KLASA: UP/II-008-07/23-01/458

URBROJ: 401-01/11-23-5

Zagreb, 20. rujna 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Državnog zavoda za statistiku KLASA: UP/I-008-01/23-01/4, URBROJ: 555-01-08-05-23-1 od 24. svibnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Državnog zavoda za statistiku KLASA: UP/I-008-01/23-01/4, URBROJ: 555-01-08-05-23-1 od 24. svibnja 2023. godine.

2. Omogućava se ......... pravo na pristup preslici Izvješća o obavljenoj povremenoj provjeri kvalitete aktivnosti unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku od 21. prosinca 2022. godine.

3. Nalaže se Državnom zavodu za statistiku da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) zaprimljen 5. svibnja 2023. godine kojim je zatražila presliku konačnog izvješća o obavljenoj povremenoj provjeri kvalitete aktivnosti unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku, temeljem članka 23. stavka 6. točke 2., a u svezi odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. i stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobijano rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje, navodi da Državni zavod za statistiku nije smio preuzeti ustupljeni zahtjev prema odredbi članka 21. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer nije vlasnik informacije niti je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka. Također, navodi da ni u Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru ni u Pravniku o obavljanju provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije nije navedeno da su rezultati obavljenih provjera kvalitete tajni podaci, povjerljivi te da se tiču samo revidiranog subjekta te da se traženo izvješće ne želi dostaviti kako porezni obveznici ne bi bili upoznati s nepravilnostima, nezakonitostima i nestručnim obavljanjem poslova unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku. Ističe da tražena informacija nije predmet niti jednog spora, a nije ni nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10.-pročišćeni tekst i 05/14.), u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica dana 26. travnja 2023. godine putem elektroničke pošte podnijela zahtjev za pristup informacijama Ministarstvu financija kojim je zatražila dostavu konačnog izvješća o obavljenoj povremenoj provjeri kvalitete aktivnosti unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku provedeno u 2022. godini.

Predmetni zahtjev Ministarstvo financija je putem elektroničke pošte dopisom KLASA: 008-01/23-01/18, URBROJ: 513-03-01-23-2 od 5. svibnja 2023. godine ustupilo na nadležno odlučivanje Državnom zavodu za statistiku, koji je dana 15. svibnja 2023. godine putem elektroničke pošte žaliteljicu obavijesti o produženju roka za odlučivanje o predmetnom zahtjevu.

