KLASA: UP/II-008-07/24-01/493
URBROJ: 401-01/05-24-5
Zagreb, 3. rujna 2024.
Povjerenik za informiranje, 68011638990, na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Državnog sudbenog vijeća KLASA: UP/I-008-03/24-01/07, URBROJ: 453-01/01-24-2 od 6. svibnja 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Državnog sudbenog vijeća KLASA: UP/I-008-03/24-01/07, URBROJ: 453-01/01-24-2 od 6. svibnja 2024. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Državnog sudbenog vijeća (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 27. travnja 2024. godine kojim je zatražila zapisnik 22. sjednice prvostupanjskog tijela održane 25. travnja 2024. godine i životopis ........., koju je prvostupanjsko tijelo imenovalo sutkinjom Županijskog suda u Splitu, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2., a u svezi sa člankom 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da postoje osnove sumnje da bi objavljivanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne te da je zatražena informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnom ističe da je prvostupanjsko tijelo nezakonito odbilo njezin zahtjev uz obrazloženje da su zatraženi podaci osobni podaci. Žaliteljica navodi u žalbi da naslov diplomskog i naslov magistarskog znanstvenog rada koji naslovi moraju biti navedeni u životopisu nisu osobni podaci. Nadalje navodi da je pretragom Hrvatske znanstvene bibliografije ustanovljeno da nema podataka za magistarski znanstveni rad za ........., a da javnost ima pravo znati na čemu je ......... diplomirala i magistrirala te kod kojeg mentora i na kojem fakultetu. Žaliteljica isto tako navodi da javnost ima pravo znati s koliko glasova je ......... izabrana na sudački položaj jer je to državna funkcija. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je neosnovana.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10– pročišćeni tekst i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U žalbenom postupku prvostupanjsko tijelo dostavilo je Povjereniku za informiranje žalbu žaliteljice sa spisom predmeta na nadležno postupanje i informaciju koja je predmetom ovog postupka.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom od 27. travnja 2024. godine zatražila prvostupanjsko tijelo zapisnik 22. sjednice prvostupanjskog tijela održane 25. travnja 2024. godine i životopis ......... koju je prvostupanjsko tijelo imenovalo sutkinjom Županijskog suda u Splitu.
Isto tako je uvidom u spis predmeta utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo donijelo osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-03/24-01/07, URBROJ: 453-01/01-24-2 od 6. svibnja 2024. godine kojim je odbijen zahtjev žaliteljice temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2., a u svezi sa člankom 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da postoje osnove sumnje da bi objavljivanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne te da je zatražena informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju osporenog rješenja se pored navođenja zahtjeva žaliteljice citira odredba članka 15. stavka 3. točke 1., naglašava odredba članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama te se ističe proveden test razmjernosti i javnog interesa. Isto tako se u osporenom rješenju navode i relevantne odredbe Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka).
Nadalje je u obrazloženju rješenja navedeno da se u odnosu na zaštitu osobnih podataka u konkretnom slučaju radi o podacima koji se prikupljaju temeljem zakonom propisanih ovlasti i u zakonom propisane svrhe i da budući da zatražena informacija sadrži osobne podatke kandidata, to je okolnost koja isključuje pravo na uvid u podatke u trenutnoj fazi natječajnog postupka osobi koja u istom nije sudjelovala. Isto tako se navodi da s obzirom da žaliteljica nije bila kandidatkinja oglasa za popunjavanje slobodnih sudačkih mjesta, a da traženi podaci koji su prikupljeni u svrhu provođenja oglasa za popunjavanje slobodnih radnih mjesta, razvidno je da su zatraženi podaci žaliteljici potrebni za daljnje obrađivanje u neku drugu svrhu, a ne u svrhu u koju su prikupljeni, a za što nesporno ne postoji privola ispitanika te da žaliteljica nije ovlaštena za obradu odnosno korištenje podataka za koje traži pravo uvida u trenutnoj fazi natječaja.
Prvostupanjsko tijelo u obrazloženju osporenog rješenja navodi da je provodeći test razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da nema dvojbe da ne prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese osobe koja je imenovana na sudačku dužnost te osobne podatke preostalih kandidata koji su sudjelovali u natječajnom postupku, u trenutnoj fazi natječajnog postupka dok još isti nije pravomoćno okončan, odnosno da bi se narušio integritet samog postupka, te da preteže učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje natječajnog postupka odnosno zaštita osobnih podataka, privatnost u širem smislu u odnosu na javni interes.
Isto tako se u rješenju navodi da se po okončanju natječajnog postupka zatraženi podaci mogu učiniti dostupnim trećim osobama koje nisu sudjelovale u tom postupku.
