KLASA: UP/II-008-07/24-01/215

URBROJ: 401-01/11-24-5

Zagreb, 18. rujna 2024.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja o prigovoru čelnika Ministarstva financija KLASA: UP/I-008-01/23-01/1, URBROJ: 513-03-01-23-5 od 11. prosinca 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje o prigovoru čelnika Ministarstva financija KLASA: UP/I-008-01/23-01/1, URBROJ: 513-03-01-23-5 od 11. prosinca 2023. godine.

2. Usvaja se prigovor trgovačkog društva ......... i poništava obavijest Ministarstva financija od 28. rujna 2024. godine.

3. Nalaže se Ministarstvu financija da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja riješi zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva ......... od 5. travnja 2022. godine, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

O b r a z l o ž e n j e

Točkom I. izreke osporenog rješenja odbijen je prigovor trgovačkog društva ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) izjavljen protiv obavijesti Ministarstva financija (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) KLASA: 008-01/24-01/7, URBROJ: 2133-01-01/02-24-2 od 8. travnja 2024. godine, izdane temeljem odredbe članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Točkom II. izreke osporenog rješenja odbijen je žaliteljev zahtjev za pristup informacijama od 5. travnja 2022. godine kojim je zatražio informacije koje se tiču postupanja Ministarstva financija prema Addiko Bank d.o.o. sukladno odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 4., a u svezi s odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

   Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je rješenje u potpunosti nepravilno i nezakonito te žalbu izjavljuje iz svih zakonom propisanih razloga. Nadalje, u bitnome navodi da je u rješenju u potpunosti zanemarena činjenica da se podaci u zahtjevu traže jer je do pranja novca i posljedica pranja novca došlo kako za žalitelja, tako i za Republiku Hrvatsku te se navedene posljedice u parnici pokušavaju otkloniti, pa rješenje nije u skladu s načelom materijalne istine propisanim u članku 8. Zakona o općem upravnom postupku. Također, navodi se da Zakonom o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma nije propisana zabrana davanja informacija u slučaju kada neka osoba nije dostavila podatke koje je bila dužna dostaviti te su informacije iz zahtjeva zatražene upravo u svrhu sprečavanja pranja novca. Ističe da je u članku 3. Zakona o tajnosti podataka izričito propisano da se podaci kakvi se suštinski traže zahtjevom ne mogu proglasiti kao klasificirani podaci, a sukladno članku 18. prvostupanjsko tijelo dužno je omogućiti informacija zatražene zahtjevom. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Ministarstvo financija (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) je dana 6. veljače 2024. godine putem elektroničke pošte Povjereniku za informiranje dostavilo predmetnu žalbu na nadležno postupanje, međutim bez spisa predmeta. Kako spis predmeta nije dostavljen ni po traženju iz akta Ureda povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/24-01/215, URBROJ: 401-01/11-24-2 od 8. travnja 2024. godine, činjenice i okolnosti utvrđene su uvidom u dostavljenu žalbu te spise predmeta Povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/22-01/1354 i KLASA: UP/II-008-07/23-01/90.

Uvidom u navedeno utvrđeno je da je da je žalitelj podneskom od 5. travnja 2022. godine zatražio od Ministarstva financija, da mu sukladno raspravnom rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu Poslovni broj: P-961/2020 od 5. travnja 2022. godine, a u skladu s odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj: 87/08. i 25/12.) i Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavi podatke i dokumentaciju iz kojih proizlaze odgovori na pitanja: „1) Je li Banka i kada obavijestila Ured o bilo kakvoj sumnjivoj transakciji povezano uz promete u vremenu od 9. lipnja 2017. godine do 4. srpnja 2017. godine na račun i/ili sa Računa i ako jest kada i o kojoj transakciji/situaciji, u kojim okolnostima u navodima? 2) Je li Banka i kada obavijestila Ured o bilo kakvoj sumnjivoj transakciji povezano uz I-okrivljenika i ako jest, kada i o kojoj transakciji, u kojim okolnostima i navodima? 3) Je li Banka i kada obavijestila Ured o tome da ne može provesti mjere dubinske analize i/ili da je odbila Izvršiti koju transakciju i/ili da je prekinula uspostavljeni odnosa sa l-okrivljenikom i/ili u vezi sa Računom i ako jest kada i o kojoj situaciji, u kojim okolnostima I navodima? 4) Je li Banka i kada obavijestila Ured o bilo kojoj okolnosti odnosa sa l-okrivljenikom i/ili u vezi sa Računom i ako jest, kada i o kojoj situaciji, u kojim okolnostima i navodima? 5) Je li Banka i kada obavijestila Ured o bilo čemu vezano uz primjenu članka 8. i/ili 9. i/ili 13. i/ili 16. i/ili 25, i/ili 31. i/ili 42. i/ili 43. Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma - vezano uz l-okrivljenika i/ili uz Račun i ako jest, kada i o kojoj situaciji, u kojim okolnostima i navodima?“

Postupajući po predmetnom podnesku, prvostupanjsko tijelo je žalitelju dana 28. rujna 2023. godine, putem elektroničke pošte, dostavilo obavijest izdanu temeljem odredbe članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U citiranoj obavijesti navodi se da je žalitelj pokrenuo parnični postupak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu Poslovni broj: P-96/2020 radi naknade štete u kojem je 5. travnja 2022. godine doneseno rješenje kojim mu je naloženo dokazati da je sam pokušao, ali nije uspio pribaviti podatke od Ureda za sprječavanje pranja novca, nakon čega će sud odlučiti o dokaznom prijedlogu tužitelja te da Ured za sprječavanje pranja novca ne može udovoljiti zahtjevu podnositelja i dostaviti tražene podatke i dokumentaciju. Nadalje, navodi se da je člankom 75. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, propisana tajnost prikupljenih podataka i postupaka koje provodi Ured za sprječavanje pranja novca te da sukladno članku 77. citiranog Zakona podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu sukladno Zakonu smije koristiti samo u svrhu sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, ako nije drukčije propisano Zakonom, iz čega proizlazi da dostavljanje klasificiranih podataka u svrhu korištenja u parničnom postupku radi naknade štete nije propisano niti proizlazi iz citiranih odredbi. Također, u predmetnoj obavijesti tijelo javne vlasti navodi definiciju informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, navodeći da se po citiranom zakonu osigurava pristup samo materijaliziranoj informaciji, dakle nekom već postojećem dokumentu, skupu dokumenata ili dijelu dokumenta ili drugog zapisa (video, audio i sl.) te tijelo javne vlasti nije u obvezi davati odgovore na jedno i/ili više pojedinačnih pitanja kako su iznesena u zahtjevu, a da se putem Zakona o pravu na pristup informacijama ostvaruje pristup informacijama koje su javnog karaktera i koje su dostupne svima na jednak način. Prvostupanjsko tijelo u predmetnoj obavijesti citira odredbu članka 23. stavka 1. točke 4. i odredbu članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, ističući da ako bi žalitelj dobio zatraženu informaciju temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, istu bi mogao dobiti bilo koji korisnik, što nadalje podrazumijeva slobodno raspolaganje informacijom, odnosno mogućnost neograničenog izlaganja javnosti, a ako je korisniku osigurana dostupnost traženih informacija po posebnom propisu, tada su prava korisnika kao stranke šira nego prava korisnika po zahtjevu za pristup informacijama.

Nadalje, uvidom u spis predmeta KLASA: 008-04/22-01/1354 koji se vodio u Uredu povjerenika za informiranje, utvrđeno je da dana 20. listopada 2022. godine putem elektroničke pošte te dana 27. listopada 2022. godine putem redovne pošte, prvostupanjsko tijelo dostavilo Povjereniku za informiranje dostavilo žaliteljev prigovor izjavljen protiv predmetne obavijesti od 28. rujna 2022. godine. S obzirom da Povjerenik za informiranje nije nadležan za odlučivanje o prigovorima izjavljenima protiv obavijesti iz članka 23. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, aktom KLASA: 008-04/22-01/1354, URBROJ: 401-01/11-22-3 od 28. listopada 2023. godine, žaliteljev prigovor dostavljen je na nadležno postupanje čelniku prvostupanjskog tijela.

Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je čelnik prvostupanjskog tijela, postupajući po zaprimljenom prigovoru, donijelo pobijano rješenje KLASA: UP/I-008-01/23-01/1, URBROJ: 513-03-01-23-1 od 20. siječnja 2023. godine, kojim odbija žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, a kao osnovu za donošenje predmetnog rješenja navodi odredbu članka 23. stavka 1. točke 4. i stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, utvrđeno je da je protiv citiranog rješenja od 20. siječnja 2023. godine žalitelj izjavio žalbu Povjereniku za informiranje koji je postupajući po istoj donio rješenje KLASA: UP/II-008-07/23-01/90, URBROJ: 401-01/11-23-7 od 20. srpnja 2023. godine kojim je prvostupanjsko rješenje poništeno i predmet vraćen na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu, s obzirom da je u drugostupanjskom postupku utvrđeno da pobijanim rješenjem nije čelnik prvostupanjskog tijela odlučio o žaliteljevom prigovoru, već je prvostupanjsko tijelo ponovno odlučilo o zahtjevu o kojem je već bilo odlučilo izdavanjem obavijesti od 28. rujna 2022. godine, i to pogrešnom primjenom zakonskih odredbi.

Također, utvrđeno je da je u ponovnom postupku čelnik prvostupanjskog tijela donio rješenje KLASA: UP/I-008-01/23-01/1, URBROJ: 513-03-01-23-5 od 11. prosinca 2023. godine kojim je u točki I. izreke odbio žaliteljev prigovor izjavljen protiv obavijesti od 28. rujna 2022. godine, a u točki II. izreke odbio žaliteljev zahtjev za pristup informacijama temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 4., a u svezi s odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da je u postupku povodom prigovora utvrđeno da je pogrešno primijenjena odredba članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da je pogrešno rješenjem KLASA: UP/I-008-01/23-01/1, URBROJ: 513-03-01-23-1 od 20. siječnja 2023. godine žalitelj obaviješten da mu je kao stranci dostupnost informacija iz sudskog postupka utvrđena posebnim propisom, već je trebalo predmetni zahtjev riješiti primjenom odredbe članka 23. stavka 6. točke 4., a vezano uz članak 5. stavak 1. točku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja citiraju se odredbe članka 18. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“; broj 79/07. i 86/12.) i odredbe članka 74., 125. i 126. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma („Narodne novine“, broj 108/17., 39/19. i 151/22.), a navodi se i da Trgovački sud u Zagrebu nije od Ureda za sprječavanje pranja novca zatražio nikakve informacije vezane za predmet koji se vodi pred navedenim sudom, a u kojem žalitelj nastupa kao tužitelj. Zaključno, navodi se da se žaliteljeva pitanja iz zahtjeva ne mogu klasificirati pod zakonsku definiciju informacije, odnosno da je na navedena pitanja jedino moguće dati odgovore, odnosno izraditi nove informacije.

Odredbom članka 23. stavkom 1. točkom 4. citiranog Zakona propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad obavještava korisnika da mu je kao stranki u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena.

Stavkom 2. navedenog članka je propisano da je o postojanju razloga koji su utvrđeni stavkom 1. točkama 2., 3., 4., 5. i 6. ovog članka tijelo javne vlasti obvezno, bez odgode, obavijestiti podnositelja zahtjeva pisanim putem, a u stavku 3. navedenog članka je propisano da na obavijest iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti prigovor. Na podnošenje i postupanje po prigovoru primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

U članku 156. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

Prema članku 122. Zakona o općem upravnom postupku, prigovor se izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući se način primjenjuju i na prigovor. Čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.

U žalbenom je postupku utvrđeno da je točka I. izreke pobijanog rješenja u proturječnosti s obrazloženjem pobijanog rješenja. Naime, u točki I. izreke pobijanog rješenja čelnik prvostupanjskog tijela odbio je žaliteljev prigovor izjavljen protiv obavijesti od 28. rujna 2022. godine, koja je izdana temeljem odredbe članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dok iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je u postupku odlučivanja o prigovoru utvrđeno da je citirana zakonska odredba pogrešno primijenjena, odnosno da žalitelju tražene informacije nisu dostupne temeljem posebnog propisa.

Nadalje, utvrđeno je da je u točki I. izreke čelnik prvostupanjskog tijela odbio žaliteljev prigovor, što znači da navedena obavijest od 28. rujna 2028. godine ostaje na snazi, odnosno da je njome odlučeno o žaliteljevom zahtjevu, pa s obzirom na navedeno prvostupanjsko tijelo nije moglo ponovno odlučivati o zahtjevu o kojem je već odlučeno, a da je navedeno učinilo proizlazi iz točke II. izreke pobijanog rješenja.

Također, vezano uz primjenu odredbe članka 23. stavka 6. točke 4., a u svezi s odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, valja naglasiti da, iako prema odredbama navedenog Zakona u postupanju sa zahtjevima za pristup informacijama, tijela javne vlasti nemaju obvezu davati odgovore na pitanja, u slučajevima kada je sadržaj podnesenog zahtjeva u obliku pitanja, trebaju razmotriti imaju li u svom posjedu već gotove materijalizirane informacije, a koje sadrže podatke koji su u obliku pitanja zatraženi zahtjevom.

U žalbenom postupku, od prvostupanjskog tijela zatraženo je očitovanje o navedenome, međutim traženo očitovanje prvostupanjsko tijelo nije dostavilo Povjereniku za informiranje.

Osim toga, u obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjsko tijelo poziva se i na odredbu članka 74. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, odnosno navodi da su podaci, informacije i dokumentacija koje obveznici dostavljaju Uredu za sprječavanje pranja novca, klasificirani podaci za koje je utvrđen odgovarajući stupanj tajnosti u skladu s propisima u tajnosti podataka. Međutim, ako je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da se u konkretnom slučaju radi o podacima koji su klasificirani stupnjem tajnosti, nije postupilo u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama koje se odnose na rješavanje zahtjeva kojim su zatražene informacije klasificirane stupnjem tajnosti.

Na temelju svega navedenoga, u žalbenom postupku utvrđeno je da da prvostupanjsko tijelo nije pravilno odlučilo o zahtjevu žalitelja, odnosno nije pravilno izdalo obavijest od 28. rujna 2022. godine te čelnik prvostupanjskog tijela nije pravilno odlučio o žaliteljevom prigovoru izjavljenom protiv citirane obavijesti, s obzirom da iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da žalitelju informacije nisu dostupne temeljem posebnog propisa.

Odredbom članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji, odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.

Stoga se nalaže prvostupanjskom tijelu da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja riješi predmetni zahtjev za pristup informacijama od 5. travnja 2022. godine sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prilikom rješavanja zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo mora razmotriti posjeduje li već gotove materijalizirane informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koje sadrže podatke zatražene žaliteljevim zahtjevom za pristup informacijama, s obzirom da omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji

Ako prvostupanjsko tijelu utvrdit da iste posjeduje, dužno je razmotriti može li se na tražene informacije primijeniti neko od ograničenja iz članka 15. citiranog Zakona, pri čemu je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. citiranog Zakona. Ukoliko je riječ o informacijama koje su klasificirane stupnjem tajnosti, ukazuje se na odredbu članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, sukladno kojoj je prije provedbe testa razmjernosti i javnog interesa potrebno pribaviti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Napominje se da se ovim rješenjem prvostupanjskom tijelu ne nalaže da žalitelju omogući pristup traženoj informaciji, odnosno ne prejudicira se ishod postupka rješavanja zahtjeva za pristup informacijama već se nalaže da riješi predmetni zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te o ishodu utvrđenog donese odluku (omogući pravo na pristup informaciji, djelomično omogući pravo na pristup informaciji - uz obvezu donošenja rješenja ili rješenjem odbije odnosno odbaci zahtjev).

Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25.a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se tijelu javne vlasti nalaže rješavanje zahtjeva za pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

Anita Markić, dipl. iur.