KLASA: UP/II-008-07/22-01/1355

URBROJ: 401-01/11-23-2

Zagreb, 3. listopada 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Vinkovaca KLASA: UP/I-008-01/22-01/13, URBROJ: 2196-4-4-22-3 od 9. studenoga 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Vinkovaca KLASA: UP/I-008-01/22-01/13, URBROJ: 2196-4-4-22-3 od 9. studenoga 2022. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijeno je osam zahtjeva za pristup informacija ......... (dalje u tekstu: žalitelj) podnesenih u razdoblju od 25. listopada do 2. studenoga 2022. godine, temeljem članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko pravo na pristup informacijama i da rješenje osporava u cijelosti te rješenje osporava zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Nadalje, navodi da ga tijelo javne vlasti želi blokirati tako da nema mogućnosti dobiti informacije na koje ima pravo putem Zakona o pravu na pristup informacijama. Također, navodi da nije privatna osoba koja informacije koristi u privatne svrhe, već javna osoba koja o tome govori javno. Ističe da tijelo javne vlasti želi prikriti na koji način troši javni novac i na koji način donosi odluke za koje građani ne znaju. Predlaže da se žalbe uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj tijelu javne vlasti u razdoblju od 25. listopada do 2. studenoga 2022. godine podnio osam zahtjeva za pristup informacijama:

- dana 25. listopada 2022. godine zahtjev kojim je zatražio dostavu dokumentacije za nadzor skele postavljene oko Schlesingerove vile, odgovor na koji je način izabran poslovni subjekt za nadzor skele, dostava ugovora i anekse ugovora koji su sklopljeni sa subjektom koji vrši uslugu nadzora, dostava zapisnika koje je dostavio subjekt vezan ugovorima da vrši nadzor i koji je plaćen javnim proračunskim novcem za tu uslugu;

- dana 25. listopada 2022. godine zahtjev kojim je zatražio dostavu zapisnika kod pregovaračkog postupka bez prethodne objave za uslugu projektantskog nadzora nad radovima izgradnje Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, dokumenta koji je nastao na osnovu tog razgovora, dogovora, pregovora i zaključenog posla, zatim dostavu transakcijskog računa koji je plaćen i koji je isporučen prema Gradu Vinkovcima od strane tvrtke koja je vršila gore navedenu vrstu usluge, dostava ukupnog i točnog iznosa koji je do sad plaćen od Grada Vinkovaca za dogovorenih 587.500,00 kuna, sve transakcijske račune kao i ispostavljene račune od strane poslovnog subjekta prema Gradu Vinkovcima;

- dana 25. listopada 2022. godine zahtjev kojim je zatražio dostavu informacija o korekciji izmještanja koša od aut linije na igralištu „Livadice“ u Novom selu, o dodatnim troškovima oko tih ili nekih drugih korekcija, dostavu specifikacije što je sve uređeno, račune koji su nastali nakon završenih radova i svih korekcija koje su urađene, informacije o dodatnim troškovima Grada Vinkovaca oko korekcija na sportskom igralištu u Radićevom bloku, dostavu specifikacije što je sve urađeno te račune koji su nastali nakon završenih radova i za sve korekcije koje su urađene nakon što je projekt završio, dostavu zapisnika ili bilo kojeg drugog dokumenta koji je nastao na osnovu utvrđenih nepravilnosti za oba igrališta, dostavu originalnog projekta koji je projektiran za izgradnju igrališta „Livadice“;

- dana 2. studenoga 2022. godine zahtjev kojim je zatražio obrazloženje za koji dio radova na izgradnji nadvožnjaka Duga ulica - Borinačka ulica i prilazne ceste je utrošeno 4.774.073,46 kuna, dostavu kompletnog financijskog iznosa koji je isplaćen preko SAFU agencije prema Gradu Vinkovcima za izgradnju projekta nadvožnjak, dostavu kompletnog financijskog iznosa koji je isplaćen od strane Grada Vinkovaca prema izvođaču radova, informaciju o dodatnim troškovima za izgradnju nadvožnjaka koji nije bio predviđen u samom početku provedbe projekta, ukupan financijski iznos koji je plaćen iz proračuna, a nastao je zbog povećanja troškova izgradnje nadvožnjaka te nije dio financijskog plana za provedbu projekta;

- dana 2. studenoga 2022. godine zahtjev kojim je zatražio dostavu računa za 10. mjesec 2022. godine za pretplatni broj mobilnog telefona u vlasništvu Grada Vinkovaca, dostavu kompletnog izlista dolaznih i odlaznih poziva za 10. mjesec 2022. godine za navedeni broj;

- dana 2. studenoga 2022. godine zahtjev kojim je zatražio dostavu točnih podataka za sponzorstva i donacije, kojim je sve korisnicima Grad Vinkovci u godinama 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., i 2022. uručio sponzorstvo ili donaciju, naziv za svakog korisnika donacije ili sponzorstva te njihove pojedinačne iznose donacije ili sponzorstva;

- dana 2. studenoga 2022. godine zahtjev kojim je zatražio dostavu dokumentacije poziva za dostavu ponude, sve što je taj poziv sadržavao, dostavu dokumentacije za uslugu izrade urbanističkog rješenja za k.č. 1843/8 u k.o. Vinkovci, dostavu idejnog rješenja i glavnog projekta za izgradnju II. Etape interpretacijskog centra za posjetitelje Hrvatskog doma, dostavu glavnog projekta za izgradnju muzejskog dokumentacijskog centra, informaciju o subjektu koji je izabran za izradu ovog projekta, nazive subjekata kojima je upućen poziv za dostavu ponuda;

- dana 2. studenoga 2022. godine zahtjev kojim je zatražio dostavu izlista svih transakcija po bankovnim karticama za 10. mjesec 2022. godine, a korisnici su predstavnici Grada Vinkovaca, imena i prezimena te funkcije osoba koje koriste službene bankovne kartice vezane za Grad Vinkovce.

Nadalje, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti postupajući po navedenim zahtjevima donijelo zaključak KLASA: UP/I-008-01/22-01/13, URBROJ: 2196-4-4-22-1 od 3. studenoga 2022. godine kojim je, temeljem odredbe članka 44. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, spojilo upravne stvari rješavanja o osam zahtjeva za pristup informacijama podnesenih os strane žalitelja temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Također, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti u spojenom postupku donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-01/22-01/13, URBROJ: 2196-4-4-22-3 od 9. studenoga 2022. godine temeljem članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da je žalitelj u razdoblju od 25. listopada do 2. studenoga 2022. godine podnio osam zahtjeva za pristup informacijama, uvidom u koje je utvrđeno da se temelje na djelovanju i načinu poslovanja Grada Vinkovaca u obnašanju svojih javnih ovlasti iz područja financija i komunalne infrastrukture, a koji kao tijelo javne vlasti, temeljem zakonske obveze i samoinicijativno putem vlastite mrežne stranice i „Službenog glasnika Grada Vinkovaca“, Elektroničkog oglasnika javne nabave, Registra ugovora i internetskih portala, sam objavljuje informacije o svom radu i djelovanju, u lako čitljivom obliku te dostupne svima. Nadalje, navodi se da je žalitelj samo tijekom 2022. godine podnio 74 zahtjeva za pristup informacijama te je uvidom u sadržaj 66 zahtjeva koji su podneseni do ovog postupka, a koji se pojedinačno i citiraju u obrazloženju pobijanog rješenja, utvrđeno da se radi o učestalim, ponavljajućim zahtjevima kojima se traži dostava istih ili istovrsnih informacija, da se svakim zahtjevom traži velik broj informacija i da su zahtjevi međusobno funkcionalno povezani. Također, navodi se da je uvidom u sadržaj svih zahtjeva utvrđeno da su tražene informacije raspršene na cjelokupni djelokrug tijela javne vlasti (postupci nabave, komunalna djelatnost, informiranje, računi, platne liste, rješenja o rasporedu, socijalna skrb, reprezentacija, rad udruga, donacije, manifestacije i dr.), da su često neodređene (traži se sva dokumentacija, svi projekti, i dr.), da sadrže pitanja i traženje objašnjenja te da tražene informacija žalitelj već posjeduje jer su mu poznate ili su već negdje objavljene. Ističe se da korištenje prava na pristup informacijama od samo jedne osobe koja svojim učestalim, istovrsnim i ponavljajućim zahtjevima traži informacije koje su često pre opsežne, neodređene i raspršene, već javno objavljene i dostupne u čitljivom obliku, te na taj način utječe na ostvarivanje prava drugih fizičkih i pravnih osoba, odnosno funkcioniranje pravnog poretka i Grada Vinkovaca kao jedinice lokalne samouprave, predstavlja ključni element zlouporabe. Nadalje, ističe se da sve tražene informacije sadrže podatke koji su člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka definirani kao osobni podaci te da bi u tom slučaju ovo tijelo trebalo utvrđivati, označavati i prekrivati osobne podatke drugih osoba koje su bile stranke u traženim postupcima, to sve kopirati, sortirati, odnosno omogućavati djelomičan pristup traženim informacijama. Također, ističe se da s obzirom na brojnost i vrstu traženih informacija, odnosno veliku količinu isprava, službenik za informiranje ni uz pomoć drugih djelatnika ovog tijela ne može odraditi u zadanom roku, bez da se ugrozi ostvarivanje prava drugih fizičkih i pravnih osoba, odnosno funkcioniranje i obavljanje poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga kao prvenstvene zadaće Grada Vinkovaca. Osim navedenog, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je tijelo javne vlasti u obzir uzelo i žaliteljeve objave na društvenim mrežama na temelju kojih je utvrdilo da broj učestalih, istovrsnih i funkcionalno povezanih zahtjeva služi zabavi samog žalitelja, njegovoj osobnoj promociji i njegovom nerazumnom opterećivanju rada tijela javne vlasti, budući da dobivene informacije koristi isključivo za objavu na svojoj stranici te da postupanje žalitelja nije u javnom interesu, već njegovom privatnom.

Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, odnosno da su ostvarena subjektivna i objektivna obilježja zlouporabe prava na pristup informacijama iz članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Grad Vinkovci dostavio je Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku spis predmeta na nadležno postupanje, a sa spisom predmeta dostavljene su, na traženje Povjerenika za informiranje, preslike svih žaliteljevih zahtjeva zaprimljenih u 2021. i 2022. godini te preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama za navedene godine (dalje u tekstu: Upisnik).

Iz međunarodnih dokumenata, primjerice Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Konvencije o pristupu službenim dokumentima Vijeća Europe, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998. (Aarhuška konvencija) te međunarodnog modela Zakona o pravu na pristup informacijama koji je kao uzor brojnim zakonima o pravu na pristup informacijama dostupan na poveznici https://www.article19.org/data/files/pdfs/standards/modelfoilaw.pdf je vidljivo da je svima njima uzeta u obzir mogućnost da se zahtjev za pristup informacijama koristi na način da se ugrožava prava drugih.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 08/98. - pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - pročišćeni tekst, 55/0.1 – pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst, 05/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Prema ustavnom jamstvu prava na pristup informacijama, potrebno je naglasiti kako su ograničenja od pristupa u demokratskom društvu nužna, jer iako je ideal svakog demokratskog društva najveća moguća otvorenost i transparentnost, apsolutna otvorenost i transparentnost, bez zaštite drugih priznatih i legitimnih interesa, dovela bi u određenim slučajevima do povrede ustavom zajamčenih prava građana i vrijednosti zaštićenih pravnim poretkom.

Uz spomenuto ustavnopravno ograničenje prava na pristup informacijama iz članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske, koje govori o nužnosti ograničenja u slobodnom i demokratskom društvu, potrebno je spomenuti i članak 16. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, kojim je općenito propisano da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

U Republici Hrvatskoj je Zakon o pravu na pristup informacijama organski zakon, kojim se razrađuje ustavno pravo na pristup informacijama, čija je svrha omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 85/15., a stupio je snagu 9. kolovoza 2015. godine, je uređena zlouporaba prava na pristup informacijama.

U tom je smislu ograničenje prava na pristup informacijama zbog zlouporabe prava normirano člankom 23. stavkom 6. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, na način kojim je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Zlouporaba prava je sukob prava korisnika prava na pristup informacijama i same svrhe Zakona, do kojeg dolazi u određenom trenutku kada korištenje tim pravom, koje je do nekog trenutka procesno i materijalno opravdano, primjerice zbog toga što se pravo ostvaruje na način na koji to određuju procesne odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno podnošenjem zahtjeva za pristup informacijama, dolazi u sukob sa svrhom i ciljem zakonskog uređenja prava na način da se postupanje korisnika pri raspolaganju navedenim pravom negativno odražava na prava i dužnosti trećih osoba. Dakle, zlouporabu prava na pristup informacijama može se identificirati u situacijama kada pojedini korisnik prava na pristup informacijama, pod određenim okolnostima, ugrožava, ometa ili onemogućava korištenje prava drugih, čineći to osobno ili putem drugih korisnika koji od istog tijela javne vlasti učestalim zahtjevima traže informacije.

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti slučaja kako bi se utemeljila odluka o postojanju ili nepostojanju zlouporabe prava, pri čemu je posebno potrebno uzeti u obzir i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9a Zakona o pravu na pristup informacijama koje određuje da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

U odnosu na pojedinog korisnika prava objektivni element zlouporabe možemo prepoznati u članku 23. stavku 6. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“

Objektivni element zlouporabe ukazuje na činjenicu da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zlouporabe, zlouporaba prava na pristup informacijama može biti ostvarena i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti u obavljanju svojih temeljnih zadaća zbog kojih su osnovana i koje obavljaju u javnom interesu.

Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavlja opterećenje za tijelo javne vlasti), iz kojih proizlazi da je u pojedinačnim slučajevima potrebno je ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes, iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, te uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženje informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest tih zahtjeva. Naime, iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima moguće je uočiti određeni model ponašanja podnositelja pa je tako, primjerice, podnositelj uvijek nezadovoljan dobivenom informacijom, i nakon njezinog zaprimanja postavlja dodatne zahtjeve koje proširuje u odnosu na raniji zahtjev.

S obzirom da je zahtjev za pristup informacijama žalitelja odbijen temeljem članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno zbog zlouporabe prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku bilo potrebno razmotriti zahtjeve koje je žalitelj podnosio prvostupanjskom tijelu.

Posebno se ističe da je u dosljednoj i ustaljenoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto stajalište da je pitanje osnovanosti zahtjeva za pristup informacijama (u kontekstu primjene odredbe članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama) potrebno sagledati u okolnostima svakog pojedinog slučaja, imajući u vidu na što odnosno na koga i zbog čega je zahtjev upravljen (presuda poslovni broj: Uzpz-35/2021 od 8. lipnja 2022. godine (točka 15.), presuda poslovni broj: Uzpz-30/2021 od 18. siječnja 2022. godine (točka 13.), presuda poslovni broj: Uzpz-20/2021 od 13. travnja 2022. godine (točka 15.).

Slijedom navedenog, pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama, odnosno primjena odredbe članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja, odnosno može se zaključiti da primjena navedene odredbe može doći neovisno o tome koja se vrsta informacija traži od tijela javne vlasti, pa tako i u slučaju traženja informacijama o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, ističe se da je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj UsII-213/17 od 15. studenog 2017. godine, prihvaćen stav Povjerenika za informiranje da se radi o zlouporabi prava iz članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u predmetu u kojem je žalitelj tražio i informacije o raspolaganju javnim sredstvima, a u razdoblju duljem od dvije godine podnio je ukupno 68 zahtjeva u razdoblju duljem od dvije godine, dok je u konkretnom slučaju žalitelj u razdoblju od 1. siječnja 2021. godine do 2. studenoga 2022. godine podnio ukupno 113 zahtjeva, što je utvrđeno uvidom u dostavljene preslike Upisnika za navedeno razdoblje.

Daljnjim uvidom u preslike Upisnika, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti, osim 113 zahtjeva koje je podnio žalitelj, u promatranom je razdoblju zaprimilo još 30 zahtjeva drugih podnositelja, te je iz navedenih podataka razvidno je da žaliteljevi zahtjevi u vremenskom razdoblju kraćem od dvije godine pretežu u ukupnom broju zahtjeva koje tijelo javne vlasti zaprima, pa se stoga valja prihvatiti zaključak tijela javne vlasti da se u konkretnom slučaju radi o brojnim i učestalim zahtjevima.

Osim toga, u prilog činjenici da je u konkretnom slučaju riječ o učestalim zahtjevima, govori i podatak da je žalitelj osam zahtjeva za pristup informacijama koji su predmet ovog postupka podnio u dva dana, odnosno dana 25. listopada 2022. godine 3 zahtjeva te dana 2. studenoga 2022. godine 5 zahtjeva, a žalitelj je i ranije postupao na način da bi u jednom danu podnio više zahtjeva za pristup informacijama, pri čemu se posebice ističu 19. srpanj 2021. godine - 9 zahtjeva, 10. kolovoz 2021. godine – 11 zahtjeva, 31. siječnja, 2. veljače i 14. ožujka 2022. godine – 8 zahtjeva i 4. travnja 2022. godine – 6 zahtjeva.

U žalbenom postupku valjalo je razmotriti i sadržaj žaliteljevih zahtjeva, pri čemu su uzete u obzir odredba članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15., 123/17., 98/19. i 144/20.) i odredba članka 19. Statuta Grada Vinkovaca (https://grad-vinkovci.hr/hr/dokumenti/statut-grada-vinkovaca), kojima je propisano da prvostupanjsko tijelo u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu, promet na svom području, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Stoga, razmatranjem sadržaja žaliteljevih zahtjeva koji su predmet ovog postupka, razvidno je da se njima traže informacije koje su vezane uz različite segmente rada tijela javne vlasti, odnosno razvidno je da su žaliteljevi zahtjevi usmjereni na pojedine projekte i poslove koje Grad Vinkovci obavlja u okviru propisanih nadležnosti, a da žalitelj u zahtjevima traži da mu se dostave sva dokumentacija što ukazuje na to da su njegovi zahtjevi neodređeni, a u europskoj praksi ostvarivanja prava na pristup informacijama takvo se podnošenje zahtjeva naziva „pecanjem“ (information fishing) i ne smatra se automatski sukladnim javnom interesu koji se ostvaruje putem Zakona o pravu na pristup informacijama te ukazuje na to da se žalitelj stavlja u funkciju određenog nadzornika nad radom tijela javne vlasti, što sasvim sigurno nije svrha Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim toga, u obzir treba uzeti, a što je također razvidno iz sadržaja zahtjeva koji su predmet ovog postupka, da žalitelj pojedinačnim zahtjevom traži više informacija, kao i da su isti u dijelu postavljeni u obliku pitanja te da se u dijelu od tijela javne vlasti u dijelu zahtjeva traži dostavu pojašnjenja i tumačenja postupanja.

Nadalje, s obzirom na prethodno navedene odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Statutu Grada Vinkovaca, vidljivo da tijelo javne vlasti obavlja niz poslova vezano za ostvarivanje prava građana koji žive na području Grada Vinkovaca, a opterećivanje u radu prekobrojnim zahtjevima za pristup informacijama može dovesti do realnih i štetnih posljedica u pogledu obavljanja redovitih poslova te ostvarivanja prava od strane građana, kako prava na pristup informacijama, tako i drugih prava o čijem ostvarivanju odlučuje Grad Vinkovci. Pri tome uzimajući u obzir da svaki pojedinačni zahtjev za pristup informacijama treba urudžbirati, pa potom upisati u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama, a kad bi se udovoljavalo pojedinom zahtjevu navedeno bi značilo da bi službenik za informiranje trebao pronaći svaku pojedinu informaciju koju žalitelj traži, utvrditi postoje li zakonska ograničenja na istoj, za što bi svakako bio potreban i angažman drugih djelatnika tijela javne vlasti, ovisno o području na koje se pojedine informacije odnose.

U takvoj situaciji, očito je da pravo na pristup informacijama jedne osobe ne može imati prednost u odnosu na funkcioniranje tijela javne vlasti, odnosno na obavljanje djelatnosti iz nadležnosti Grada Vinkovaca kao jedinice lokalne samouprave, a pri tome posebno valja istaknuti da iz odluke Ustavnog suda Republike, U-I-763/2009 i dr. od 30. ožujka 2011. godine („Narodne novine“, broj 39/11.) proizlazi da je „javni interes” usmjeren na zaštitu pojedinih zajedničkih vrijednosti koje izviru iz života u organiziranoj društvenoj zajednici te se u ovom konkretnom slučaju taj javni interes očituje u zaštiti funkcioniranja tijela javne vlasti, na kojim način se posredno štite i prava trećih osoba koje s njim dolaze u određene odnose, odnosno koji zahtijevaju određena postupanja te imaju legitimna očekivanja da će u razumnom roku biti odlučeno o njihovim pravima ili obvezama.

Također, u konkretnom slučaju valja uzeti u obzir da je žalitelj vijećnik u Gradskom vijeću Grada Vinkovaca, što sam ističe u podnesenim zahtjevima za pristup informacijama, a koji u tom svojstvu ima pravo na dostupnost informacija za potrebe obavljanja vijećničke službe, sukladno članku 15. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Vinkovaca (https://grad-vinkovci.hr/hr/dokumenti/poslovnik-gradskog-vijeca), na zahtjev od upravnih tijela koja obavljaju poslove za potrebe predstavničkog tijela dobiti izvješće i podatke potrebne za obavljanje dužnosti, koja se odnose na pitanja iz njihovog djelokruga, kao i druge podatke s kojima raspolažu.

S obzirom na to da je pravo na pristup informacijama Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo te da ograničenja prava na pristup moraju biti propisana zakonom, u žalbenom postupku je potrebno utvrditi sljedeće: je li ograničenje prava zasnovano na zakonu, ima li legitimni cilj te je li isto nužno u demokratskom društvu i razmjerno naravi potrebe za ograničenjem.

U konkretnom slučaju, ograničenje žaliteljevog prava na pristup informacijama proizlazi iz odredbe članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je uređena zlouporaba prava na pristup informacijama, a čiji je legitimni cilj s jedne strane očuvanje redovitog funkcioniranja prvostupanjskog tijela (kako u odnosu na njegove osnovne djelatnosti, tako i u odnosu na druge korisnike koji podnose zahtjeve za pristup informacijama), te s druge strane zaštita pravnog poretka, odnosno načela pravičnosti i pravne sigurnosti.

Na posljetku, Povjerenik za informiranje utvrdio je da će konkretno ograničenje prava na pristup postići svoj cilj, na način da će žalitelja usmjeriti da svoje nezadovoljstvo postupanjem tijela javne vlasti ostvaruje kroz mehanizme koji mu stoje na raspolaganju kao općinskom vijećniku, dok će s druge strane rasteretiti tijelo javne vlasti brojnih zahtjeva žalitelja koji su potaknuti njegovim nezadovoljstvom postupanjem prvostupanjskog tijela, što proizlazi i iz brojnih objava na društvenim mrežama od strane žalitelja, a čiji ispis je dostavljen kao dio spisa predmeta. Stoga je navedena mjera nužna te ne postoji neka druga blaža mjera kojom bi se mogao postići isti cilj.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Stoga je temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku trebalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan