KLASA: UP/II-008-07/22-01/852

URBROJ: 401-01/03-23-6

Zagreb, 20. rujna 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru, Broj: PPI-DO-3/2022-2 od 13. srpnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru, Broj: PPI-DO-3/2022-2 od 13. srpnja 2022. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji o broju kaznenih ili drugih prijava podnijetih Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru od 2016. godine do dana podnošenja zahtjeva za pristup informacijama vezano za nepravilnosti u poslovanju trgovačkog društva Vodovod grada Vukovara d.o.o.

3. Nalaže se Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru, Broj: PPI-DO-3/2022-2 od 13. srpnja 2022. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 11. srpnja 2022. godine kojim je tražio dostavu broja kaznenih prijava protiv trgovačkog društva Vodovod grada Vukovara d.o.o. Vukovar podnijetih tom državnom odvjetništvu od 2016. godine, temeljem članka 23. stavka 6. točke 1., a u vezi članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je osporenim rješenjem odbijen njegov zahtjev zbog „službene tajne“ i ne potpisanog upita, kojeg je poslao sa službene e-mail adrese Udruge Prometej Vukovar čiji je predsjednik. Navodi kako mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Napominje kako rješenje osporava u cijelosti te da smatra da informacija provode li se izvidi i je li se uopće provode ikakve radnje vezane za nepravilnosti u radu gradske tvrtke ne bi smjele biti službena tajna. Navodi kako je direktor Vodovoda grada Vukovara na sjednici Gradskog vijeća prilikom davanja izvješća o radu Vodovoda grada Vukovara d.o.o. rekao da je preuzevši vodstvo gradske tvrtke zatekao niz nepravilnosti od nezakonitih posudbi novca privatnim tvrtkama, preplaćenih radova, fiktivnih računa za nikada neizvršene usluge, menadžerski ugovor koji je bivšoj direktorici omogućio bonus od milijun i osamsto tisuća kuna koje sada navedena tvrtka mora platiti te da je za sve navedeno podnio prijave Državnom odvjetništvu. Navodi da je zatražio informaciju kako bi se uvjerio je li sadašnji direktor Vodovoda grada Vukovara d.o.o. postupio po zakonu i stvarno prijavio nepravilnosti koje je zatekao prilikom preuzimanja mjesta direktora navedene tvrtke. Nadalje, navodi da ukoliko se pokaže da gore navedene nepravilnosti o kojima direktor naveden tvrtke izvijestio na sjednici Gradskog vijeća nisu prijavljene Državnom odvjetništvu, planira u ime svoje udruge podnijeti kaznene prijave za sve gore navedene nepravilnosti u poslovima gradske tvrtke. Predlaže da se žalba usvoji i omogući mu pristup traženim informacijama.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 12. srpnja 2022. godine Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio informaciju koliko je kaznenih prijava ili drugih prijava podnijeto ŽDO u Vukovaru od 2016. do dana podnošenja zahtjeva vezano za nepravilnosti u poslovanju Vodovoda grada Vukovara d.o.o.

Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru donijelo osporeno rješenje Broj: PPI-DO-3/2022-2 od 13. srpnja 2022. godine kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama žalitelja od 11. srpnja 2022. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi s odredbom članka 15. stavka 1. istog Zakona, kojim je propisano da će tijelo javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka. U obrazloženju osporenog rješenja citira se odredba članka 204. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku kojom je propisano da su podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti istovjetnosti te osobe službena tajna, te da je člankom 206. f stavkom 1. istoga Zakona propisano da je postupanje tijekom izvida tajno, odnosno da su podaci o eventualnoj kaznenoj prijavi, kao i eventualni podaci iz prethodnog postupka u kojem se provode izvidi i istraživanja, prema posebnom propisu tajni podaci i u pogledu njih se primjenjuje apsolutno ograničenje pristupa informacijama, kao i u pogledu informacija koje se tiču svih postupaka koja vode nadležna tijela u kaznenom postupku.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informaciju koja je predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijela javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Člankom 204. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama žalitelja, propisano je da je svatko dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao. U stavku 4. istoga članka propisano je da su podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe službena tajna.

Sukladno članku 206.f stavku 1. istoga Zakona postupanje tijekom izvida je tajno, dok je u stavku 3. istoga članka propisano da tijelo koje provodi izvide može, kada to nalaže interes javnost, o tijeku izvida izvijestiti javnost na način propisan posebnim zakonom.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te utvrdio kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo zakonske odredbe te da osporeno rješenje treba poništiti.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je predmet zahtjeva za pristup informacijama žalitelja broj kaznenih ili drugih prijava, odnosno žalitelj traži statistički podatak o ukupnom broju zaprimljenih prijava vezano za nepravilnost u poslovanju trgovačkog društva Vodovod grada Vukovara d.o.o. Stoga, Povjerenik za informiranje smatra da predmet žaliteljevog zahtjeva ne odnosi se na postupanje tijela javne vlasti po prijavi, niti na broj predmeta niti na status predmeta, već isključivo na ukupan broj zaprimljenih kaznenih ili drugih prijava vezano za nepravilnosti u radu trgovačkog društva Vodovod grada Vukovara d.o.o.

U žalbenom postupku je utvrđeno, uvidom u javno objavljene podatke u sudskom registru, da su osnivači trgovačkog društva Vodovod grada Vukovara d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju Grad Vukovar, Općina Tompojevci, Općina Bogdanovci i Općina Borovo, odnosno da se sukladno odredbi članka 5. stavka 1. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama radi o tijelu javne vlasti.

Nadalje, u drugostupanjskom je postupku uvidom u javno objavljene medijske napise na poveznici https://www.vukovar.hr/gradsko-vijece/sjednice-gradskog-vijeca/16481-odrzana-10-sjednica-gradskog-vijeca-grada-vukovara-2, https://www.glas-slavonije.hr/498256/1/Penava-prijeti-policiji-Necete-nista-iscackati-a-neki-ce-dobiti-po-usima, utvrđeno da je tražena informacija izazvala zanimanje javnosti pa tako i medija, jer iz navedenih napisa proizlazi da se o traženoj informaciji vodila rasprava na sjednici Gradskog vijeća Grada Vukovara i da je gradonačelnik Grada Vukovara dao izjavu za medije o istome.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz navedene zakonske definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

Sukladno odredbi članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u drugostupanjskom je postupku Povjerenik za informiranje proveo test razmjernosti i javnog interesa.

Uvidom u traženu informaciju Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdio da se prvostupanjsko tijelo neosnovano pozvalo na odredbu članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno na apsolutno ograničenje pristupa traženoj informaciji, s obzirom da se tražena informacija odnosi na broj zaprimljenih kaznenih ili drugih prijava vezano za trgovačko društvo Vodovod grada Vukovara d.o.o., odnosno utvrđeno je da se tražena informacije ne odnosi na postupke koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Nadalje, odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu tražene informacije o broju kaznenih ili drugih prijava podnijetih Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru od 2016. godine do dana podnošenja zahtjeva vezano za nepravilnosti u poslovanju trgovačkog društva Vodovoda grada Vukovara d.o.o., kao u točki 2. izreke ovog rješenja, prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićeni interes službenu tajnu, te da traženu informaciju treba učiniti dostupnom.

Naime, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava predstavljaju službenu tajnu, međutim tražena informacija se odnosi na trgovačko društvo u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koja je bila predmet rasprave na sjednici Gradskog vijeća Grada Vukovara te je o istoj izjavu za medije dao gradonačelnik Grada Vukovara.

Stoga, Povjerenik za informiranje smatra da omogućavanjem pristupa traženoj informaciji iz točke 2. izreke ovog rješenja prevladava javni interes u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično, a da nema vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije koja je već dio javne sfere.

U pogledu navoda žalitelja da je prvostupanjsko tijelo odbilo predmetni zahtjev jer zahtjev nije potpisan, isti je neosnovan s obzirom na to da je u obrazloženju osporenog rješenja konstatirano da predmetni zahtjev nije potpisan, međutim osporeno rješenje sadrži pravnu osnovu temeljem koje je zahtjev odbijen.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), a u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točki 1., 2. i 3. izreke rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan