KLASA: UP/II-008-07/24-01/614

URBROJ: 401-01/10-24-4

Zagreb, 27. kolovoza 2024.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske radiotelevizije, Urbroj: 250-704/24-50801 od 13. lipnja 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Hrvatske radiotelevizije, Urbroj: 250-704/24-50801 od 13. lipnja 2024. godine.

2.    Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup Izvješću RJ Pravni i Kadrovski poslovi Hrvatske radiotelevizije, broj: 146-704/2024-50801 od 26. ožujka 2024. godine na način da se u istom prekriju stranice 12. do 18. (do točke III.), te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

3.    Nalaže se Hrvatskoj radioteleviziji da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Hrvatske radiotelevizije (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 4. lipnja 2024. godine, kojim je tražio Izvješće izrađeno po naputku Nadzornog odbora na sjednici od 19. veljače 2024. godine, temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informaciji koja je radni materijal.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u navodi da traženo izvješće predstavlja konačnu i gotovu informaciju koja sadrži konkretne podatke koji se odnose na način kako Hrvatska radiotelevizija za određene usluge ne provodi javnu nabavu, te sadrži visinu troškova koje je Hrvatska radiotelevizija u određenom razdoblju potrošila javnim novcem. Dalje navodi da se ne radi o nikakvom radnom materijalu za koji je tražena dopuna, jer je Nadzorni odbor na sjednici od 23. svibnja 2024. godine zatražio ad hoc reviziju, odnosno novo izvješće vezano za naručivanje vanjsko tehničke usluge. Smatra da se navedeno izvješće treba javno objaviti i da isto ne može biti proglašeno tajnom. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 4. lipnja 2024. godine tražio izvješće izrađeno po naputku Nadzornog odbora na Izvanrednoj sjednici 19. veljače 2024. godine.

Postupajući po navedenom zahtjevu prvostupanjsko tijelo donijelo je osporeno rješenje.

Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da je prvostupanjsko tijelo odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer smatra da tražena informacija predstavlja radni materijal, jer je zatražena nadopuna navedenog izvješća.

Razmatrajući sadržaj navedenog rješenja, Povjerenik za informiranje ističe da se prvostupanjsko tijelo sadržajno poziva na zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informaciji, odnosno da se radi o informaciji u postupku izrade.

Slijedom navedenog, u žalbenom postupku bit će razmotreni navodi prvostupanjskog tijela o tome da je zatražena dopuna navedenog izvješća, odnosno je li i od kakvog značaja navedena činjenica za primjenu odredbe članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 15. stavku 4. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno ugroziti proces njezine izrade.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Dopisom Ureda povjerenice za informiranje, KLASA: 008-04/24-01/388, URBROJ: 401-01/10-24-2 od 27. lipnja 2024. godine od prvostupanjskog tijela zatražen je dostava izvješća koje je predmet postupka. Također je zatražena dostava dokaza o tome da je Nadzorni odbor zatražio dopunu navedenog izvješća. Zaključno, od prvostupanjskog tijela je zatraženo da ukratko opiše postupak koji prethodi donošenje odluke, koja se spominje u rješenju, te da se očituje na navode žalbe žalitelja, imajući na umu da žalitelj u žalbi navodi da nije riječ o dopuni izvješća, već o novoj ad hoc reviziji.

Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo dostavilo je Uredu povjerenice za informiranje dostavilo informaciju koja je predmet postupa, kao i izvadak iz Zapisnika sa sjednice Nadzornog odbora od 23. svibnja 2024. godine.

Uvidom u Izvadak iz zapisnika 29. Izvanredne žurne sjednice Nadzornog odbora od 19. veljače 2024. godine, koji je javno objavljen na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela, utvrđeno je da je točkom 1. Zaključka naloženo Glavnom ravnatelju da naloži stručnim službama da provedu hitnu reviziju poslova koji su sklapani bez javnog natječaja, da provedu reviziju naručivanja vanjskih tehničkih usluga, prije svega najma opreme, te da utvrde broj poslova sklopljenih nakon javnih natječaja na koje se javio samo jedan ponuditelj.

Iz priopćenja sa navedene sjednice Nadzornog odbora (obrazloženje) u bitnom proizlazi da je Nadzorni odbor HRT-a naložio ad hoc reviziju pravnih poslova s tvrtkama Croatel i Ro.Ba.Go, s kojima su poslovi sklopljeni bez provođenja javnog natječaja. Zaključno se navodi da je većina slučajeva nastala u vrijeme bivše uprave, te još nije utvrđena odgovornost za takvo postupanje.

Uvidom u Izvadak iz zapisnika 32. redovne sjednice Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije od 23. svibnja 2024. godine utvrđeno je da se u točki 1. zaključka navodi doslovno sljedeće: „Prima se na znanje Izvješće o provedbi zaključka Nadzornog odbora usvojenog pod točkom 2. dnevnog reda 29. izvanredne sjednice održane 19. veljače 2024. godine i traži se dopuna izvješća na način da se Nadzornom odboru dostavi sažetak i stav Ravnateljstva pristupu nabavi vanjskih tehničkih usluga kao i prikaz kretanja troškova vanjskih tehničkih usluga u ukupnim troškovima proizvodnje…“

Slijedom svega navedenog, ističe se kako slijedi.

Sama činjenica što je Nadzorni odbor zatražio dopunu izvješća od Ravnateljstva ne utječe na činjenicu da je predmetno izvješće (koje je sastavila poslovna jedinica u sastavu prvostupanjskog tijela) u trenutku podnošenja zahtjeva žalitelja predstavljalo gotov dokument.

Drugim riječima, sadržaj predmetnog izvješća je određen zaključkom Nadzornog odbora, pa traženje nekih drugih podataka (bez obzira što se navedeno naziva dopunom izvješća) ne predstavlja razlog za ograničenje prava na pristup navedenom izvješću.

Uvidom u predmetno izvješće utvrđeno je da isto u bitnom sadrži analizu provedenih postupaka javne nabave, uz navođenje podataka iz plana nabave te odluka koje je prvostupanjsko tijelo donosilo vezano za postupak javne nabave. Osim toga, predmetno izvješće sadrži i korespondenciju između zaposlenika prvostupanjskog tijela vezano uz postupke javne nabave.

Povjerenik za informiranje smatra da predmetno izvješće (osim u dijelu koji sadrži korespondenciju zaposlenika), predstavlja informaciju od javnog značaja, a iz sljedećih razloga.

Kao prvo, sam Nadzorni odbor je objavio gore navedeno priopćenje od 19. veljače 2024. godine u kojem su navedeni razlozi izrade predmetnog izvješća, te su navedeni subjekti s kojima su sklopljeni ugovori bez provođenja javne nabave.

Kao drugo, predmetno izvješće sadrži analizu provedenih postupaka javne nabave, pa osnovano žalitelj navodi da se radi o dokumentu iz kojeg je vidljivo trošenje javnih sredstava, odnosno postupanje prvostupanjskog tijela u postupcima javne nabave.

Kao treće, izvješće sadrži i podatke iz dokumenata koji se javno objavljuju (npr. plan nabave, financijski plan) što također govori u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji.

Kao četvrto, u praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (presuda poslovni broj UsII-15/22 od 10. ožujka 2022. godine) prihvaćen je stav Povjerenika za informiranje da prvostupanjsko tijelo raspolaže javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na

U odnosu na navode žalitelja da bi traženi dokument trebao biti javno objavljen sukladno članku 10. stavku 1. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, ističe se da traženi dokument ne ulazi u kategoriju dokumenata iz navedene odredbe, međutim navedeno ne isključuje mogućnost njegove dostupnosti po podnesenom zahtjevu za pristup informacijama.

Što se tiče dijela izvješća koji sadrži očitovanja zaposlenika prvostupanjskog tijela, ističe se kako slijedi.

Člankom 15. stavkom 4. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.

Po mišljenju Povjerenika za informiranje, očitovanja zaposlenika prvostupanjskog tijela u kojima iznose svoje stavove vezano za primjenu propisa iz područja javne nabave ulaze u doseg navedene odredbe.

Drugim riječima, radi se o stavovima zaposlenika, odnosno ne radi se o nikakvim odlukama prvostupanjskog tijela koje bi imala utjecaja na prava i obveze trećih osoba.

Kada bi se mišljenja zaposlenika Hrvatske radiotelevizije o pojedinim postupcima javne nabave javno objavljivala, tada bi postojala mogućnost da se u javnosti stvori pogrešno tumačenje da je navedeno interno mišljenje zaposlenika prvostupanjskog tijela ujedno i stav prvostupanjskog tijela o određenom pitanju, a objava takvih dokumenata bi mogla ugroziti i slobodu davanja mišljenja zaposlenika prvostupanjskog tijela.

Zaključno, Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na navedeni dio izvješća prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes, odnosno objavljivanje navedenih očitovanja ne bi doprinijelo javno interesu, budući da se radi o osobnoj procjeni zaposlenika prvostupanjskog tijela vezano za provedene postupke javne nabave.

Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je poništiti prvostupanjsko rješenje te žalitelju djelomično omogućiti pristup traženom dokumentu, iz kojeg razloga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Pri postupanju po ovom rješenju prvostupanjsko tijelo će prekriti podatke počevši od stranice 12 (pri čemu će uzeti u obzir da su očitovanja zaposlenika prvostupanjskog tijela označena kurzivom), pa do stranice 18 (do poglavlja 3).

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25.a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan