti jedan uvjet iz članka 29. st. 1. Zakona o radu. Nadalje, navodi se kako je u provedenom testu razmjernosti i stavljanja u međuodnos prava na zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba i prava privatnosti fizičkih osoba kao radnika te prava podnositelja zahtjeva da dođe do zatražene informacije, utvrđeno da bi omogućavanje pristupa istoj, u konkretnom slučaju dovelo do povrede osobnih podataka o privatnom životu i obiteljskim prilikama neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke te je u skladno s tim Hrvatska narodna banka ocijenila da preteže interes zaštite privatnosti posebno vodeći računa da informacija sama po sebi predstavlja osobni i privatni podatak, te da pristup istoj treba ograničiti, odnosno da za objavom tih podataka ne preteže interes javnosti.
U obrazloženju osporenog rješenja ističe se kako bi otkrivanje traženih informacija naštetilo zaposlenicima i njihovoj privatnosti budući da informacije predstavljaju informacije iz obiteljske i privatne sfere zaposlenika, a njihovo otkrivanje, iako možebitno interesantno javnosti, ne bi bilo u javnom interesu jer predmetne informacije nisu informacije koje bi bile važne za ostvarivanje dobrobiti šire zajednice. Nadalje, ističe se kako otkrivanje traženih informacija nije proporcionalno ostvarivanju javnog interesa. Također, ističe se kako za informacije o radu i trošenju financijskih sredstava od strane tijela javne vlasti postoji interes javnosti s obzirom na to da tijela javne vlasti u pravilu troše javna sredstva, međutim da Hrvatska narodna banka iako je tijelo javne vlasti, nije korisnik sredstava proračuna Republike Hrvatske niti drugih javnih sredstava, te se primici zaposlenika Hrvatske narodne banke ne isplaćuju iz javnih sredstava, slijedom čega se smatra da ne postoji niti javni interes koji bi zahtijevao transparentnost i uvid javnosti u pojedine primitke njezinih zaposlenika. Napominje se kako je javni interes za pristup informacijama o primicima zaposlenika Hrvatske narodne banke koji su javni dužnosnici (guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri), osiguran kroz primjenu odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, broj 143/21), dok je kroz primjenu odredbi Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, broj 75/08, 54/13 i 47/20), osiguran javni interes u odnosu na transparentnost i javnost rada Hrvatske narodne banke. Slijedom navedenog, ističe se kako su u skladu sa člankom 10. stavkom 1. Zakona o sprječavanju sukoba interesa guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri Hrvatske narodne banke dužni podnijeti Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa imovinsku karticu koja sadrži podatke propisane tim zakonom, koje ih potom javno objavljuje na svojim mrežnim stranicama, a čime su podaci o dohotku od nesamostalnog rada i ostalim primicima koji su tijekom 2021. i 2022. godine plaćeni guverneru, zamjeniku guvernera te viceguvernerima Hrvatske narodne banke javno dostupni. Nadalje, ističe se kako u skladu sa člankom 60. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama javno objavljuje podatke o financijskim izvještajima te podatke o troškovima poslovanja, uključujući i podatke o troškovima zaposlenika, a čime su i podaci o financijskom poslovanju Hrvatske narodne banke javno dostupni. Također, ističe se kako uvažavajući da su pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na zaštitu privatnosti temeljna ljudska prava čija je zaštita prvenstveno utvrđena u temeljnim dokumentima na europskoj i nacionalnoj razini te uzimajući u obzir da nije ispunjen niti jedan uvjet iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, a niti je razvidan bilo kakav temelj u samom Zakonu o radu u svezi sa člankom 29. stavkom 1. tog Zakona, niti je razvidan temelj u drugim posebnim zakonima pa tako niti u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, Hrvatska narodna banka je ocijenila da preteže interes zaštite privatnosti posebno vodeći računa da informacija sama po sebi predstavlja osobni i privatni podatak, te da pristup istoj treba ograničiti, odnosno da za objavom tih podataka ne preteže interes javnosti.
