URBROJ: 401-01/05-24-2
Zagreb, 24. rujna 2024.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Klenovnik KLASA: UP/I-008-01/24-01/1, URBROJ: 2186-15-24-02-1 od 14. lipnja 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općine Klenovnik KLASA: UP/I-008-01/24-01/1, URBROJ: 2186-15-24-02-1 od 14. lipnja 2024. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općine Klenovnik (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev za dopunu ili ispravak informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 31. svibnja 2024. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom ističe da prvostupanjsko tijelo neistinito i potpuno pogrešno ali svjesno i namjerno krivo primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
U žalbenom postupku prvostupanjsko tijelo je Povjereniku za informiranje dostavilo žalbu žalitelja sa spisom predmeta na nadležno postupanje.
Uvidom u spis dostavljenog predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 31. svibnja 2024. godine podnio prvostupanjskom tijelu zahtjev za dopunom zaprimljene informacije kojim je zatražio odgovore na sljedeća pitanja:
„1. Da li je trenutni načelnik Općine upoznat sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti?
2. Da li je s istim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti upoznata i Pročelnica?
3. Da li je trenutni načelnik Općine upoznat sa Zakonom o kaznenom postupku?
4. Da li je Pročelnica upoznata sa Zakonom o kaznenom postupku?
5. Zašto se isti Zakoni u Općini Klenovnik ne poštuju?“
Nadalje je uvidom u spis predmeta utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo odlučilo osporenim rješenjem kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer smatra da se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja se iznosi kronologija postupanja prvostupanjskog tijela u odnosu na zahtjev za pristup informacijama žalitelja od dana 10. travnja 2024. godine, dopunu zahtjeva žalitelja od 26. travnja 2024. godine, te se iznosi sadržaj dopune predmetnog zahtjeva od 31. svibnja 2024. godine, za koji prvostupanjsko tijelo navodi da se istim ne traži informacija koja predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sukladno odredbi članka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Prema odredbi članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.
Tako pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje, npr. određenog dokumenta, zapisa, crteža i slično, odnosno podataka sadržanih u elektroničkoj bazi do kojih je moguće doći jednostavnim pretraživanjem. Osim toga, tijelo javne vlasti nije u obvezi davati objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrađivati analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvarati nove informacije, sastavljati odgovore na pitanja, sastavljati izjave, pokretati postupke ili obavljati neke dodatne aktivnosti.
Navedeni stav je zauzet i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-384/20 od 10. prosinca 2020. godine, odnosno potvrđen je stav Povjerenika za informiranje da se traženje odgovora na pitanje, odnosno objašnjenja ne smatra traženjem informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u bitnom proizlazi da je zahtjev žalitelja odbijen temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj traži informaciju koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kada korisnik zahtjev postavlja u obliku pitanja, tijelo javne vlasti trebalo bi razmotriti nalazi li se traženi podatak u obliku materijaliziranog zapisa koji predstavlja informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Iz sadržaja žaliteljeve žalbe nesumnjivo proizlazi da je od prvostupanjskog tijela tražio odgovore na pitanja, a prema navodima prvostupanjskog tijela proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje informaciju kao odgovore na žaliteljeva pitanja iz zahtjeva u obliku izrađene i gotove informacije a koja se može dostaviti žalitelju.
Uvidom u dokumentaciju dostavljenu u spisu predmeta u žalbenom postupku, te uzimajući u obzir žalbene navode i navode prvostupanjskog tijela u osporenom rješenju, Povjerenik za informiranje je zaključio da je prvostupanjsko tijelo u prvostupanjskom postupku pravilno utvrdilo da se žaliteljevim zahtjevom traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Posebno se naglašava da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom svega navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) trebalo je odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu jer se traženje odgovora na postavljeno pitanje ne smatra traženjem informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
Anita Markić, dipl.iur.