KLASA: 008-08/16-01/10

URBROJ: 401-01/05-16-13

Zagreb, 21.04.2016.

Novinar

Nastavno na Vaš upit u kojem Vas zanima ostvarivanje prava na pristup informacijama u posjedu Ustavnog suda RH, u nastavku odgovaramo kako slijedi.

S obzirom na pitanje je li javno dostupan zaprimljen prijedlog za ocjenu ustavnosti nekog zakona ili je javno dostupna tek odluka Ustavnog suda po tom pitanju, naglašavamo kako je Povjerenik za informiranje drugostupanjsko tijelo koje rješava u žalbenom postupku, a prvostupanjsko tijelo, u ovom slučaju Ustavni sud RH, dužno je samostalno riješiti postavljeni zahtjev za pristup informacijama. Iz navedenog razloga nećemo prejudicirati dostupnost zaprimljenih prijedloga za ocjenu ustavnosti, već je prvostupanjsko tijelo dužno donijeti odluku o tome sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, dalje ZPPI). Gledajući sa stajališta obveze tijela javne vlasti da proaktivno objavljuje na svojim internetskim stranicama određene informacije koje su od općeg interesa (čl. 10. st. 1. ZPPI), ne postoji obveza objave prijedloga za ocjenu ustavnosti zakona.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. ZPPI određeno je kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Drugim riječima, prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona predstavlja informaciju u zakonskom smislu te je svaki korisnik prava na pristup informaciji može zatražiti zahtjevom za pristup informacijama (čl. 18. ZPPI). Sljedeći je korak utvrđivanje je li informacija javna, odnosno tijelo javne vlasti utvrđuje postoje li na informaciji neka ograničenja propisana člankom 15. ZPPI zbog kojega se ona ne može omogućiti korisniku, odnosno zbog kojega se može samo djelomično omogućiti korisniku. Pritom treba paziti na odredbu članka 16. ZPPI i u slučaju eventualnog ograničenja provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Člankom 23. ZPPI su propisani načini rješavanja zahtjeva.

Člankom 17. stavkom 2. ZPPI je propisano kako korisnik može u zahtjevu za pristup informaciji naznačiti prikladan način dobivanja informacije, a ako ne naznači, informacija će se dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev, odnosno na najekonomičniji način. Dakle, ukoliko je informacija dostupna javnosti, možete odabrati način dobivanja informacije, primjerice putem e-pošte.

Sva tijela javne vlasti su dužna imenovati službenika za informiranje, kao osobu mjerodavnu za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, i obavezno informirati javnost sa službenim podacima službenika za informiranje (čl. 13. ZPPI).

U odnosu na dio upita u kojem Vas zanima tko je na Ustavnom sudu  mjerodavan za davanje informacija novinarima, obavještavamo Vas kako je sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11 i 81/13) čelnik tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka, dužan  sukladno zakonu urediti način davanja informacija za javnost te odrediti osobu koja osigurava dostupnost javnim informacijama sukladno ovom i posebnom zakonu. Naglašavamo kako Povjerenik za informiranje nije nadležan za nadzor nad provedbom Zakona o medijima.