KLASA: UP/II-008-07/23-01/123
URBROJ: 401-01/06-23-8
Zagreb, 8. rujna 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Josipdol, KLASA: UP/I-008-02/23-01/3, URBROJ: 2133-13-2/2-23-2 od 9. veljače 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općine Josipdol, KLASA: UP/I-008-02/23-01/3, URBROJ: 2133-13-2/2-23-2 od 9. veljače 2023. godine dijelu u kojem je u cijelosti odbijen zahtjev ......... od 21. prosinca 2022. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama računa koje je trgovačko društvo Komunalno Josipdol d.o.o. izdalo Općini Josipdol, s pripadajućim pojedinačnim radnim nalozima i evidencijom korištenja radnog stroja, kako slijedi:
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 1//1 od 27. travnja 2020. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 2//1 od 1. lipnja 2020. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 5//1 od 1. srpnja 2020. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 8//1 od 7. kolovoza 2020. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 9//1 od 1. rujna 2020. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 11//1 od 5. listopada 2020. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 2//1 od 1. rujna 2021. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 1/NMA/1 od 4. svibnja 2022. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 2/NMA/1 od 15. lipnja 2022. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 3/NMA/1 od 5. srpnja 2022. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 4/NMA/1 od 10. kolovoza 2022. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 5/NMA/1 od 31. kolovoza 2022. godine,
- račun za uslugu malčiranja radnim strojem, Br. Rač. PU: 6/NMA/1 od 10. studenoga 2022. godine te
- Kartici dobavljača Općine Josipdol prema nadnevku dospijeća/ispis po šifri partnera, za partnera 6052010 Komunalno Josipdol d.o.o. za 2020., 2021. i 2022. godinu.
3. Djelomično se odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:
- Kartici dobavljača Općine Josipdol prema nadnevku dospijeća/ispis po šifri partnera za partnera 0027626 Poljoprivredni obrt ........., za 2020., 2021. i 2022. godinu,
- Kartici dobavljača Općine Josipdol prema nadnevku dospijeća/ispis po šifri partnera za partnera 065012 Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ........., za 2022. godinu,
- Kartici dobavljača Općine Josipdol prema nadnevku dospijeća/ispis po šifri partnera za partnera 00501 Ante obrt za usluge, za 2021. i 2022. godinu,
- Kartici dobavljača Općine Josipdol prema nadnevku dospijeća/ispis po šifri partnera za partnera 96524 Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ........., za 2020., i 2021. godinu,
- Kartici dobavljača Općine Josipdol prema nadnevku dospijeća/ispis po šifri partnera za partnera 0027855, Obrt za čišćenje snijega ......... za 2020., 2021.i 2022. godinu,
- Račun broj: 12/1/1 od 12. kolovoza 2020. godine izdan Općini Josipdol od Poljoprivrednog obrta ........., sa pripadajućim dokumentima (narudžbenica 113/2020, putni radni list, vrijeme i kretanje vozila, izvještaj kretanja vozila),
- Račun broj: 14/1/1 od 15. listopada 2020. godine izdan Općini Josipdol od Poljoprivrednog obrta ........., sa pripadajućim dokumentima (putni radni list, vrijeme i kretanje vozila, izvještaj kretanja vozila),
- Račun broj: 18/1/1 od 16. srpnja 2021. godine izdan Općini Josipdol od Poljoprivrednog obrta ........., sa pripadajućim dokumentima (narudžbenica 170/21, izvještaj kretanja vozila),
- Račun broj: 39/1/1 od 19. listopada 2022. godine izdan Općini Josipdol od Poljoprivrednog obrta ........., sa pripadajućim dokumentima (putni radni list),
- Račun br: 11-22 od 18. srpnja 2022. godine izdan Općini Josipdol od Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva .........,
- Račun broj: 1-VP1-21 od 30. srpnja 2021. godine izdan Općini Josipdol od ........., obrta za usluge, sa pripadajućim dokumentima (dnevnik rada stroja -1,2,3 i 4, narudžbenica 186/2021, ponudbeni troškovnik, izvještaj kretanja vozila),
- Račun broj: 1-VP1-21 od 22. kolovoza 2022. godine izdan Općini Josipdol od ........., obrta za usluge, sa pripadajućim dokumentima (dnevnik rada stroja -1,2,3,4,5 i 6),
- Račun broj: 16/1/1 od 13. kolovoza 2020. godine izdan Općini Josipdol od Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ........., sa pripadajućim dokumentima (dnevnik rada stroja – 1, 2, i 3, izvještaj kretanja vozila, narudžbenica broj 114/2020),
- Račun broj: 18/1/1 od 15. rujna 2021. godine izdan Općini Josipdol od Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ........., sa pripadajućim dokumentima (narudžbenica br. 169/2021, dnevnik rada stroja -1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, izvještaj kretanja vozila),
- Račun broj: 24/1/1 od 19. rujna 2022. godine izdan Općini Josipdol od Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ........., sa pripadajućim dokumentima (dnevnik rada stroja -1, 2, 3, 4, 5, 6),
- Račun broj: 16-Vidoš-2020/18 od 6. kolovoza 2020. godine izdan Općini Josipdol od ......... obrta za čišćenje snijega i izradu ogrjevnog drva, sa pripadajućim dokumentima (narudžbenica br. 112/2020, dnevnik rada stroja – 98, 99, 100, 101, 102, 103, 104, 105, 107, izvještaj kretanja vozila),
- Račun broj: 23/1/1 od 4. listopada 2022. godine izdan Općini Josipdol od ......... obrta za usluge i prijevoz, sa pripadajućim dokumentima (dnevnik rada stroja – 14),
na način da na istima budu vidljivi podaci o imenu i prezimenu vlasnika obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, pravnim osobama i ostalim podacima koji se ne odnose na druge njihove osobne podatke (IBAN, brojevi telefona i mobitela, adrese, adrese elektroničke pošte, osobni identifikacijski brojevi, brojevi žiro-računa i imena i prezimena drugih zaposlenih u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i obrtima te fizičkih osoba u blizini čijih se nekretnina obavljala usluga), a koji podaci se trebaju prekriti.
4. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu kao neosnovana.
5. Nalaže se Općini Josipdol da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 21. prosinca 2022. godine, kojim je tražio račune Općine Josipdol za malčiranje po izvođačima za 2020., 2021. i 2022. godinu s ispisom iz sustava za praćenje rada stroja i radnim nalozima te kartice partnera za svakog izvođača, uz detaljan ispis svih usluga Komunalnog poduzeća Općine Josipdol zbog komparacije troškova usluge i naplate, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a pozivom na ograničenje propisano u članku 15. stavku 2. točkama 2. i 4. navedenog Zakona odnosno zbog zaštite poslovne tajne i osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da ga osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što mu je trebalo omogućiti tražene informacije jer se za pristup informacijama o potrošnji javnih sredstava javni interes podrazumijeva, a navedeno bi doprinijelo ostvarenju temeljnih vrijednosti društvenog poretka i načelima funkcioniranja tijela javne vlasti - Općine Josipdol kao što su dobro upravljanje, odgovornost, zakonitost i odgovorno raspolaganje javnim sredstvima. Zaključno navodi da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatraženih informacija, pa predlaže žalbenom tijelu da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Dana 20. veljače 2023. godine Općina Josipdol je dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta po žalbi na nadležno postupanje, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/23-01/123, URBROJ: 401-01/06-23-5 od 27. veljače 2023. godine, dana 13. ožujka 2023. godine u prilogu akta KLASA: UP/I-008-02/23-01/3, URBROJ: 2133-13-7/1-23-7 od 9. ožujka 2023. godine kao nadopunu spisa predmeta informacije koje su predmet postupka.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj 27. siječnja 2023. godine Općini Josipdol podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je tražio sljedeće informacije: presliku svih računa za malčiranje pojedinačno po izvođaču plaćenih iz Proračuna općine Josipdol za 2020., 2021. i 2022. godinu s ispisom iz sustava za praćenje rada stroja i radnim nalozima te karticu partnera za svakog izvođača poimenično za 2020., 2021. i 2022. godinu te osobito detaljan ispis svih usluga Komunalnog poduzeća Općine Josipdol zbog komparacije troškova usluge i naplate za isti traženi period 2020., 2021. i 2022. godine.
Također je utvrđeno da je dio navedenog zahtjeva 9. veljače 2023. godine ustupljen trgovačkom društvu Komunalno Josipdol d.o.o., s obzirom da Općina Josipdol nije u posjedu svih traženih informacija, te da je o preostalom dijelu zahtjeva Općina Josipdol donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-02/23-01/3, URBROJ: 2133-13-2/2-23-2 od 9. veljače 2023. godine, kojim je odbila zahtjev, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a pozivom na ograničenje pristupa informacijama zbog poslovne tajne i zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju navedenog rješenja prvostupanjsko tijelo je navelo da je u provedenom postupku utvrđeno da se zatražene informacije, u dijelu koji se odnosi na navedeno tijelo javne vlasti nalaze u Općini Josipdol, ali da iste podliježu ograničenju iz članka 15. stavka 2. točki 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U nastavku je navedeno da s obzirom na navedena ograničenja pristupa informacijama velika većina podataka koja je zatražena u zahtjevu predstavlja poslovnu tajnu, koja se štiti sukladno zakonu, te da bi se dostavom traženih informacija, sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, ugrozili osobni podaci koji se nalaze na tim računima, na ispisu iz sustava za praćenje rada stroja, radnim nalozima i na karticama partnera, pa je slijedom navedenog zahtjev odbijen.
Uvidom u prvostupanjski spis predmeta je utvrđeno da se u istom ne nalazi pisani trag o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa, pa je zakonitost prvostupanjske odluke bilo moguće provjeriti jedino u odnosu na obrazloženje osporenog rješenja.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
U žalbenom je postupku stoga razmotrena mogućnost pristupa predmetnim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Dakle, u slučaju kada se tražena informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima odnosno sredstvima tijela javne vlasti koje je obveznik postupanja sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, ona bi trebala biti dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.