Člankom 23. stavkom 6. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Odredbom članka 42. stavka 1. alineja 1. Zakona o državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“ broj 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15, 67/18, 126/19, 80/22, 16/23 i 155/23) propisano je da u djelokrug Vijeća spada i imenovanje sudaca, a glavom IV navedenog Zakona propisan je postupak imenovanja sudaca u Republici Hrvatskoj, dok se Pravilima o vrednovanju kandidata u postupku imenovanja sudaca prvostupanjskih, županijskih i visokih sudova („Narodne novine“ broj 132/22) uređuje vrednovanje kandidata koji su podnijeli prijave na oglas za sudačko mjesto.
Prema javno dostupnim podacima, prvostupanjsko tijelo je dana 5. travnja 2024. godine objavilo oglas u „Narodnim novinama“ broj 40/2024, Klasa: 704 – 02/24 – 01/01,Urbroj: 453 – 01/01 – 24 – 15 (2162) na temelju članka 53. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, za imenovanje, između ostalog – 2 suca Županijskog suda u Splitu – građanski odjel.
U oglasu je navedeno da kandidat za suca županijskog suda mora ispunjavati uvjete iz članka 51. stavka 3. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, kojom je propisano da za suca županijskog suda može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje deset godina te je navedeno da kandidat za suca županijskog suda prijavi mora priložiti životopis, dokaz o državljanstvu Republike Hrvatske, potvrdu nadležnog tijela da je radio kao pravosudni dužnosnik najmanje 10 godina, uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci.
Nadalje, odredbom članka 9. stavka 1. Poslovnika o radu državnog sudbenog vijeća („Narodne novine“ broj 73/11 i 128/12) propisano je da se o radu sjednice vodi zapisnik, a stavkom 2. istog članka je propisano da zapisnik sadrži osnovne podatke o prisutnima, dnevnom redu, prijedlozima iznesenima u sjednici, provedenoj raspravi i donesenim odlukama dok je stavkom 3. propisano da se u zapisnik unosi rezultat glasovanja. Nadalje je stavkom 4. propisano da svaki član Vijeća ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik s prethodne sjednice.
Člankom 9. stavkom 6. Poslovnika o radu državnog sudbenog vijeća propisano je da se zapisnik s prethodne sjednice, na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojemu su prihvaćene primjedbe, smatra prihvaćenim, a sukladno stavku 7. istog članka potpisuje ga predsjedavajući.
Odredbom članka 56.c stavka 1. Zakona o državnom sudbenom vijeću propisano je da odluka o imenovanju sudaca mora biti obrazložena, a stavkom 2. istog članka da ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 55. stavka 8., članka 55.a stavka 7. i članka 56.a stavka 3. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za suca Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova, dok je stavkom 3. istog članka propisano da se Odluka o imenovanju sudaca objavljuje u »Narodnim novinama“.
U žalbenom postupku dostavljen je zapisnik 22. sjednice prvostupanjskog tijela održane 25. travnja 2024. godine i životopis ..........
Uvidom u zapisnik utvrđeno je da sadrži podatke iz članka 9. stavaka 2. i 3. Poslovnika o radu državnog sudbenog vijeća, a životopis ......... sadrži podatke uobičajene za životopis.
Prvostupanjsko tijelo se na poziv Povjerenika za informiranje očitovalo dana 27. svibnja 2024. godine da zatraženi zapisnik 22. sjednice prvostupanjskog tijela održane 25. travnja 2024. godine još nije prihvaćen u skladu sa člankom 9. Poslovnika Državnog sudbenog vijeća, s obzirom da od 25. travnja 2024. godine prvostupanjsko tijelo nije imalo sjednicu na kojoj bi isti bio prihvaćen te je napomenulo da predmetni spis – imenovanje sudaca Županijskog suda Split još nije pravomoćno okončan kao i da žaliteljica nije bila kandidatkinja u predmetnom postupku.
U žalbenom postupku, uvidom u internetske stranice prvostupanjskog tijela, konkretno uvidom na link Odluke 22. sjednica Državnog sudbenog vijeća, vidljivo je da je na 22. sjednici Državnog sudbenog vijeća, održanoj 25. travnja 2024., donesena između ostalog odluka da je za sutkinju Županijskog suda u Splitu, NN 156/22, imenovana mr. sc. ........., te je isto tako uvidom u internetske stranice prvostupanjskog tijela vidljivo da u vrijeme rješavanja zahtjeva žaliteljice zapisnik 22. sjednici Državnog sudbenog vijeća održanoj 25. travnja 2024 još nije bio prihvaćen.
Nadalje je u žalbenom postupku pretragom službenog lista Republike Hrvatske, „Narodne novine“, utvrđeno da u vrijeme rješavanja zahtjeva žaliteljice, nije objavljena Odluka o imenovanju ......... za suca Županijskog suda u Splitu, kako je propisano odredbom članka 56.c stavka 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću.
