KLASA: UP/II-008-07/23-01/1081

URBROJ: 401-01/11-24-4

Zagreb, 6. ožujka 2024.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Komunalac d.o.o. Županja Broj: 2394/23 od 15. prosinca 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Komunalac d.o.o. Županja Broj: 2394/23 od 15. prosinca 2023. godine.

2. Omogućava se ......... pravo na pristup preslikama:

- Izračuna najniže osnove cijene vodnih usluga – Skraćeni prikaz troškova iz članka 4. i 6. Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („Narodne novine“, broj 112/10.) od 15. siječnja 2023. godine,

- Izračuna najniže cijene vodnih usluga – Skraćeni prikaz izračuna u skladu s Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („Narodne novine“, broj 112/10.) od 15. siječnja 2023. godine.

3. Nalaže se trgovačkom društvu Komunalac d.o.o. Županja da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem trgovačkog društva Komunalac d.o.o. Županja (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 2. studenoga 2023. godine, u dijelu u kojem je zatražio važeću kalkulaciju i izračun cijena za vodu, kanalizaciju i pročišćavanje otpadnih voda za fizičke i pravne osobe, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2., iz razloga što se radi o informacijama koje su poslovna tajna.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je pobijanim rješenjem odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama iz razloga što se zatražena informacija smatra poslovnom tajnom te mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Nadalje, navodi da žalbu izjavljuje zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Žalitelj navodi da je način obračuna i plaćanja sadržan u odluci o cijeni vodnih usluga koja ni u kojem slučaju ne predstavlja poslovnu tajnu već je riječ o informaciji od javnog značaja za koju je Zakonom o pravu na pristup informacijama i Zakonom o vodnim uslugama propisana obveza i dužnost tijela javne vlasti da ju proaktivno objavi na svojim internetskim stranicama. Također, navodi da samom činjenicom da se radi o podatku od javnog interesa, isti ne može biti poslovna tajna te navod da je kalkulacija i formiranje cijene vodnih usluga sveobuhvatan i složen posao nema uporište za proglašavanjem poslovne tajne jer podatak nije proizvodna tajna, rezultat istraživačkog ili konstrukcijskog rada te ne postoji mogućnost nastajanja štetne posljedice za njezine gospodarske interese, pošto se radi o javnom pružatelju usluge koji ima monopol na tržištu za koje se traži informacija. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je osnovana.

Prvostupanjsko tijelo dostavilo je na nadležno postupanje spis predmeta zajedno sa informacijom koja je predmet postupka, sukladno obvezi iz članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 2. studenoga 2023. godine zatražio, između ostaloga, važeću kalkulaciju i izračun cijena za vodu, kanalizaciju i pročišćavanje otpadnih voda za fizičke i pravne osobe.

Nadalje, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, donijelo rješenje Broj: 2394/23 od 15. prosinca 2023. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što se radi o informacijama koje su poslovna tajna.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnom se navodi da se tražena informacija smatra poslovnom tajnom sukladno Pravilniku o poslovnoj tajni prvostupanjskog tijela.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 08/98. - pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - pročišćeni tekst, 55/01. – pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst, 05/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Nadalje, člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. Odredbom stavka 3. istog članka Zakona propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Iz zakonske definicije testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

U Zapisniku o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa od 30. studenoga 2023. godine navodi se da prvostupanjsko tijelo kao javni isporučitelj vodnih usluga njihove cijene formira sukladno zakonskim i podzakonskim propisima kao što su Zakon o financiranju vodnog gospodarstva („Narodne novine“, broj 153/09., 90/11., 56/13., 154/14., 119/14., 119/15., 120/16., 127/17. i 66/19.), Zakon o vodnim uslugama („Narodne novine“, broj 69/19.), Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („Narodne novine“, broj 112/10.) temeljem koje su donesene važeće cijene vodnih usluga i Uredba o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga („Narodne novine“, broj 70/23.). Nadalje, navodi se da se po donošenju Odluke o cijeni vodnih usluga ona dostavlja Vijeću za vodne usluge zajedno sa izračunom/kalkulacijom svih potrebnih stavki od kojih se ista sastoji radi kontrole njezine zakonitosti, a kalkulacija i formiranje cijene je sveobuhvatan i složen postupak koji je podložan obveznoj kontroli i stoga je proglašen poslovnom tajnom sukladno Pravilniku o poslovnoj tajni. Također, navodi se da zaštita zatražene informacije prevladava nad javnim interesom te je nakon provedenog testa razmjernosti odlučeno da će se ograničiti pristup traženoj informaciji.

Ocjenjujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa provedenog od strane prvostupanjskog tijela, sukladno odredbi članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, utvrđeno je da isti nije proveden sukladno citiranim zakonskim odredbama. Naime, iz navoda Zapisnika o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa od 30. studenoga 2023. godine, proizlazi da prvostupanjsko tijelo nije provelo navedeni test na način da stavi u razmjer zaštitu određenog interesa i javnog interesa da se omogući pristup zatraženoj informaciji te nije utvrdilo koja bi šteta mogla nastati po zaštićene interese, već je samo utvrdilo da se u odnosu na zatraženu informaciju može primijeniti ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a posljedično tome nije utvrdilo niti u kojoj mjeri šteta po zaštićeni interes preteže nad javnim interesom.

S obzirom na osnovu donošenja pobijanog rješenja, u žalbenom je postupku valjalo razmotriti uređenje instituta poslovne tajne, pa je uzeto u obzir da je odredbom članka 19. (Glava 8.) Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge prave osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Nadalje, člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18.) propisano je da su „poslovna tajna“ informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve: a) tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, b) imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne, c) u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.

S obzirom da prvostupanjsko tijelo navodi da je tražena dokumentacija poslovna tajna sukladno Pravilniku o tajnosti poslovnih podataka koji je na snazi od 3. travnja 2023. godine, uzeto je u obzir da je u njegovom članku 3. stavku 3. propisano da se poslovnom tajnom smatraju pripremni podaci i dokumentacija za izračun cijene vodnih usluga te kalkulacija izračuna cijene vodnih usluga Društva.

Nadalje, potrebno je uzeti u obzir da je prvostupanjsko tijelo jedinstveni javni isporučitelj vodnih usluga prema odredbama Zakona o vodnim uslugama koji u članku 4. propisuje da su vodne usluge djelatnosti od općeg interesa i obavljaju se kao javna služba te da su one od interesa za sve jedinice lokalne samouprave na uslužnom području (međukomunalne djelatnosti) i za Republiku Hrvatsku. Također, prema odredbama navedenog Zakona, vodne usluge na jednom uslužnom području pružaju se putem jednog javnog isporučitelja, a koji je društvo kapitala kojem su jedini osnivači jedinice lokalne samouprave na uslužnom području, odnosno iznimno pravne osobe čiji je jedini osnivač jedinica lokalne samouprave.

Temeljem ovlaštenja iz članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.), u žalbenom postupku razmotreno je može li se u konkretnom slučaju omogućiti pristup zatraženoj informaciji ili se u konkretnom slučaju pristup informacijama može ograničiti radi zaštite zaštićenog interesa iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama ili nekog drugog zaštićenog interesa propisanog citiranim člankom.

U ovom slučaju riječ je o dokumentaciji na temelju koje je prvostupanjsko tijelo odredilo iznos osnovne cijene vodnih usluga koji je utvrđen Odlukom o cijeni vodnih usluga Broj 76/23 od 17. veljače 2023. godine (dokument dostupan na poveznici https://komunalac-zu.hr/dokumenti-poduzeca/?dir=585), koja se prema članku 43. Zakona o vodnim uslugama donosi kao opći akt za razdoblje važenja poslovnog plana isporučitelja vodnih usluga, a sukladno stavku 3. sadržava: područje pružanja vodne usluge, vrstu vodne usluge, tarifu vodne usluge, način obračuna i plaćanja cijene vodne usluge i odredbu koja se javna davanja obračunavaju i naplaćuju uz cijenu vodne usluge te cijenu vodne usluge pražnjenja otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje neovisno o tome pruža li ih javni isporučitelj vodne usluge neposredno ili ih pruža koncesionar.

Iz podataka javno dostupnih na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela (https://komunalac-zu.hr/savjetovanje-sa-javnoscu/?dir=1262) utvrđeno je da je za Odluku o cijeni vodnih usluga Broj 76/23 od 17. veljače 2023. godine provedeno savjetovanje s javnošću u vremenu od 13. siječnja do 13. veljače 2023. godine, a iz objavljenog Izvješća od 14. veljače 2023. godine proizlazi da u postupku nije zaprimljen niti jedan prijedlog ili primjedba.

Prvostupanjsko tijelo je cijenu vodnih usluga odredilo na temelju Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva koja se primjenjivala u svim postupcima donošenja odluka o cijeni vodnih usluga do 31. prosinca 2023. godine, a koja propisuje na temelju kojih varijabli se izračunava iznos najniže osnovne cijene vodnih usluga, a to je osnovna cijena vodnih usluga koja osigurava puni povrat troškova od vodnih usluga, osim troškova gradnje komunalnih vodnih građevina.

Uvidom u informacije koje su predmet postupka utvrđeno je da se dostavljeni dokumenti sastoje od tabličnih prikaza varijabli određenih Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva i iznosa koje je odredilo prvostupanjsko tijelo, a na temelju kojih je prema propisanoj formuli iz citirane Uredbe izračunalo najnižu osnovnu cijenu vodnih usluga. Prvostupanjsko tijelo za navedene iznose tvrdi da su rezultat složenog matematičkog izračuna, međutim informacije koje su predmet postupka ne sadrže te složene matematičke izračune, odnosno iz njih nije vidljivo na koji je način prvostupanjsko tijelo odredilo iznose koji se nalaze u tablicama.

Prema ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje, pretpostavlja se da za informaciju postoji javni interes ako bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti, kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost i integritet.

Stoga je, uzimajući u obzir sadržaj dostavljenih dokumenata, kao i sve naprijed navedeno, u žalbenom postupku utvrđeno da u konkretnom slučaju preteže javni interes u odnosu potrebu zaštite poslovne tajne, odnosno nije utvrđeno da bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji nastala šteta za prvostupanjsko tijelo otkrivanjem poslovne tajne, osobito uzimajući u obzir da je ovdje riječ o društvu kapitala koje na uslužnom području jedino isporučuje vodne usluge i taj posao obavlja kao javnu službu sukladno pozitivnim propisima. Ujedno, u odnosu na tražene informacije ne postoje ni druga zakonska ograničenja radi kojih se može uskratiti pristup traženim informacijama.

Osim toga, u ovom slučaju riječ je o podacima koji bi trebali biti dostupni javnosti jer bi njihovim otkrivanjem povećala razina transparentnosti rada prvostupanjskog tijela, osobito kroz učinkovitije proveden postupak savjetovanja s javnošću, s obzirom da bi u slučaju da su navedeni podaci dostupni prilikom savjetovanja s javnošću o odluci o određivanju cijene vodnih usluga, javnost mogla učinkovitije raspravljati u postupku provedbe savjetovanja, odnosno dati prijedloge i primjedbe, kada bi imala informaciju o tome na temelju kojih podataka je ta cijena izračunata.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                               POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           Anita Markić, dipl.iur.