URBROJ: 401-01/05-24-2
Zagreb, 12. rujna 2024.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Cestica KLASA: UP/I-008-01/24-01/1, URBROJ: 2186-3-03/1-24-1 od 6. lipnja 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općine Cestica KLASA: UP/I-008-01/24-01/1, URBROJ: 2186-3-03/1-24-1 od 6. lipnja 2024. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općine Cestica (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo) djelomično je odbijen zahtjev za dopunu ili ispravak informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 22. svibnja 2024. godine u točkama 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 10., temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom ističe da prvostupanjsko tijelo neistinito navodi da ne posjeduje tražene informacije. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
U žalbenom postupku prvostupanjsko tijelo je Povjereniku za informiranje dostavilo žalbu žalitelja sa spisom predmeta na nadležno postupanje.
Uvidom u spis dostavljenog predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 20. svibnja 2024. godine podnio prvostupanjskom tijelu zahtjev za dopunom zaprimljene informacije kojim je zatražio odgovore na sljedeća pitanja:
„1. U svojem prvom odgovoru 15. travnja napisala ste sljedeće, citiram: „......... kao općinski načelnik svim poslovima pristupa savjesno i odgovorno te je iz tih razloga ušao u partnerski odnos oko izgradnje brzog interneta računajući to isto i od vodećeg partnera, međutim kad je došlo do saznanja da vodeći partner nije govorio istinu te ga nije obavijestio da su odbijeni ZNS-ovi od strane SAFU a radi nezakonite javne nabave promijenio je stav prema voditelju projekta kao osobi i Jedinici lokalne samouprave kao voditelju projekta, a i o samom projektu", dok u svojem odgovoru 17. svibnja pišete, citiram: „Poslala sam Odluku o utvrđenoj nepravilnosti, a odnosi se na korekciju financijskog ispravka od 100% za nabavu broj 6 i 25% financijskog ispravka od 25% za nabavu broj 7"! Koji je od navedena 2 točan obzirom da su dijametralno suprotni?
2. Tko je Pročelnica JUO u općini Cestica i koja je njezina uloga u ovom projektu bila na strani partnera?
3. Da li je Službenica za informiranje upoznata sa pravima i obavezama Pročelnice JUO u općini Cestica?
4. Da li Pročelnica kao osoba koja je sudjelovala također na nekim sastancima može dati odgovore na pitanja broj 5 i broj 6, obzirom da to nije u stanju Službenica za informiranje?
5. Tko je osoba koja može dati odgovor na pitanja od 7 do 14?
6. Molim obrazložite kako je dobiven iznos 4.155.143,29 HRK koje je kako navodite uštedio .........!
7. Da li je Općina Cestica svjesna što su počinili .........?
8. Tko će se i kada u ime Općine pisano ispričati mojoj osobi za teške laži i uvrede koje su izrečene na moj račun javno, na sastancima KONZORCIJA DONJA VOĆA ali kao što vidimo i u službenoj pisanoj komunikaciji?
9. Da li je općina Cestica svjesna štete koja je meni osobno počinjena, vrlo moguće svjesno i namjerno i od samog ......... ali i još nekih iz općine Cestica?
10. Da li odgovorni u Općini vode računa da ću ja ovaj slučaj raskrinkati u najsitnije detalje i da će pravi krivci na kraju odgovarati za ova nedjela?“
Nadalje je uvidom u spis utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo odlučilo osporenim rješenjem kojim je odbilo zahtjev žalitelja pod točkama 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 10., temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer smatra da se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja se navodi da je žalitelju na pitanje pod rednim brojem 1.zahtjeva dostavljen odgovor, a na pitanja pod točkom 2. da je informacija javno objavljena te da je žalitelja uputilo na internetske stranice prvostupanjskog tijela kao i Službeni vjesnik Varaždinske županije broj 102/21, te nadalje za upit pod točkom 6. zahtjeva prvostupanjsko tijelo u rješenju odgovara na isti.
Nadalje se u rješenju za pitanja iz preostalih točaka zahtjeva i to za točke 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 10. navodi da se zahtjev odbija s obzirom da se traže informacije koje se ne smatraju informacijama u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sukladno odredbi članka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Prema odredbi članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.
Tako pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje, npr. određenog dokumenta, zapisa, crteža i slično, odnosno podataka sadržanih u elektroničkoj bazi do kojih je moguće doći jednostavnim pretraživanjem. Osim toga, tijelo javne vlasti nije u obvezi davati objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrađivati analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvarati nove informacije, sastavljati odgovore na pitanja, sastavljati izjave, pokretati postupke ili obavljati neke dodatne aktivnosti.
Navedeni stav je zauzet i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-384/20 od 10. prosinca 2020. godine, odnosno potvrđen je stav Povjerenika za informiranje da se traženje odgovora na pitanje, odnosno objašnjenja ne smatra traženjem informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u bitnom proizlazi da je zahtjev žalitelja pod točkama 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 10. odbijen temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj traži informaciju koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kada korisnik zahtjev postavlja u obliku pitanja, tijelo javne vlasti trebalo bi razmotriti nalazi li se traženi podatak u obliku materijaliziranog zapisa koji predstavlja informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Iz sadržaja žaliteljeve žalbe nesumnjivo proizlazi da je od prvostupanjskog tijela tražio odgovore na pitanja, a prema navodima prvostupanjskog tijela proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje informaciju kao odgovor na žaliteljeva pitanja pod točkama 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 10. zahtjeva, u obliku izrađene i gotove informacije a koja se može dostaviti žalitelju. Nadalje, u žalbenom postupku je utvrđeno da je žalitelju dostavljena informacija temeljem njegova traženja iz preostalih točaka predmetnog zahtjeva.
Uvidom u dokumentaciju dostavljenu u spisu predmeta u žalbenom postupku, te uzimajući u obzir žalbene navode i navode prvostupanjskog tijela u osporenom rješenju, Povjerenik za informiranje je zaključio da je prvostupanjsko tijelo u prvostupanjskom postupku pravilno utvrdilo da se dijelom žaliteljeva zahtjeva traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Posebno se naglašava da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom svega navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) trebalo je odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu jer se traženje odgovora na postavljeno pitanje ne smatra traženjem informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
Anita Markić, dipl.iur.