KLASA: UP/II-008-07/24-01/570
URBROJ: 401-01/04-24-14
Zagreb, 13. rujna 2024.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine", broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije KLASA: 008-01/24-01/01, URBROJ: 238/113-24-10 od 6. lipnja 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije KLASA: 008-01/24-01/01, URBROJ: 238/113-24-10 od 6. lipnja 2024. godine.
2. Predmet se dostavlja Vatrogasnoj zajednici Zagrebačke županije kao prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo), KLASA: 008-01/24-01/01, URBROJ: 238/113-24-10 od 6. lipnja 2024. godine, odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) zaprimljen 23. svibnja 2024. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) iz razloga što žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno pravo na pristup informacijama te da rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene Zakona. Ističe, kako je prvostupanjsko tijelo nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga jer ne postoji više funkcionalno povezanih zahtjeva već samo jedan zahtjev za pravo na pristup informacijama. U dostavljenom očitovanju na pobijano rješenje prvostupanjskog tijela, žalitelj pojašnjava kako je on kao fizička osoba podnio samo jedan zahtjev za pristup informacijama, dok je prije toga zahtjev za pristup informacijama podnijela Vatrogasna zajednica Grada Jastrebarsko, a koji je potpisao on kao odgovorna osoba te Vatrogasne zajednice. Nadalje, pojašnjava kako dostavom zatraženih izvoda računa sigurno ne bi došlo do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja prvostupanjskog tijela. Ističe, kako on ničim nije zloupotrijebio pravo na pristup informacijama te da on ništa ne predmnijeva već temeljem zahtjeva želi dobiti saznanja o zakonitom, namjenskom i svrhovitom financijskom poslovanju prvostupanjskog tijela. Također, žalitelj u žalbi ističe kako je na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo zakonske odredbe te da ne postoje razlozi da odbijanje zahtjeva i uskratu prava na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14), u članku 38. stavku 4., jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 23. svibnja 2024. godine zatražio od prvostupanjskog tijela da mu dostavi izvode računa (sve uplate i isplate) s poslovnih računa tog tijela od 1. siječnja 2021. godine do 31. prosinca 2023. godine.
Nadalje, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo donijelo osporeno rješenje i odbacilo zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), smatrajući da se radi o zlouporabi prava na pristup informacijama od strane žalitelja.
U obrazloženju osporenog rješenja u bitnome se navodi kako žalitelj putem više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te osobito zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih informacija i zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti. Nadalje, navodi se kako žalitelj u drugim podnescima upućenim prvostupanjskom tijelu predmnijeva nepravilnosti u radu tijela javne vlasti ili nestručne i nezakonite postupke njegovih djelatnika i čelnika, prilikom čega predmetne nepravilnosti nisu utemeljene u činjeničnom stanu i dokazane, nego spadaju u sferu žaliteljevih nagađanja i spekulacija. Ističe se, kako žalitelj koristi Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za svoj osobni sukob sa tijelom javne vlasti, odnosno sa čelnicima tijela, a sukob proizlazi iz ne primanja na radno mjesto Županijskog vatrogasnog zapovjednika, a za koji postupak je žalitelj podnio i tužbu. Napominje se, kako je žalitelj ranije podnio već isti zahtjev i to tada kao odgovorna osoba Vatrogasne zajednice Grada Jastrebarsko te je tada upućen da su mu kao članu Predsjedništva i Skupštine dostupne sve informacije iz zahtjeva, a također je upućen da traženi izvodi sadrže brojne informacije zaštićene popisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka i da skeniranje svih izvoda unazad 3 godine na način da se osobni podaci zaštite, iziskuje enormnu količinu vremena djelatnika. Ističe se, kako je u tom predmetu žalitelj bio zamoljen da dostavi specifikaciju uplata i isplata s računa prvostupanjskog tijela, nakon čega je prvostupanjsko tijelo zaprimilo dopis Vatrogasne zajednice Grada Jastrebarsko, kojim se povlači zahtjev za pristup informacijama. Nadalje, ističe se kako žalitelj traži sve informacije u određenom segmentu kako bi pronašao bilo kakve nepravilnosti u radu, a to tzv. „pecanje informacija“ se ne smatra sukladnim javnom interesu koji se ostvaruje putem Zakona o pravu na pristup informacijama. Također se ističe, kako takvo ponašanje žalitelja, kao i odbijanje suradnje, izaziva uznemirenost kod službenika za informiranje i drugih djelatnika.
S obzirom da se prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju poziva na zlouporabu prava na pristup informacijama od strane žalitelja, a na što upućuje i detaljno obrazloženje samog rješenja, u žalbenom postupku je razmatrana zakonitost odluke prvostupanjskog tijela u pogledu postojanja/nepostojanja navedenog razloga. Napominje se, kako je iz osporenog rješenja vidljivo da se prvostupanjsko tijelo pozvalo na odredbe starog Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15). Naime, dana 25. lipnja 2022. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 69/22) prema kojem je dotadašnji stavak 5. članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama postao stavak 6. istog članka.
Stoga je u žalbenom postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Iz dokumentacije spisa predmeta proizlazi da je žalitelj u 2024. godini podnio prvostupanjskom tijelu samo 1 (jedan) zahtjev za pristup informacijama i to zahtjev koji je predmet ovog postupka. Također, iz dokumentacije spisa predmeta razvidno je da je Vatrogasna zajednica Grada Jastrebarsko, a ne žalitelj kao fizička osoba, zahtjevom za pristup informacijama od 7. studenoga 2023. godine, ponovljenim zahtjevom od 24. studenoga 2023. godine te ispravljenim zahtjevom od 4. prosinca 2023. godine, u čijem je potpisu žalitelj kao predsjednik te Vatrogasne zajednice odnosno odgovorna osoba, zatražila da se elektronskim putem dostave izvodi računa (sve uplate i isplate) s poslovnih računa prvostupanjskog tijela u razdoblju od 15. svibnja 2021. godine do 2. studenoga 2023. godine.
Tijekom žalbenog postupka izvršen je uvid u Izvješća prvostupanjskog tijela o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. i 2023. godinu iz kojih proizlazi da je prvostupanjsko tijelo u 2022. godini zaprimilo ukupno 2 (dva) zahtjeva za pristup informacijama, a u 2023. godini samo 1 (jedan) zahtjev.
Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta, procjenom svih činjenica i okolnosti, osobito činjenice da je žalitelj u 2024. godini prvostupanjskom tijelu podnio samo predmetni zahtjev za pristup informacijama, uzimajući u obzir i narav zatraženih informacija, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama u smislu članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Tako je prvostupanjsko tijelo dužno utvrditi da li posjeduje ili ne posjeduje informacije koje su predmet žaliteljevog traženja. Ako prvostupanjsko tijelo utvrdi da posjeduje tražene informacije i ako utvrdi da nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, treba omogućiti pravo na pristup zatraženim informacijama, a ako utvrdi da za zatražene informacije postoje ograničenja pristupa informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup traženim informacijama. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obveza tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.
Potrebno je uzeti u obzir da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava, dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također, u presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine, Poslovni broj: UsII-170/19 od 20. ožujka 2019. godine, Poslovni broj: UsII-191/19 od 12. rujna 2019. godine te Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine, zauzeto je stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zloupotrebe prava na pristup informacijama.
Sve navedene presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.
Ujedno se napominje da kada je predmet zahtjeva za pristup informacijama obimna dokumentacija, tijela javne vlasti imaju pravo postupiti u skladu s odredbom članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvarnih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14, 15/14, 141/22 i 96/24).
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
Anita Markić, dipl.iur.