Nadalje, utvrđeno je da je Državni zavod za statistiku proveo test razmjernosti i javnog interesa, sukladno obvezi iz članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, o čemu je sastavljen Zapisnik KLASA: 008-01/23-01/14, URBROJ: 555-01-08-05-23-1 od 23. svibnja 2023. godine, u kojem se u bitnome navodi da tražena informacija predstavlja povjerljivi podatak te se u prilog ograničenju iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama navode sudski i upravni postupci koje vodi žaliteljica (zahtjev za mirno rješavanje spora vezano uz zaštitu prijavitelja nepravilnosti, zahtjev za mirno rješavanje spora vezano za raspored na radno mjesto, zahtjev za mirno rješavanje spora vezano radi isplate i nadoknade štete u obavljanju poslova višeg radnog mjesta u odnosu na ono na koje je žaliteljica bila raspoređena, žalbe na rješenje o ocjeni za 2019., 2020. i 2021. godinu, prigovor na uputu o posebnoj sigurnosnoj mjeri testiranja na virus SARS-COV-2 u Državnom zavodu za statistiku od 16. studenoga 2021. godine i zahtjev za zaštitu prava vezano za odobreni broj dana plaćenog dopusta). Osim toga, u prilog ograničenju iz članka 15. stavka 4. točke 2. citiranog Zakona navodi se da je odredbom članka 20. stavka 8. Pravilnika o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 42/16. i 77/19.) propisano da rezultate rada unutarnje revizije rukovoditelj unutarnje revizije može uz odobrenje odgovorne osobe institucije dostaviti i drugim ustrojstvenim jedinicama unutar institucije te drugim institucijama koje sukladno nadležnostima imaju pravo uvida te da je člankom 15. Pravilnika o unutarnjoj reviziji u Državnom zavodu za statistiku KLASA: 042-02/22-01/2, URBROJ: 555-01-11-04-22-1 od 29. kolovoza 2022. godine propisano da rukovoditelj unutarnje revizije rezultate rada može uz odobrenje glavne ravnateljice Zavoda dostaviti i drugim ustrojstvenim jedinicama unutar institucije te drugim institucijama koje sukladno nadležnostima imaju pravo uvida, a ako ostale zainteresirane strane traže informacije o radu unutarnje revizije, rukovoditelj unutarnje revizije postupa u skladu s propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama, odnosno internim aktima Zavoda. Ističe se da uvidom u zahtjev i sve druge dostupne izvore nije moguće utvrditi postojanje javnog interesa za dostavom traženih informacijama koje se nužno neće odnositi samo na podnositeljicu zahtjeva nego potencijalno i na druge pravne i fizičke osobe, iako se iz zahtjeva može zaključiti kako žaliteljica navedeno traži radi privatnog interesa, a Zakon o pravu na pristup informacijama nije kao razlog otkrivanja povjerljivih informacija predvidio postojanje privatnog interesa, već isključivo postojanje javnog interesa. Zaključno, navodi se da je radi zaštite samog podnositelja zahtjeva tražena informacija gore navedenim zakonskim odredbama proglašena povjerljivom informacijom i ne smije se nekome iznositi, pa ni javno objavljivati te da se u konkretnom slučaju pristup informacijama može ograničiti radi zaštite tajnovitosti podataka utvrđene posebnim zakonom, s obzirom da je riječ o predmetu iz domene unutarnje revizije, a ti su nalazi povjerljivi i tiču se samo revidiranog subjekta.

Također, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, rješenjem KLASA: UP/I-008-01/23-01/4, URBROJ: 555-01-08-05-23-1 od 24. svibnja 2023. godine odbio zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 6. točke 2., a u svezi odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. i stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 23. stavkom 6. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 3. točke 1. citiranog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Člankom 15. stavkom 4. točkom 2. citiranog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Ocjenjujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, sukladno odredbi članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje je, uvidom u Zapisnik Državnog zavoda za statistiku KLASA: 008-01/23-01/14, URBROJ: 555-01-08-05-23-1 od 23. svibnja 2023. godine, utvrdio da isti nije proveden sukladno gore citiranim zakonskim odredbama, s obzirom da iz navoda u citiranom Zapisniku proizlazi da tijelo javne vlasti nije provelo navedeni test na način da stavi u razmjer zaštitu određenog interesa i javnog interesa da se omogući pristup zatraženoj informaciji. Odnosno, tijelo javne vlasti nije utvrdilo koja bi šteta mogla nastati po zaštićene interese, a posljedično tome niti u kojoj mjeri šteta po zaštićene interese preteže nad javnim interesom.

Državni zavod za statistiku je, sukladno obvezi iz odredbe članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavio Povjereniku za informiranje na nadležno odlučivanje spis predmeta, uključujući i informaciju koja je predmet žaliteljičinog zahtjeva, odnosno presliku Izvješća o obavljenoj povremenoj provjeri kvalitete aktivnosti unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku od 21. prosinca 2022. godine.

Uzimajući u obzir citirano, Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku utvrdio je da je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje, odnosno pogrešno je utvrdilo da je riječ o informaciji koja je nastala u postupku provedbe unutarnje revizije, pozivajući se pri tom na odredbu članka 8. Pravilnika o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru i članka 15. stavka 2. i 3. Pravilnika o unutarnjoj reviziji u Državnom zavodu za statistiku.

Međutim, uvidom u dostavljeni dokument utvrđeno je da je on nastao u postupku obavljanja provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije koji provodi Ministarstvo financija i uređen je odredbom članka 41. stavka 2. točke i. Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru i Pravilnikom o obavljanju provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije („Narodne novine“, broj 35/16.).

Stoga u konkretnom slučaju valja razmotriti odredbe članka 11. citiranog Pravilnika koji u stavku 1. propisuje da je osoba koja je obavila provjeru kvalitete obvezna izraditi nacrt izvješća o obavljenoj povremenoj provjeri kvalitete u roku od dvadeset dana od dana završetka obavljanja provjere kvalitete kod korisnika proračuna te priložiti dokumentaciju koja služi kao dokaz o utvrđenom činjeničnom stanju. Nadalje, u stavku 2. propisano je da nacrt izvješća iz stavka 1. ovoga članka Središnja harmonizacijska jedinica dostavlja na očitovanje rukovoditelju unutarnje revizije koji je obvezan u roku od osam dana od dana primitka nacrta izvješća dostaviti pisano očitovanje na utvrđene činjenice u nacrtu izvješća, a u stavku 3. propisano je da ako rukovoditelj unutarnje revizije uloži primjedbe na nacrt izvješća iz stavka 1. ovoga članka, a primjedbe nisu prihvaćene ili su djelomično prihvaćene, postaju sastavni dio konačnog izvješća. Također, u stavku 4. propisano je da konačno izvješće o obavljenoj povremenoj provjeri kvalitete Središnja harmonizacijska jedinica dostavlja odgovornoj osobi korisnika proračuna i rukovoditelju unutarnje revizije.

Uzimajući u obzir navedeno, a uvidom u informaciju koja je predmet postupka, razvidno je da se radi o izvješću iz stavka 4. članka 11. Pravilnika o obavljanju provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije, dakle o konačnom dokumentu koji je izrađen po provedenom postupku povremene provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku od strane Ministarstva financija, Državne riznice, Sektora za harmonizaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola, a prema Godišnjem planu za obavljanje povremene provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije za 2022. godinu.

Stoga, u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti pogrešno je u prvostupanjskom postupku pogrešno primijenilo zakonske odredbe prilikom pozivanja na ograničenje propisano člankom 15. stavkom 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da u konkretnom slučaju nije riječ o informaciji koja je nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti.

Osim toga, vezano za pozivanje tijela javne vlasti na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. citiranog Zakona, valja istaknuti da tijelo javne vlasti nije pružilo nikakve dokaze na koji način bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji utjecalo na upravne, sudske i druge pravno uređene postupke koji su pobrojani u obrazloženju pobijanog rješenja, a koji se tiču žaliteljice osobno, s obzirom da u konkretnom slučaju tražena informacije predstavlja dokument kojim je ocijenjena kvaliteta djelovanja jedne od ustrojstvenih jedinica tijela javne vlasti.

Stoga je, na temelju provedenog žalbenog postupka utvrđeno da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo zakonske odredbe i u dijelu u kojem se pozvalo na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom na sve navedeno, Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio može li se u konkretnom slučaju odobriti pristup zatraženoj informaciji te može li se pristup istoj ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

Uvidom u Izvješće o obavljenoj povremenoj provjeri kvalitete aktivnosti unutarnje revizije u Državnom zavodu za statistiku od 21. prosinca 2022. godine, utvrđeno je da isti sadrži osobne podatke, odnosno da na naslovnoj stranici sadrži imena, prezimena i vlastoručne potpise osoba koje su predmetno Izvješće pripremile te na stranici 33. imena, prezimena i radna mjesta osoba koje su intervjuirane.

S obzirom da se radi o osobama koje su u postupku povremene provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije sudjelovale kao zaposlenici tijela javne vlasti, Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na navedene podatke ne bi pretezala potreba njihove zaštite u odnosu na javni interes, s obzirom da se podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opis poslova te podaci o bruto plaćama, stimulacijama, dodacima i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima temeljem Opće uredbe o zaštiti podataka, već mogu predstavljati podatke u odnosu na koje preteže javni interes. Navedeno proizlazi iz činjenice da zaposleni u tijelima javne vlasti primaju plaće i druge isplate iz javnih sredstava, pa je logično da postoji i interes javnosti da se zna na koje osobe se troše javna sredstva.

Uzevši u obzir sve navedeno, u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje nije utvrdio postojanje zakonskih razloga za ograničenje pristupa traženim informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan