KLASA: UP/II-008-07/23-01/529

URBROJ: 401-01/03-23-6

Zagreb, 20. rujna 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... protiv rješenja trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o. KLASA: ZET-34/2023, URBROJ: ZET-37-23-154 od 26. lipnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o. KLASA: ZET-34/2023, URBROJ: ZET-37-23-154 od 26. lipnja 2023. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:

- ukupno ostvareni prihod od najma oglasnih površina s trgovačkim društvom Info Media Group d.o.o. Zagreb od dana početka najma do 31. prosinca 2022. godine i od 1. siječnja 2023. do dana podnošenja zahtjeva,

- tablica Oslikana vozila na dan 1. svibnja 2023. godine s podacima o tipu vozila, garažnom broju, broju zahtjeva i datumu zahtjeva,

- Zahtjev za naručivanje vozila za apliciranje reklama Info Media Group d.o.o. Zagreb i to: Broj: 01/2021, Broj: 05/2021, Broj: 07/2021, Broj: 9/2021, Broj: 13/2021, Broj: 16/2021, Broj: 17/2021, Broj 26/2021, Broj 27/2021, Broj 34/2021, Broj: 35/2021, Broj: 37/2021, Broj: 39/2021, Broj: 41/2021, Broj: 42/2021, Broj: 45/2021, Broj: 47/2021, Broj: 52/2021, Broj: 54/2021, Broj: 58/2021, Broj: 59/2021, Broj: 60/2021, Broj: 63/2021, Broj: 72/2021, Broj: 74/201, Broj: 77/2021, Broj: 83/2021, Broj: 93/2021, Broj: 97/2021, Broj: 99/2021, Broj: 100/2021, Broj: 102/2021, Broj: 103/2021, Broj: 104/2022, Broj: 106/2022, Broj: 111/2022, Broj: 116/2022, Broj: 117/2022, Broj: 118/2022, Broj: 120/2022, Broj: 127/2022, Broj: 128/2022, Broj: 129/2022, Broj: 133/2022, Broj: 135/2022, Broj: 139/2022, Broj: 142/2022, Broj: 144/2022, Broj: 145/2022, Broj 148/2022, Broj: 149/2022, Broj: 150/2022, Broj: 152/2022, Broj: 154/2022, Broj: 155/2022, Broj: 157/2022, Broj: 159/2022, Broj: 160/2022, Broj: 161/2022, Broj: 162/2022, Broj: 164/2022, Broj: 165/2022, , Broj: 169/2022, Broj: 168/2022, Broj: 170/2022, Broj: 171/2022, Broj: 173/2022, Broj: 174/2022, Broj: 176/2022, Broj: 179/2022, Broj: 180/2022, Broj: 184/2022, Broj: 185/2022, Broj: 186/2022, Broj: 187/2022, Broj: 191/2022, Broj: 192/2022 i Broj: 193/2022.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama informacija Zahtjev za naručivanje vozila za apliciranje reklama Info Media Group d.o.o. Zagreb i to Broj: 147/2022, Broj: 172/2022, Broj: 175/2022, Broj: 177/2022, Broj: 178/2022 i Broj: 182/2022, na način da se na istima prekriju imena i prezimena fizičkih osoba i brojevi mobitela, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4. Nalaže se trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od osam dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

5. Predmet se vraća trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. na ponovni postupak u dijelu zahtjeva ......... kojim traži sve ukupno svih dobropisa u korist društva Info Media Group d.o.o., Banja Luka i društvom Info Media Group d.o.o., Zagreb s preslikama od početka najma pa do 1. svibnja 2023. godine.

6. Odbija se zahtjev trgovačkog društva URBANO OGLAŠAVANJE d.o.o. za naknadu troškova žalbenog postupka.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio dostavu sve ukupno ostvarenih prihoda od dana početka najma sa društvom Info Media Group d.o.o., Banja Luka i društvom Info Media Group d.o.o., Zagreb do 31. prosinca 2022. godine i od 1. siječnja 2023. godine do danas na osnovu javnog sakupljanja ponuda i sklopljenog ugovora s društvom Info Media Group za najam oglasnih površina, sve ukupno svih dobropisa u korist društva Info Media Group d.o.o., Banja Luka i društvom Info Media Group d.o.o., Zagreb s preslikama od početka najma do 1. svibnja 2023. godine te točan broj zauzetih površina na dan 1. svibnja 2023. godine po formatu, garažnom broju vozila, period oglašavanja od do s preslikama dokumenata (zapisnik o stavljanju reklamne poruke, ugovori), temeljem članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. istoga Zakona jer je zatražena informacija poslovna tajna, sukladno zakonu te temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 5. istog Zakona iz razloga što korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu u kojoj navodi da u pobijanom rješenju nije navedena uputa o pravnom lijeku te navodi razloge temeljem kojih je tijelo javne vlasti odbilo predmetni zahtjev te citira odredbe članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka. Nadalje, navodi da sukladno ustaljenoj praksi Visokog upravnog suda podaci o raspolaganju javnim sredstvima ne mogu biti nedostupni javnosti koja financira rad tijela javne vlasti jer bi se onemogućavanjem pristupa takvih informacijama građanima dovodila u pitanje otvorenost odnosno transparentnost rada tijela javne vlasti te stvaralo nepovjerenje u njihov rad. Stoga, ističe da tražene informacije ne mogu biti poslovna tajna kako je to navedenom u pobijanom rješenju. Napominje da sama činjenica da traži informacije koje se odnose na potrošnju financijskih sredstava javne ustanove ukazuje na postojanje javnog interesa za omogućavanjem pristupa informacijama te da tijela javne vlasti ne mogu sprječavati pristup informacijama pozivajući se na poslovnu tajnu privatno pravnih osoba, a da privatno pravne osobe koje ulaze u ugovorne odnose s tijelima javne vlasti bi morale biti svjesne posljedica vezanih uz pristup informacijama koje mogu proizići iz takvih ugovornih odnosa u smislu da podliježu odgovarajućoj kontroli javnosti. Nadalje, navodi se da polazeći od nesporene činjenice da se tražene informacije odnose na to kako tijelo javne vlasti raspolaže javnim sredstvima da se to na konkretan slučaj primjenjuje odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojem takve informacije moraju biti dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. S time u vezi napominje kako tijelo javne vlasti u pobijanom rješenju navodi da tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, a što žalitelj izričito osporava, međutim da je onda tijelo javne vlasti trebalo provesti test razmjernosti i javnog interesa. U dijelu navoda iz pobijanog rješenja da žalitelj uzastopnim, učestalim i međusobnom povezanim zahtjevima zloupotrebljava pravo i samu svrhu pružanja i davanja informacija, navodi da su u cijelosti neosnovani i paušalni navodi tijela javne vlasti da je žalitelj već dobio pravo na pristup istovrsnoj informaciji i da ovako postavljenim zahtjevom zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži i poništi pobijano rješenje te da mu se omogući pristup informacijama i da se tijelo javne vlasti obveže na snošenje troška predmetne žalbe.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u dostavljeni prvostupanjski spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 23. svibnja 2023. godine zatražio od trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o. informaciju u pogledu realizacije prihoda zakupljenih vanjskih površina oglašavanja na vozilima ZET-a temeljem javnog poziva u svezi kojega je sklopljen Ugovor o zakupu vanjskih površina vozila s društvom Info Media Group d.o.o. Banja Luka od dana 19. siječnja 2021. godine i to: sve ukupno ostvarenih prihoda od dana početka najma s društvom Info Media Group d.o.o., Banja Luka i društvom Info Media Group d.o.o., Zagreb pa do 31. prosinca 2022. godine i od 1. siječnja 2023. godine do danas na osnovu javnog skupljanja ponuda i sklopljenog ugovora s društvom Info Media Grupa za najam oglasnih površina, sve ukupno dobropisa u korist društva Info Media Group d.o.o., Banja Luka i društvom Info Media Group d.o.o., Zagreb s preslikama od početka najma do 1. svibnja 2023. godine te točan broj zauzetih površina na dan 1. svibnja 2023. godine po formatu, garažnom broju vozila, period oglašavanja od do s preslikama dokumenata (zapisnik o stavljanju reklamne poruke, ugovori).

Nadalje, utvrđeno je da je pobijanim rješenjem trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o. KLASA: ZET-34/2023, URBROJ: ZET-37-23-154 od 26. lipnja 2023. godine, zahtjev žalitelja za pristup informacijama odbijen temeljem članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. istoga Zakona jer je zatražena informacija poslovna tajna, sukladno zakonu te temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 5. istog Zakona iz razloga što korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. U obrazloženju pobijanog rješenja citira se odredba članka 19. i 20. Zakona o zaštiti tajnosti podataka. Nadalje, citira se članak 6. i članak 30. Pravilnika o poslovnoj i profesionalnoj tajni Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o. od 4. siječnja 2023. godine. Zatim, ističe se da je dana 15. siječnja 2023. godine Zagrebački električni tramvaj d.o.o. i Info Media Group d.o.o. zaključili Sporazum o čuvanju poslovne tajne, kojim je uređen način i opseg zaštite povjerljivosti podataka te način korištenja povjerljivih podataka kojih se navedene strane Sporazuma moraju pridržavati. Navodi se kako iz svega navedenog proizlazi da tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu sukladno Sporazumu koje je tijelo javne vlasti zaključilo pri sklapanju predmetnog Ugovora, te da bi davanjem informacija korisniku tijelo javne vlasti prekršilo navedeni Sporazum te da bi za tijelo javne vlasti nastala šteta zbog kršenja obaveza čuvanja poslovne tajne te Pravilnika o poslovnoj i profesionalnoj tajni Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o. Nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja ističe se da žalitelj putem više funkcionalno povezanih zahtjeva u konkretnom slučaju (zahtjev od 21. siječnja 2021. godine, 1. veljače 2021. godine i 24. svibnja 2021. godine) očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, s obzirom na to da učestalo unazad dvije godine, računajući od prvog zahtjeva, traži dostavu istovrsnih informacija kojima traži velik broj informacija vezano za isti predmet. S obzirom na to da su prethodna tri postupka kojima su tražene istovrsne informacije u vezi Javnog pozivana temelju kojega je sklopljen Ugovor o zakupu vanjskih površina vozila s trgovačkim društvom Info Media Grupom d.o.o., završile dostavom traženih informacija, tijelo javne vlasti smatra kako u konkretnom slučaju dolazi do zloupotrebe prava na pristup informacijama. Ističe se da žalitelju to nije prvi puta da traži dostavu tako opsežne i detaljne dokumentacije te da je očigledno da žalitelj počevši od 21. siječnja 2021. godine podnošenjem istovrsnih, funkcionalno povezanih zahtjeva za pristup informacijama traži velik broj informacija kojima dolazi do opterećivanja rada i redovnog funkcioniranja tijela javne vlasti te da navedenim postupanjem zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Navodi se kako su žalitelju do sada bili interesantni Ugovor o zakupu vanjskih površina tramvaja i autobusa, kao i sve vezano za javni poziv te da se žalitelj nije zadovoljio niti dostavom sve tražene dokumentacije (koja predstavlja poslovnu tajnu), već da i dalje zahtijeva dostavu opsežne i detaljne informacije u pogledu realizacije prihoda zakupljenih vanjskih površina oglašavanja na vozilima ZET-a, dostavom svih dobropisa s preslikama odnosno odobrenja u korist društva Info Media Group d.o.o., dostavom svih detaljnih podataka o broju zauzetih površina, garažnom broju vozila, dostavom zapisnika o stavljanju reklamne poruke, svih ugovora. Ističe se kako uzastopnim, učestalim međusobno povezanim zahtjevom, a kojima se zahtjeva velik i opsežan broj informacija zloupotrebljava se pravo i sama svrha pružanja i davanja informacija, a koja je zajamčena Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u pobijano rješenje utvrđeno je da isto ne sadrži uputu o pravnom lijeku čiji je sadržaj propisan u članku 98. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21). Međutim, u članku 111. stavku 2. istoga Zakona propisano je kad u rješenju nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa nepotpuna, stranka može postupiti po važećim propisima, a može u roku od 30 dana zatražiti od javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo dopunu rješenja u tom dijelu te da u takvom slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja.

Sukladno navedenom, žalitelj je iskoristio svoje pravo na žalbu po važećem propisu, unatoč tome što pobijano rješenje ne sadrži uputu o pravnom lijeku.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prema članku 23. stavku 6. točki 5. istoga Zakona tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev ako je dan ii više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz pobijanog rješenja tijela javne vlasti proizlazi da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva, osim toga što je tražena informacija poslovna tajna, zloupotreba prava na pristup informacijama, a u istom je navedeno kako je do zlouporabe došlo podnošenjem istovrsnih, funkcionalno povezanih zahtjeva za pristup informacijama kojim se traži velik broj informacija te da dolazi do opterećivanja rada i redovnog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Kada se procjenjuje korisnikova namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebalo bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.

Stoga je u žalbenom postupku Ured povjerenika za informiranje aktom KLASA: UP/II-008-07/23-01/529, URBROJ: 401-01/03-23-3 od 8. kolovoza 2023. godine kao nadopunu spisa predmeta zatražio od tijela javne vlasti dostavu preslika Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2023. godinu te presliku svih zahtjeva žalitelja zaprimljene u 2022. godini i u 2023. godini.

Dana 11. kolovoza 2023. godine tijelo javne vlasti se aktom od 9. kolovoza 2023. godine očitovalo da je žalitelj uputio tijelu javne vlasti vezano za isti predmet četiri zasebna zahtjeva i to od 21. siječnja 2021. godine, 1. veljače 2021. godine i 24. svibnja 2021. godine, koje prilaže tom dopisu, te predmetni zahtjev od 29. svibnja 2023. godine koji je predmet žalbenog postupka. Navodi se da u 2022. godini nije bilo zahtjeva od strane žalitelja. Očitovanju se prileže Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama za 2023. godinu i tri zahtjeva za pristup informacijama žalitelja iz 2021. godine.

Uvidom u dokumentaciju dostavljenu od tijela javne vlasti te uvidom u Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu koje je objavljeno na internetskoj stranici tijela javne vlasti, utvrđeno je kako je navedenom tijelu javne vlasti u 2023. godini ukupno evidentirano 34 zahtjeva za pristup informacijama zaključno sa predmetnim zahtjevom žalitelja od 29. svibnja 2023. godine. Uvidom u Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu vidljivo je da je prvostupanjskom tijelu podneseno u 2022. godini 19 zahtjeva za pristup informacijama.

Izvršenim uvidom u zahtjeve podnesene od strane žalitelja tijelu javne vlasti u 2021. godini i uvidom u predmetni zahtjev od 23. svibnja 2023. godine utvrđeno je da se istima od prvostupanjskog tijela tražene informacije koje se odnose na provedeni postupak davanja u zakup vanjskih površina vozila ZET-a, međutim utvrđeno je da se zahtjevima traže informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, da tražene informacije nisu iste i da se zahtjevima ne traži velika količina informacija te da se većina odnosi na raspolaganje javnim sredstvima.

Također napominje se da iz žaliteljeva zahtjeva nije vidljivo da se žalitelj obraća tijelu javne vlasti na uvredljiv, omalovažavajući ili optužujući način, a niti je iz sadržaja zahtjeva vidljivo da žalitelj koristi Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za zlouporabu prava na pristup informacijama koje posjeduje tijelo javne vlasti.

Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta te procjenom svih činjenica i okolnosti, te ukupnog broja žaliteljevih zahtjeva zaprimljenih u navedenom tijelu javne vlasti te informacija koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim navedenog, posebno se napominje kako je u presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine, Poslovni broj: UsII-170/19 od 20. ožujka 2019. godine, Poslovni broj: UsII-191/19 od 12. rujna 2019. godine te Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine, zauzeto stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama. Citirane presude javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.

Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu sukladno Sporazumu o čuvanju poslovne tajne koji je sklopilo tijelo javne vlasti i trgovačko društvo Info Media Group d.o.o. te sukladno Pravilniku o poslovnoj i profesionalnoj tajni tijela javne vlasti. Međutim, navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Člankom 15. stavkom 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. toga Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava, dostupne su javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog Zakona.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Prema članku 26. navedenog Zakona, općim aktom pravne osobe pobliže se određuju način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.

Tijelo javne vlasti je aktom od 9. kolovoza 2023. godine dostavilo Pravilnik o poslovnoj i profesionalnoj tajni tijela javne vlasti od 4. siječnja 2021. godine te Sporazum o čuvanju poslovne tajne sklopljen između tijela javne vlasti i trgovačkog društva Info Media Group d.o.o. od 15. siječnja 2021. godine.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u tražene informacije iz točke 2. i 3. izreke ovog rješenja, ukupno ostvareni prihod od najma oglasnih površina s trgovačkim društvom Info Media Group d.o.o. Zagreb od dana početka najma do 31. prosinca 2022. godine i od 1. siječnja 2023. do dana podnošenja zahtjeva, tablica Oslikana vozila na dan 1. svibnja 2023. godine te 84 Zahtjeva za naručivanje vozila za apliciranje reklama Info Media Group d.o.o. Zagreb.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je tijelo javne vlasti dostavilo izrađenu informaciju o ukupno ostvarenom prihodu od najma oglasnih površina s trgovačkim društvom Info Media Group d.o.o. Zagreb od dana početka najma do 31. prosinca 2022. godine i od 1. siječnja 2023. do 13. siječnja 2023. (zadnji dan ugovornog odnosa). Nadalje, utvrđeno je uvidom u tablicu Oslikana vozila na dan 1. svibnja 2023. godine da ista sadrži redni broj, tip vozila, garažni broj, zahtjev broj i datum zahtjeva. Nadalje, uvidom u 84 Zahtjeva za naručivanje vozila za apliciranje reklama Info Media Group d.o.o. Zagreb utvrđeno je da je tijelo javne vlasti dostavilo tražene informacije na način da je u većini zacrnilo (precrtalo) broj mobitela i imena i prezimena fizičkih osoba vezano za izvršitelja radova. U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da svaki zahtjev sadrži broj i datum, naziv podnositelja zahtjeva te podatke o zahtjevu o nazivu reklamne kampanje, vrsti i tipu vozila, prijedlogu linija prometovanja vozila, trajanja reklamne kampanje, predviđenog vremena trajanja apliciranja reklamne poruke na vozilo, ime i prezime izvršitelja radova, kontakt (mobitel) te registarske oznake vozila koja ulaze u krug ZET-a.

Uvidom u tražene informacije utvrđeno je da iste ne mogu predstavljati proizvodnu tajnu, rezultate konstrukcijskog ili istraživačkog rada, a niti druge podatke u smislu članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, jer nije jasno u čemu bi se sastojala šteta i za čije interese, ako bi se sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama žalitelju omogućio pristup informacijama koje su predmet postupka.

S obzirom da tijelo javne vlasti u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako se zatražene informacije smatraju poslovnom tajnom sukladno Pravilniku o poslovnoj i profesionalnoj tajni tijela javne vlasti, potrebno je naglasiti kako Zakon o pravu na pristup informacijama predstavlja organski zakon kojim se razrađuje ustavom zajamčeno temeljeno ljudsko pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, stoga navedeni Zakon predstavlja viši pravni akt od predmetnog Pravilnika, tako da prilikom njihove kolizije, odredbe navedenog Zakona derogiraju odredbe Pravilnika.

Napominje se kako poslovna tajna može biti određena samo zakonom ili općim aktom donesenim na temelju zakona, a ne na temelju pravnog posla, a što je potvrđeno u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj UsII-14/15 od 22. svibnja 2015. godine. Stoga je neosnovano pozivanje prvostupanjskog tijela na Sporazum o čuvanju poslovne tajne sklopljen s trgovačkim društvom Info Media Group d.o.o. jer navedeni sporazum ne može biti temelj za proglašenje podataka poslovnom tajnom.

Prema mišljenju Povjerenika za informiranje tražene informacije odnose se na prihod koji je ostvarilo tijelo javne vlasti od zakupnine za korištenje vanjskih površina vozila, a koja vozila su u vlasništvu tijela javne vlasti, te se u konkretnom slučaju radi o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, tražene informacije tablica Oslikana vozila i Zahtjevi za naručivanje vozila za apliciranje reklame odnose se na tip i vrstu vozila koji su u vlasništvu tijela javne vlasti na koje je postavljena reklama, čija je svrha da bude dostupna širokom krugu ljudi, s obzirom na to da se radi o vozilima tijela javne vlasti koji se koriste za javni prijevoz.

Važno je napomenuti kako bilo koja pravna ili fizička osoba koja sklapa ugovor s tijelom javne vlasti mora biti svjesna da ulazi u javni prostor gdje prevladava javni interes i gdje pretežu pojačana načela transparentnosti.

Sukladno navedenom, Povjerenik za informiranje smatra da tražene informacije ne predstavljaju poslovnu tajnu niti po Zakonu o zaštiti tajnosti podataka niti prema Pravilniku o poslovnoj i profesionalnoj tajni tijela javne vlasti. Nadalje, Povjerenik za informiranje nije utvrdio razloge za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama jer nedvojbeno postoji javni interes u odnosu na zakonom propisana ograničenja te je utvrdio da je potrebno omogućiti žalitelju pristup traženoj informaciji iz točke 2. izreke ovoga rješenja jer se omogućavanjem pristupa informaciji doprinosi javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost i integritet.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09 i 110/21), u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u točki 1., 2. i 4. izreke rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

U pogledu traženih informacija iz točke 3. izreke ovoga rješenja, utvrđeno je sljedeće.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Prema članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. toga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku, a temeljem odredbe članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje je utvrdio da u odnosu na podatke navedene u točki 3. izreke ovog rješenja ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanjem pristupa istim došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom su prikupljeni i zloporabe osobnih podataka.

Vezano za podatke koji se zaštićuju, ističe se kako iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave u odnosu na taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točkama 1., 3. i 4. izreke rješenja.

U pogledu tražene informacije kojom žalitelj traži dostavu sve ukupno svih dobropisa u korist društva Info Media Group d.o.o., Banja Luka i društva Info Media Group d.o.o., Zagreb s preslikama od početka najma pa do 1. svibnja 2023. godine, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno sljedeće.

Tijelo javne vlasti je aktom od 17. srpnja 2023. godine uz prvostupanjski spis dostavilo očitovanje na žalbu te tražene informacije. Iz predmetnog očitovanja proizlazi da sukladno članku 25. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti dostavlja tražene informacije, dok vezano za točku 2. (sve ukupno svih dobropisa u korist društva Info Media Group d.o.o. Banja Luka i društva Info Media Group d.o.o. Zagreb s preslikama od početka najma pa do 1. svibnja 2023. godine) tijelo javne vlasi ističe kako u hrvatskom jeziku ne postoji riječ „dobropis“, te da google prevoditelj sa slovenskog jezika ovu riječ prevodi na hrvatski jezik kao „obavijest o kreditu“, a da takvih dokumenata u korespondenciji s Info Media Group d.o.o. Zagreb tijelo javne vlasti nema.

Prema članku 20. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva na ispravak. Ako podnositelj zahtjeva se ispravi na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti će odbaciti zahtjev rješenjem.

Nadalje, prema članku 23. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Tijelo javne vlasti je pobijanim rješenjem odbilo predmetni zahtjev za pristup informacijama žalitelja, pa tako i u pogledu tražene informacije kojom žalitelj traži dostavu sve ukupno svih dobropisa u korist društva Info Media Group d.o.o., Banja Luka i društva Info Media Group d.o.o., Zagreb s preslikama od početka najma pa do 1. svibnja 2023. godine, jer je zatražena informacija poslovna tajna i iz razloga što korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Međutim, iz predmetnog očitovanja tijela javne vlasti od 17. srpnja 2023. godine proizlazi da tijelu javne vlasti predmetni zahtjev u tom dijelu nije razumljiv.

U drugostupanjskom je postupku uvidom u spis predmeta utvrđeno da tijelo javne vlasti nije sukladno obvezi iz članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama pozvalo žalitelja da ispravi zahtjev kako bi moglo sa sigurnošću utvrditi o kojoj se informaciji radi.

Nadalje, tijelo javne vlasti u očitovanju na žalbu od 17. srpnja 2023. godine nagađa što bi bio predmet zahtjeva te se navodi da ako „dobropis“ znači „obavijesti o kreditu“ da tijelo javne vlasti isto ne posjeduje. Stoga, ukoliko je tijelu javne vlasti zahtjev za pristup informacijama razumljiv i ako tijelo javne vlasti ne posjeduje traženu informaciju, u tom slučaju je tijelo javne vlasti trebalo, pravilnom primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama, zahtjev za pristup informacijama u tom dijelu rješenjem odbaciti.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješiti kao u točki 5. izreke ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U odnosu na zahtjev žalitelja za naknadom troškova žalbenog postupka, isti je neosnovan iz sljedećih razloga.

Člankom 161. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da u postupcima pokrenutim na zahtjev stranke ili u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima troškove postupka snosi stranka na zahtjev koje je postupak pokrenut ili protiv koje se vodio postupak koji je za nju nepovoljno okončan, ako nije drukčije propisano.

Dakle, smisao navedene odredbe je upravo u tome da u postupcima koji su pokrenuti na zahtjev stranke troškove postupka snosi stranka na zahtjev koje je postupak pokrenut, a samo u višestranačkim postupcima troškove postupka snosi stranka protiv koje se vodio postupak ili koji je za nju nepovoljno okončan.

Nesporno je da postupak pokrenut po zahtjevu žalitelja za pristupom informacijama predstavlja postupak pokrenut na zahtjev stranke, dakle ne radi se o višestranačkoj upravnoj stvari.

Slijedom navedenog, niti žalbeni postupak pred Povjerenikom za informiranje ne može predstavljati višestranački upravni postupak, jer višestranački upravni postupak zahtijeva sudjelovanje dvaju ili više stranaka sa suprotnim interesima (što nije slučaj kod prava na pristup informacijama), jer prvostupanjsko tijelo pred kojim se vodi postupak nije stranka u postupku u smislu članka 4. Zakona o općem upravnom postupku.

Pri tome Povjerenik za informiranje ukazuje i na stav izražen u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj UsII-240/18 od 27. rujna 2018. godine, gdje je navedeno da trošak zastupanja po odvjetniku ne ulazi u troškove na koje protivna strana ima pravo u smislu odredbi Zakona o općem upravnom postupku. Navedeni stav je potvrđen i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj UsII-145/21 od 9. rujna 2021. godine.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 6. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan