KLASA: UP/II-008-07/23-01/685
URBROJ: 401-01/10-23-1
Zagreb, 25. rujna 2023. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15, 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva ACI d.d., redni broj zahtjeva: PI-R/6-5212/2023 od 25. srpnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva ACI d.d., redni broj zahtjeva: PI-R/6-5212/2023 od 25. srpnja 2023. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva ACI d.d. (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo). odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 17. srpnja 2023. godine u dijelu u kojem je žalitelj tražio zapisnike sa sjednica prvostupanjskog tijela za 2022. godinu te za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2023. godine, jer prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, odnosno da se radi o zaštićenim osobnim podacima.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu i to zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene zakona te bitne povrede odredaba upravnog postupka. Citira odredbe članka 263. i 264. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj: 113/93, 3499, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 112/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22) koje se odnose na rad nadzornog odbora. Ističe da se u obrazloženju rješenja ne navodi koje su ovlasti sukladno članku 441. Zakona o trgovačkim društvima prenesene na nadzorni odbor, a koje ima skupština društva, pa smatra da je počinjena bitna povreda odredbe članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Dalje navodi da se prvostupanjsko tijelo pogrešno poziva na poslovnu tajnu, odnosno da nije razmotreno primjenjuje li se u konkretnom slučaju odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Zaključno smatra da su povrijeđene odredbe članka 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 17. srpnja 2023. godine od prvostupanjskog tijela tražio doslovno sljedeće:
„Na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama molim dostaviti sljedeću informaciju za 2022. godinu i razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2023. godine ako tijelo javne vlasti Adriatic Croatia International Club d.d. ima nadzorni odbor 1) kada su održavane sjednice nadzornog odbora, 2) zapisnike sa sjednice nadzornog odbora i 3) odluke koje je donosio nadzorni odbor izvan održavanja sjednica.
Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo je u odnosu na točku 1. zahtjeva žalitelja uputilo na internetsku stranicu prvostupanjskog tijela, dok je u odnosu na točku 3. zahtjeva žalitelja obaviješten da nadzorni odbor nije donosio odluke izvan sjednicu u razdoblju na koje se zahtjev odnosi.
U odnosu na točku 2. zahtjeva, doneseno je osporeno rješenje koje je predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Prema članku 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Prema članku 26. navedenog Zakona, općim aktom pravne osobe pobliže se određuju način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.
Dopisom Ureda povjerenika, KLASA: 008-04/23-01/513, URBROJ: 401-01/10-23-2 od 7. kolovoza 2023. godine od prvostupanjskog tijela zatražena je dostava informacija koje su predmet postupka u smislu članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a prvostupanjsko tijelo do dana donošenja ovog rješenja nije dostavilo tražene informacije.
Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatraženi podaci predstavljaju poslovnu tajnu, odnosno zaštićene osobne podatke.
Povjerenik za informiranje ne prihvaća navode prvostupanjskog tijela, a iz sljedećih razloga.
Člankom 264. stavkom 2. Zakona o trgovačkim društvima propisano da se o sjednici nadzornog odbora vodi zapisnik kojeg potpisuje predsjednik, odnosno potpredsjednik koji je vodio sjednicu. U zapisniku se moraju navesti mjesto i vrijeme održavanja sjednice, dnevni red, bitan sadržaj vođene rasprave i donesene odluke.
Slijedom navedenog, imajući u vidu sastavne dijelove pojedinog zapisnika, Povjerenik za informiranje ne može prihvatiti stav prvostupanjskog tijela da baš svi sastavni dijelovi zapisnika predstavljaju poslovnu tajnu, odnosno zaštićene osobne podatke.
U odnosu na imena i prezimena osoba koje nazoče sjednici, Povjerenik za informiranje ističe da su imena i prezimena članova nadzornog odbora javno dostupna u sudskom registru, odnosno na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela.
Imajući na umu da Povjereniku za informiranje nisu dostavljeni zapisnici koji su predmet postupka, Povjerenik za informiranje ne može ispitati pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u odnosu na primjenu odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer iz obrazloženja osporenog rješenja nije jasno tko su osobe čija su imena sadržana u pojedinim zapisnicima.
Što se tiče dnevnih redova sjednice nadzornog odbora, Povjerenik za informiranje ističe da je odredom članka 12. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su tijela javne vlasti obvezna javnost informirati o dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad.
Prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi (presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni brojevi UsII-286/17 i UsII-287/17) odredba članka 12. Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja kogentnu zakonsku odredbu, pa Povjerenik za informiranje ističe da se u tom slučaju ne može razmatrati postojanje zakonskog ograničenja poslovne tajne, već se radi o informacijama koje moraju dostupne javnosti.
Naime, odredba članka 12. samo u drugom stavku pravi iznimku u slučaju traženja uvida u neposredni rad tijela javne vlasti, u kojem slučaju se tijela javne vlasti mogu pozivati na zakonska ograničenja, što nije slučaju kod traženja podatka o dnevnom redu i datumu zasjedanja.
Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku trebalo je poništiti prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Posebno se ističe da Povjerenik za informiranje nije mogao sam riješiti ovu upravnu stvar u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, jer mu nisu dostavljene informacije koje su predmet postupka.
U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo će uzeti u obzir primjedbe iz ovog rješenja, te će razmotriti može li se u konkretnom slučaju djelomično omogućiti pristup traženim informacijama u smislu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također će voditi računa o tome da iz poveznice na koju je upućen žalitelj nisu vidljivi datumi održavanja sjednica nadzornog odbora, pa će u ponovljenom postupku razmotriti odredbu članka 12. Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan