KLASA: UP/II-008-07/24-01/576

URBROJ: 401-01/10-24-2

Zagreb, 20. rujna 2024.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Sveti Filip i Jakov, KLASA: UP/I-008-01/24-01/01, URBROJ: 2198-19-03-01/04-24-1 od 6. lipnja 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općine Sveti Filip i Jakov, KLASA: UP/I-008-01/24-01/01, URBROJ: 2198-19-03-01/04-24-1 od 6. lipnja 2024. godine kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Općine Sveti Filip i Jakov (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio podatke vezano za naplatu komunalne naknade za određenu nekretninu, temeljem članka 23. stavka 6. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informaciji koja je zaštićena sukladno propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje osporava u dijelu koji se odnosi na naplatu komunalne naknade i to zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da nije tražio uvid u dugovanja ili bilo koje osobne podatke, već informaciju o tome naplaćuje li prvostupanjsko tijelo komunalnu naknadu za naveden u činjenicu. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba nije osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom od 22. ožujka 2024. godine od prvostupanjskog tijela tražio informaciju o tome naplaćuju li se pojedina posebna davanja, primjerice komunalna naknada i/ili paušal po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici za česticu kč. br. 486. k.o. Turanj (stara izmjera), odnosno kč. br. 4087 k.o. Turanj.

Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo donijelo je osporeno rješenje.

U žalbenom postupku, Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom da prvostupanjsko tijelo smatra da u odnosu na podatak o dugovanju po osnovi komunalne naknade ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dok u o odnosu na podatak o plaćanju paušala po krevetu, odnosno smještajnih jedinica prvostupanjsko tijelo smatra da se ne radi o traženju informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvodno se ističe da je predmet žalbenog postupka isključivo dio zahtjeva žalitelja u kojem traži podatak o tome naplaćuje li se komunalna naknada za određenu česticu u kojem dijelu je zahtjev žalitelja odbijen temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje, te je kao informacija koja je predmet postupka dostavljeno kartica kupca.

Naime, razmatrajući sadržaj zahtjeva žalitelja, te definiciju informacije sukladno članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje ističe da upravo kartica pojedinačnog kupca predstavlja takvu informaciju.

Suprotno stavu žalitelja, traženje podatka o tome naplaćuje li se komunalna naknada povezano je s konkretnom nekretninom, a samim time i sa određenom osobom koja je vlasnik nekretnine.

Drugim riječima, pitanje naplaćuje li se komunalna naknada podrazumijeva da postoji i određena osoba koja je dužnik, odnosno obveznik plaćanja komunalne naknade.

Naime, svrha Zakona o pravu na pristup informacijama je u tome da se korisnicima omogući pristup određenim dokumentima ili zapisima u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a ne da se korisnicima daju odgovori na pitanja.

Uvidom u javno dostupni posjedovni list za predmetnu česticu utvrđeno je da je kao posjednik nekretnine upisana fizička osoba.

Slijedom navedenog, pravilno prvostupanjsko tijelo zaključuje da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes.

U konkretnom slučaju, nije moguće djelomično omogućavanje pristupa traženoj informaciji u smislu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer sam žalitelj u zahtjevu navodi broj katastarske čestice na koji se odnosi njegov zahtjev, a jednostavnim pretraživanjem katastarskih podataka moguće je utvrditi podatke o posjedniku odnosno vlasniku nekretnine.

Osim toga, u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: UsII-329/21-5 od 11. ožujka 2022. godine zauzeto je stajalište da u odnosu na podatak o dužnicima (fizičkim osobama) s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes, pa navedeno shvaćanje treba smisleno primijeniti u konkretnom slučaju.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) trebalo je odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                               POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                             Anita Markić, dipl.iur.