U provedenom postupku je utvrđeno da je predmetni natječajni postupak imenovanja sudaca u trenutku podnošenja zahtjeva žaliteljice od dana 27. travnja 2024. godine bio u tijeku, uzimajući u obzir sve naprijed navedeno i posebno navode prvostupanjskog tijela da natječajni postupak nije pravomoćno okončan, te je slijedom navedenoga prvostupanjsko tijelo ispravno odlučilo kada je odbilo osporenim rješenjem zahtjev žaliteljice od dana 27. travnja 2024. godine za dostavom zapisnika 22. sjednice prvostupanjskog tijela održane 25. travnja 2024. godine i životopisa ........., radi razloga navedenog u odredbi članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, korisnik prava na pristup informacijama o natječajnom postupku može biti bilo koja fizička ili pravna osoba, bilo strana ili domaća. Sudionici natječaja, odnosno kandidati koji su se natjecali na objavljenom natječaju za popunjavanje radnog mjesta u tijelu javne vlasti svoje pravo da budu informirani o tijeku i provedbi natječajnog postupka ostvaruju temeljem posebnog propisa i svog posebnog svojstva osobe-kandidata u natječajnom postupku.
Treća osoba, koja nije sudjelovala u natječajnom postupku, kao što je u ovom slučaju žaliteljica, ima pravo podnijeti zahtjev za pristup informacijama i tražiti pojedine informacije iz natječajnog postupka. To pravo ima svatko, pa i kandidat koji ne ostvaruje pravo temeljem posebnih propisa pa mu je kao i bilo kojoj drugoj osobi koja nije sudionik natječaja, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama uređen pristup natječajnoj dokumentaciji (pravo uvida, kao i pravo na pravljenje preslika). Svatko ima pristup natječajnoj dokumentaciji koja uključuje dokumentaciju izabranog kandidata kao što je dokumentacija koja sadrži njegovo ime i prezime, kvalifikacije i vještine potrebne za radno mjesto na koje se prima, a koje su tražene u raspisanom natječaju, kao i odluke, bodovanja i zapisnike te ostale relevantne materijale nastale u natječajnom postupku (primjerice, bodovi i rang lista svih kandidata nakon provedenog intervjua ili testiranja, ukupna bodovna ili rang lista, zapisnik natječajne komisije).
No kako je žaliteljica postavila zahtjev za pristup informacijama u tijeku provedbe postupka imenovanja sudaca prvostupanjskog tijela iz navedenog postupka, trebalo je voditi računa o svim činjenicama koje su važne za zakonitost i pravilnost provedbe postupka imenovanja pa tako i o ograničenju propisanom u članku 15. stavak 3. točka 1., kojim se štiti postupak i koje uključuje provedbu testa razmjernosti i javnog interesa, a prilikom kojeg je potrebno razmotriti preteže li javni interes u odnosu na štetu koje može nastati dostavom informacija o postupku imenovanja sudaca koji je u tijeku.
Informacije iz postupka imenovanja sudaca koji je u tijeku, sve dok traje postupak ne bi trebale biti javno dostupne, osim općenitih informacija da se postupak provodi, da je prijavljen određeni broj kandidata, da je testiranju pristupio određen broj kandidata i slično, što je ovdje i slučaj, s obzirom da su javno objavljene informacije o oglasu, terminima za razgovor sa kandidatima u okviru natječajnog postupka.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da u pogledu traženih informacija žaliteljice ne preteže javni interes s obzirom na to da se radi o postupku imenovanja sudaca Republike Hrvatske, koji je u tijeku, što predstavlja razlog za onemogućavanjem pristupa informacijama radi osiguranja neovisnog i nepristranog rada tijela javne vlasti. Ovdje valja dodati kako je prvostupanjsko tijelo naglasilo u osporenom rješenju da se po okončanju natječajnog postupka zatraženi podaci mogu učiniti dostupnim trećim osobama koje nisu sudjelovale u tom postupku.
Vezano uz navod žaliteljice iz žalbe da javnost ima pravo znati s koliko glasova je ......... izabrana na sudački položaj, za napomenuti je da je uvidom u internetske stranice prvostupanjskog tijela, link Lista prvenstva kandidata za suca Županijskog suda u Splitu-građanski odjel, vidljiv ukupan broj bodova ........., kao i pojedinačno ostvaren broj bodova.
U konkretnom slučaju u drugostupanjskom postupku je zaključeno kako se žalbeni razlozi ne mogu prihvatiti i žaliteljici omogućiti traženi pristup informacijama, jer je utvrđeno kako preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavak 3. točka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Na temelju provedenog žalbenog postupka, Povjerenik za informiranje je u ovom slučaju utvrdio kako je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
Anita Markić, dipl.iur.