KLASA: UP/II-008-07/14-01/94
URBROJ: 401-01/04-14-04
Zagreb, 03. rujna 2014.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva socijalne politike i mladih KLASA: 008-01/13-01/18, URBROJ: 519-02-2-1/1-14-6 od 31. siječnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva socijalne politike i mladih KLASA: 008-01/13-01/18, URBROJ: 519-02-2-1/1-14-6 od 31. siječnja 2014. godine.
2. Odobrava se ……… pristup mišljenju Ministarstva socijalne politike i mladih o Nacrtu prijedloga Zakona o životnom partnerstvu KLASA: 011-02/13-02/20, URBROJ: 519-03-3-3/2-13-3 od 27. studenog 2013. godine.
3. Nalaže se Ministarstvu socijalne politike i mladih da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 5., člankom 15. stavkom 3. točkom 1. i člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog toga što je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke odnosno zbog toga što bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija u cijelosti zbog bitne povrede postupka, neutvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, kršenja ustavnog prava na pristup informacijama, povrede načela javnosti rada tijela javne vlasti, načela svrhovitosti i načela otvorenosti, te povrede pravila pravne stečevine Europske unije. Nadalje navodi da Ministarstvo socijalne politike i mladih nije provelo test razmjernosti jer nije procjenjivalo razmjernost između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za njezino ograničenje, a nije dostavilo ni akt na kojem se zasniva pobijano rješenje. Ističe da je pogrešno primijenjena odredba članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, te odredba članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama budući da tražena informacija više nije bila u postupku izrade već je bila dovršena izrada cjelovite i konačne informacije, a niti se je u konkretnom slučaju vodio pravno uređeni zakonodavno postupak u Vladi, budući je isti bio okončan prije podnošenja zahtjeva. Nadalje navodi da je iz izričaja članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama očito da je riječ o privremenom ograničenju dostupnosti informacije tijekom vođenja pravno uređenog postupka kako njezina objava prije okončanja postupka izrade ne bi onemogućila vođenje postupka, a da je suprotno tome Ministarstvo socijalne politike i mladih testom razmjernosti i javnog interesa onemogućilo pristup informacijama nakon što je tražena informacija bila izrađena i dostavljena Hrvatskom saboru u zakonodavni postupak. Također navodi da Ministarstvo socijalne politike i mladih nije obrazložilo zbog čega je ograničenje prava na pristup u konkretnom slučaju razmjerno naravi potrebe za ograničenjem, već se samo navodi da bi se omogućavanjem pristupa traženim informacijama bio ozbiljno povrijeđen nečiji ili neki interes, a također nije obrazloženo zašto je prevladalo ograničenje prava na pristup. Smatra da je uskratom mišljenja došlo do kršenja načela zakonitosti kao osnovne sastavnice vladavine prava i pravne države budući da zakonitost uključuje transparentan, odgovoran i demokratski postupak donošenja zakona, te da je pobijano rješenje Ministarstva socijalne politike i mladih u suprotnosti sa europskom pravnom stečevinom vezanom uz pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta razvidno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 12. prosinca 2013. godine zatražio od Ministarstva socijalne politike i mladih, kao tijela javne vlasti, da mu se u elektroničkom obliku dostavi mišljenje Ministarstva socijalne politike i mladih o Nacrtu prijedloga Zakona o životnom partnerstvu koje su uputili Ministarstvu uprave. Nadalje je razvidno da je Ministarstvo socijalne politike i mladih rješenjem odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je Ministarstvo socijalne politike i mladih zaključilo da je informacija u postupku izrade i da bi njeno objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke odnosno da postoje osnove sumnje da bi objavljivanje tražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U žalbenom postupku utvrđeno je da je žalitelj zatražio izrađenu i konačnu informaciju, te da u konkretnom slučaju nije moglo doći do narušavanja procesa donošenja odluke. Naime, Ministarstvo socijalne politike i mladih zaprimilo je žaliteljev zahtjev za predmetnim mišljenjem nakon što je Vlada Republike Hrvatske prihvatila Nacrt prijedloga Zakona o životnom partnerstvu.
Ispitujući pravilnu provedbu testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno je da nije obrazloženo na koji bi način omogućavanje uvida u traženu informaciju onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka.
Člankom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije: Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnoga sektora i Uredba 1049/2001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskoga parlamenta, Vijeća i Komisije.
Uredbom 1049/2001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskoga parlamenta, Vijeća i Komisije propisano je da se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građaninu, da otvorenost omogućuje građanima da tješnje sudjeluju u procesu odlučivanja i jamči da administracija uživa veću legitimnost i da je učinkovitija i odgovornija prema građaninu u demokratskom sustavu, da otvorenost pridonosi jačanju načela demokracije i poštovanju temeljnih prava. Također istom je Uredbom propisano da bi širi pristup dokumentima trebalo odobriti u slučaju kad institucije djeluju u svom zakonodavnom svojstvu, uključujući i prenesene ovlasti, štiteći istodobno djelotvornost postupka odlučivanja institucija i da bi takvi dokumenti trebali biti izravno dostupni u najvećoj mogućoj mjeri.
Izrada stručnih mišljenja jedan je od elemenata u zakonodavnom procesu. Budući da je sve veća tendencija povećanja transparentnosti i demokratizacije spomenutog procesa, stručna mišljenja tijela javnih vlasti bi trebala biti javno dostupna kako bi se unaprijedila javna rasprava o nacrtima propisa te kako bi javnost kritički razmotrila predmetna mišljenja koja tijela javne vlasti izrađuju u sklopu svoje službene dužnosti. Sudjelovanje javnosti u odlučivanju i postupcima izrade propisa sve više dobiva na značenju budući da se otvoreno i demokratsko društvo upravo temelji na dijalogu, a ne monologu. Povjerenica za informiranje smatra kako bi upravo omogućavanje uvida u stručna mišljenja unaprijedilo savjesnost, ispravnost postupanja i odgovornost svih uključenih u izradi predmetnih mišljenja.
Uvidom u dostavljeno mišljenje, Povjerenica za informiranje ne nalazi razloge za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.