KLASA: UP/II-008-07/24-01/699

URBROJ: 401-01/11-24-2

Zagreb, 9. rujna 2024.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Petrijanec KLASA: UP/I-008-01/24-01/2, URBROJ: 2186-6-03/1-24-2 od 14. kolovoza 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općine Petrijanec KLASA: UP/I-008-01/24-01/2, URBROJ: 2186-6-03/1-24-2 od 14. kolovoza 2024. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Općine Petrijanec (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev za dopunu i ispravak informacija ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 7. kolovoza 2024. godine, temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da se za odbijanje njegovog zahtjeva ne navode apsolutno nikakve činjenice te se ponovno neistinito i potpuno pogrešno primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je neosnovana.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 08/98. - pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - pročišćeni tekst, 55/01. – pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst, 05/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj prvostupanjskom tijelu dana 7. kolovoza 2024. godine putem elektroničke pošte dostavio zahtjev za dopunu i ispravak informacije sljedećeg sadržaja: 1. Da li je autor/pisac projektne prijave kompetentna osoba za takve poslove? Tražim odgovor a ne demagogiju. 2. Ako je odgovor DA molim dostavite na znanje njegove iste ili slične reference. 3. Kada je korisnik informacije, moja osoba tražila kakvo mišljenje o kojem Službenica za informiranje uvodno sama sa sobom raspravlja?! Što se mene tiče mišljenja ostavite za ......... i njemu slične „stručnjake"! 4. Radi čega je tražena odgoda projekta? Dostavite odgovor kao i o tome adekvatne dokaze! 5. Da li je za potrebe ovog „Projekta" općina Petrijanec, kao jedan od suvlasnika koristila legitimne i službene podatke KONZORCIJA DONJA VOĆA, koji su svakako prije toga odobreni od nadležnih tijela?! 6. Ako je odgovor DA molim informaciju koje konkretno?“

Nadalje, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo postupajući po predmetnom zahtjevu donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-01/24-01/2, URBROJ: 2186-6-03/1-24-2 od 14. kolovoza 2024. godine, kojim se zahtjev odbija temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da pitanja iz žaliteljevog zahtjeva pod točkama 1., 2., 3., 5. i 6. ne predstavljaju informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a da je na pitanje pod brojem 4. dobiven je adekvatan dokaz tražen pod pitanjem broj 7. dana 2. kolovoza u prilogu Odgovora na zahtjev za dopunu ili ispravak informacije.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podataka koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Prema odredbi članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Sukladno navedenome, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjev, npr. određenog dokumenta ili drugog zapisa podataka.

U žalbenom postupku utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo postupajući po ranijim zahtjevima žalitelju dostavljalo određenu dokumentaciju, nastavno na koje je žalitelj podnio i zahtjev za dopunu i ispravak informacije koji je predmet ovog postupka.

Nadalje, utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za dopunu i ispravak informacije nije zatražio informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, već od prvostupanjskog tijela traži odgovore na pitanja i pojašnjenja, odnosno traži od prvostupanjskog tijela da na njegove upite sastavlja odgovore i dostavlja tumačenja što nije obveza tijela javne vlasti prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim toga, valja istaknuti i da je iz ponašanja žalitelja u ovom predmetu, kao i u brojnim drugim žalbenim postupcima koji su se vodili prema drugim tijelima javne vlasti, razvidno da žalitelj kontinuirano zahtjevima za pristup informacijama postavlja pitanja, traži mišljenja, tumačenja i pojašnjenja, odnosno ne traži informacije sukladno zakonskoj definiciji.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

S obzirom da iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je vezano za traženje pod točkom 4. zahtjeva prvostupanjsko tijelo utvrdilo da je žalitelju već dostavilo dokumentaciju koja sadrži tražene podatke, u odnosu na taj dio zahtjeva trebalo je primjenom odredbe članka 23. stavka 6. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama donijeti rješenje o odbijanju.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                               POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           Anita Markić, dipl.iur.