Vezano za dio zahtjeva žalitelja kojim se traži pristup informacijama uvidom u "test razmjernosti i javnog interesa" kao i sve informacije povezane s njim (odluke, dokumente, korespondenciju i dr.) u obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako je u postupku utvrđeno da na dan podnošenja (dopune) zahtjeva, odnosno na dan 21. srpnja 2023. godine, Hrvatska narodna banka raspolaže sa dvije interne e-mail korespondencije zaposlenika Hrvatske narodne banke koje se odnose na traženi test razmjernosti i javnog interesa, te sa prvim radnim nacrtom "testa razmjernosti i javnog interesa" datiranim sa 21. srpnja 2023. Nadalje, navodi se kako je u postupku odlučivanja Hrvatska narodna banka nespornim utvrdila da se predmetnim dijelom zahtjeva traži pristup informacijama za koje je člankom 15. stavkom 4. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana mogućnost ograničavanja pristupa, kao i informacijama koje sadržavaju osobne podatke zaposlenika Hrvatske narodne banke, osobito njihovo ime i prezime, stručno zanimanje te službenu e-mail adresu. Također, navodi se kako bi otkrivanje traženih informacija predstavljalo obradu osobnih podataka o zaposlenicima, kao i njihovu dostavu prema trećima za koju Hrvatska narodna banka mora ima temelj propisan u članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka te za koju mora biti ovlašten na temelju članka 29. stavka 1. Zakona o radu ili drugog zakona koji to izričito uređuje, a u svrhu ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom. Ističe se kako je s obzirom da je utvrđeno da se radi o informacijama nastalim u okviru internog postupka za koje je zakonom propisana mogućnost ograničavanja pristupa kako je to prethodno navedeno, kao i informacijama koje sadržavaju osobne podatke zaštićene prema Općoj uredbi o zaštiti podataka i Zakonu o radu, proveden test razmjernosti i javnog interesa, kojim je utvrđeno da bi otkrivanje informacija, u konkretnom slučaju, naštetilo Hrvatskoj narodnoj banci jer je zaštita povjerljivosti informacija iz internog postupka jamstvo očuvanja ustavnog načela samostalnosti i neovisnosti u obavljanju posla. Nadalje se ističe da otkrivanje traženih informacija nije proporcionalno ostvarivanju javnog interesa jer bi se time postupilo protivno članku 15. stavku 4. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, te bi moguće došlo do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugrožavanja procesa donošenja akta i slobode davanja mišljenja te izražavanja stavova. Napominje se kako se zaštita javnog interesa kod postupanja tijela javne vlasti očituje u osiguravanju učinkovitosti, objektivnosti i nepristranosti u njihovu radu, jer se time štiti i jača integritet tijela javne vlasti, a što je nesporno legitiman interes nužan za opstojnost i funkcioniranje demokratskog društva i javnosti. Ujedno se navodi i kako je zaštita povjerljivosti informacija iz internog postupka odlučivanja u službi očuvanja načela samostalnosti i neovisnosti u radu, jer se time priječi mogućnost bilo kakvog utjecaja na pojedinačna mišljenja i stavove zaposlenika te se ujedno omogućava da se isti izražavaju u potpunosti slobodno i iskreno, a da bi nasuprot tome, otkrivanje traženih informacija dovelo do toga da bi se zaposlenici ustručavali u izražavanju svojih pojedinačnih mišljenja i stavova, bilo na način da se ne bi izražavala sadržajno različita mišljenja i stavovi ili da se isti ne bi izražavali u cijelosti, uslijed čega bi izostala iscrpna i cjelovita rasprava, a koja je nužna za kvalitetan postupak odlučivanja. Također se navodi da bi otkrivanje traženih informacija predstavljalo i narušavanje privatnosti zaposlenika te da pristup istima treba ograničiti, odnosno da za objavom tih podataka ne preteže interes javnosti.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Odredom članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Nadalje, odredbom članka 15. stavka 4. točke 2. istog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Nadalje, u uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Posebno se ističe da je kod korištenja odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelja odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka, jer ukoliko neki podatak predstavlja osobni podatak to ne znači da je on u svakom slučaju zaštićen. Naime, određeni podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opis poslova, ispunjenim uvjetima za zaposlenje te podaci o bruto plaćama i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati apsolutno zaštićenima.
Svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Hrvatska narodna banka dopisom broj: 805-XIX-41/OŽ-2023 od 11. rujna 2023. godine, koji je Povjerenik za informiranje zaprimio dana 14. rujna 2023. godine dostavila je odgovor na žalbu i spis predmeta. S obzirom da Hrvatska narodna banka kao dio spisa predmeta nije dostavila sve informacije koje su predmet postupka, u žalbenom postupku dana 24. studenoga 2023. godine zatražena je od iste nadopuna spisa predmeta.
Dopisom Urudžbeni broj: 234/880/23-8 od 4. prosinca 2023. godine Hrvatska narodna banka obavijestila je Povjerenika za informiranje o mogućnosti uvida u tražene informacije u prostorijama Hrvatske narodne banke.
Slijedom navedenog, dana 19. prosinca 2023. godine službenice Ureda povjerenice za informiranje izvršile su uvid u informacije koje su predmet postupka, a koje nisu bile dostavljene kao dio spisa predmeta, u prostorijama Hrvatske narodne banke na adresi Franje Račkoga 5, Zagreb. Radi se o rekapitulacijama obračuna za pojedine vrste primanja u 2021. i 2022. godini.
Napominje se kako je uvidom u sadržaj rekapitulacija obračuna za pojedine vrste primanja u 2021. i 2022. godini utvrđeno da iste sadrže pojedine podatke koje nisu predmet traženja kao što su šifre koje su jedinstvene za svakog zaposlenika.
Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, već isto treba dovesti u vezu s drugim pravima, u konkretnom slučaju pravom na pristup informacijama koje je također zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, kao i pravo na zaštitu osobnih podataka. Dakle, kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen.
Osim navedenog, bitno je naglasiti da kada se upotrebljavaju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta upotrebom nečijih osobnih podataka.
Činjenica je da je Hrvatska narodna banka središnja banka Republike Hrvatske koja je u ostvarivanju svojeg cilja i u izvršavanju svojih zadataka samostalna i neovisna. Nadalje, činjenica je da je Hrvatska narodna banka tijelo javne vlasti i da je ista u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske, koja jamči za njezine obveze. Sukladno Zakonu o hrvatskoj narodnoj banci cilj Hrvatske narodne banke je održavanje stabilnosti cijena. Tako Hrvatska narodna banka obavještava Hrvatski sabor o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike.
Člankom 11. stavkom 1. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/19) propisano je da je državni ured za reviziju sukladno odredbama ovoga Zakona, nadležan za provjeru i ocjenu korištenja sredstava Hrvatske narodne banke kojima se neposredno ne ostvaruju ciljevi i izvršavaju zadaci propisani zakonom kojim se uređuje poslovanje Hrvatske narodne banke i zadaci propisani drugim zakonima, kao i zadaci koje Hrvatska narodna banka obavlja u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i Statutom Europskog sustava središnjih banaka (u daljnjem tekstu: ESSB) i Europske središnje banke (u daljnjem tekstu: ESB). Stavkom 2. propisano je da u smislu stavka 1. ovoga članka revizija Hrvatske narodne banke obuhvaća: postupak ocjenjivanja jesu li aktivnosti, financijske transakcije i informacije koje se odnose na troškove poslovanja u dijelu administrativnog poslovanja, stjecanja, upravljanja i raspolaganja nekretninama, pokretninama i opremom u svakom bitnom pogledu u skladu s mjerodavnim propisima prema kojima posluje Hrvatska narodna banka i postupak ocjenjivanja ostvaruju li se programi, projekti i aktivnosti Hrvatske narodne banke u dijelu administrativnog poslovanja, stjecanja, upravljanja i raspolaganja nekretninama, pokretninama i opremom učinkovito, odnosno prema načelima ekonomičnosti, djelotvornosti i svrsishodnosti i mogu li se poboljšati.
Iz Financijskih izvještaja, koji su dio Godišnjeg izvješća Hrvatske narodne banke za 2022. razvidno je da se u istima navodi da se raspored dobiti i pokrivanje gubitaka Hrvatske narodne banke provodi se u skladu s člankom 57. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, pa se tako dobit Hrvatske narodne banke iskazana u financijskoj godini raspoređuje u opće pričuve i u korist državnog proračuna u skladu s odlukom Savjeta Hrvatske narodne banke na način da se 20% dobiti rasporedi u opće pričuve, a 80% dobiti prihod je državnog proračuna. Nadalje, navodi se da iznimno, ako visina općih pričuva na posljednji dan financijske godine bude niža od donjeg iznosa općih pričuva utvrđenog u skladu s člankom 55. stavkom 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, Savjet Hrvatske narodne banke donijet će odluku da se u opće pričuve raspoređuje iznos dobiti potreban za dosezanje donjeg iznosa općih pričuva, dok se preostala dobit raspoređuje tako da se 20% dobiti rasporedi u opće pričuve, a 80% dobiti jest prihod državnog proračuna. Vezano za gubitak, u Financijskim izvještajima navodi se kako se gubitak Hrvatske narodne banke najprije pokriva iz općih pričuva, a ako je gubitak Hrvatske narodne banke veći od iznosa općih pričuva, iznos gubitka koji prelazi visinu općih pričuva pokrit će se iz dobiti sljedećih godina. Nadalje, navodi se da dobit koju će Hrvatska narodna banka iskazati u sljedećim godinama najprije će se iskoristiti za pokriće gubitka iz prethodnih godina. Ako je tijekom dužeg razdoblja ukupni kapital Hrvatske narodne banke umanjen za gubitak iz prethodnih godina manji od temeljnoga kapitala Hrvatske narodne banke, potrebni iznos do visine temeljnoga kapitala osigurat će se u državnom proračunu u sljedećem srednjoročnom razdoblju. Također, navodi se kako u smislu ove odredbe ukupni kapital Hrvatske narodne banke čine temeljni kapital, opće pričuve, revalorizacijski računi i rezervacije za financijske rizike.
U žalbenom postupku izvršen je uvid u medijske natpise te je razvidno da se vezano za tematiku potrošnje financijskih sredstva Hrvatske narodne banke pisalo u medijima, a primjeri su dostupni na sljedećim linkovima:
Slijedom navedenog, razvidno je da postoji širi interes javnosti o tome kako se troše financijska sredstva Hrvatske narodne banke.
Vezano za navode Hrvatske narodne banke kako ista u skladu sa člankom 60. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci na svojim internetskim stranicama javno objavljuje podatke o financijskim izvještajima te podatke o troškovima poslovanja, uključujući i podatke o troškovima zaposlenika, pa da su na taj način podaci o financijskom poslovanju Hrvatske narodne banke javno dostupni, u žalbenom postupku je utvrđeno da ako bi se prihvatio takav stav to bi značilo da korisnici prava na pristup informacijama mogu od tijela javne vlasti tražiti odnosno dobiti samo one podatke koje je tijelo objavilo, a što je protivno cilju i svrsi Zakona o pravu na pristup informacijama. Slijedom navedenog, činjenica da postoji zakonska obveza proaktivnog objavljivanja određenih informacija sama po sebi ne znači da bi druge informacije tijela javne vlasti, a za koje ne postoji zakonska obveza proaktivne objave, automatski bile nedostupne odnosno da u odnosu na iste ne bi prevladavao javni interes. Tako je pored proaktivne objave informacija iz članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama zakonodavac predvidio i podnošenje zahtjeva za pristup informacijama. Stoga se prilikom rješavanja zahtjeva, kojim su zatražene točno određene informacije vezano za financijsko poslovanje, ne može uzimati kao odlučna činjenica da su druge informacije vezano za financijsko poslovanje javno objavljene, već treba navesti jasne, ozbiljne i dostatne razloge za odbijanje konkretnog zahtjeva za pristup informacijama kojim se ne traže informacije koje su javno objavljene.
Ukoliko se i prihvati tvrdnja Hrvatske narodne banke da se primici zaposlenika Hrvatske narodne banke ne isplaćuju iz javnih sredstava, sasvim je logično da bi informacije o troškovima poslovanja koje se odnose na troškove zaposlenika tijela javne vlasti koje je u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske, trebalo biti transparentno.
Dosadašnja praksa Povjerenika za informiranje, ali i upravnosudska praksa koja je te odluke potvrđivala, pokazuje kako bi određeni podaci o zaposlenicima u tijelima javne vlasti trebali biti javno dostupni.
U žalbenom postupku utvrđeno je da u slučaju davanja osobnih podataka kao što su ime i prezime zaposlenika i bruto iznos odnosno neto iznos u onim slučajevima u kojima nije prikazan bruto iznos već samo neto iznos, vrsta primanja (namjena sredstava) neće doći do povrede osobnih podataka, te da se ti podaci mogu omogućiti žalitelju.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) te članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.
Vezano za traženje žalitelja da mu se omoguće informacije o testu razmjernosti i sva korespondencija i dokumenti vezani uz isti, u žalbenom postupku je utvrđeno da na dan kada je žalitelj podnio dopunu svoga zahtjeva nije bio izrađen test razmjernosti i javnog interesa kao gotov, službeni dokument. Naime, iz spisa predmeta je razvidno da je Zapisnik o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa Broj: 805-XIX-41/TR-2023 Hrvatska narodna banka izradila 8. kolovoza 2023. godine. Iako je u vrijeme podnošenja dopune zahtjeva postojao nacrt kako bi zapisnik o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa u konkretnom slučaju trebao izgledati, radi se o dokumentu koji nije gotov i ne služi u službene svrhe, već se radi o dokumentu koji služi kao pomoć u nastajanju službenog dokumenta. Nadalje, u odnosu na dostavljenu e-mail komunikaciju od 19. i 21. srpnja 2023. godine između zaposlenika Hrvatske narodne banke u žalbenom postupku je utvrđeno da se ista odnosi na ista vezana za nacrt kako bi zapisnik o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa u konkretnom slučaju trebao izgledati. Analizirajući sadržaj nacrta zapisnik o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa i dostavljene e-mail komunikacije, u žalbenom postupku je utvrđeno da je Hrvatska narodna banka ispravno postupila kada je ograničila pristup navedenoj dokumentaciji temeljem odredbe članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se radi o informaciji nastaloj u postupku usuglašavanja odnosno razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova. Informacija koja je izrađena, gotova i službeni dokument je Zapisnik Hrvatske narodne banke o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa Broj: 805-XIX-41/TR-2023 od 8. kolovoza 2023. godine, a koji dokument nije postojao kao gotova i izrađena informacija u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama žalitelja, niti u vrijeme dopune toga zahtjeva. Sukladno svemu navedenom ne može se udovoljiti traženju žalitelja da mu se omoguće informacije o testu razmjernosti i javnog interesa i sva korespondencija i dokumenti vezani uz isti.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi koji se odnose na točku 2. izreke pobijanog rješenja Hrvatske narodne banke ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari te je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
Anita Markić, dipl.iur.