Uvidom u informacije koja su predmet postupka je utvrđeno kako se radi o karticama dobavljača prema nadnevku dospijeća/ispis po šifri partnera za partnere od 6052010 do 6052010 u 2020., 2021. i 2022. godini, računima ispostavljenima Općini Josipdol s pripadajućim radnim nalozima i evidenciji korištenja radnog stroja za pojedina vremenska razdoblja, a koji su ispostavljeni od trgovačkih društava, obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji su obavljali različite usluge vezane za uređenje javnih površina (košnja trave, malčiranje, čišćenje snijega), koji sadrže podatke o isplatama, podatke temeljem kojih te isplate vršene te različite osobne podatke koji se tiču: vlasnika obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i osoba koje su izvodile radove te izradile račune, te zaposlenih u tijelima javne vlasti (Općina Josipdol i trgovačko društvo Komunalno Josipdol d.o.o.).
S obzirom da su predmet zahtjeva žalitelja u konkretnom slučaju računi za malčiranje i njihova popratna dokumentacija te kartice partnera za svakog izvođača pojedinačno, u žalbenom je postupku odlučeno o dostupnosti tih informacija, s obzirom da se žalbeno tijelo u postupku po žalbi primjenom članka 115. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Iz osporenog rješenja proizlazi kako prvostupanjsko tijelo smatra da većina podataka koji su se tražili u predmetnom zahtjevu predstavlja poslovnu tajnu. Međutim, prvostupanjsko tijelo nije ničim argumentiralo te navode te se nije niti odredilo koji bi to bili podaci, niti kakva bi šteta i kome mogla nastati ako bi se tražene informacije učinile dostupnima.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u sadržaj dostavljene dokumentacije te je došao do zaključka kako ista ne može biti označena kao poslovna tajna. Naime, uvidom u dostavljene informacije nisu uočeni elementi poslovne tajne, kao što je to propisano člankom 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, a prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju nije ničim dokazalo da predmetne informacije predstavljaju poslovnu tajnu sukladno zakonu. Naime, u žalbenom postupku je uvidom u sadržaj predmetnih informacija utvrđeno kako one ne predstavljaju proizvodnu tajnu niti rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, tehnološka niti tehnička rješenja, niti predstavljaju druge informacije zbog čijeg bi omogućavanja pristupa korisnicima mogle nastupiti štetne posljedice.
S obzirom da predmetne informacije osim podataka o raspolaganju javnim sredstvima sadrže osobne podatke u žalbenom su postupku razmotrene sljedeće odredbe.
Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.
U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Naime, člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti u dijelu u kojem je u cijelosti odbijen predmetni zahtjev.
Naime, u odnosu na zakonsku odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je prvostupanjsko tijelo prilikom rješavanja zahtjeva, u dijelu nepotpuno utvrdila činjenično stanje te posljedično pogrešno primijenila pravni propis.
U žalbenom postupku je uvidom u predmetne informacije utvrđeno kako se u njima navode imena i prezimena zaposlenika tijela javne vlasti – Općine Josipdol i trgovačkog društva Komunalno Josipdol d.o.o., imena i prezimena odgovorne osobe trgovačkog društva i njihovi potpisi, te imena i prezimena vlasnika obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su javno objavljeni i svima dostupni podaci, a koji podaci sukladno praksi žalbenog tijela i Visokog upravnog suda ne predstavljaju zaštićene osobne podatke.
U odnosu na zaposlene u tijelima javne vlasti se ističe da njihova imena i prezimena s obzirom da se njihova primaju isplaćuju iz javnih sredstava radi o podacima koji su javno dostupni i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom na navedeno, nakon provedenog postupka je utvrđeno kako se informacijama navedenim pod točkom 2. izreke ovog rješenja može odobriti pristup u cijelosti bez ograničenja.
Nadalje, u odnosu na vlasnike obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kojima su temeljem izvršenih usluga isplaćena sredstva, u cijelosti je primjenjiva navedena odredba, jer obrt i Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo predstavljaju organizacijski oblik za obavljanje određene djelatnosti. Naziv Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (odnosno ime i prezime nositelja) je ime pod kojim ono posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu, a s obzirom da predstavlja organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva, u konkretnom slučaju i iz navedenog razloga podatak o imenu i prezimenu nositelja gospodarstva, koje je ujedno i naziv Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ne može predstavljati zaštićeni osobni podatak. Naime, svrha obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva je obavljanje poljoprivrednih djelatnosti i sudjelovanje na tržištu, a ime i prezime nositelja (iako je osobni podatak) ima istu funkciju kao i tvrtka trgovačkog društva i naziv obrtnika, odnosno da razlikuje pojedine osobe na tržištu.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.
Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.
Također se napominje kako tijela javne vlasti kod traženja veće količine informacija imaju pravo postupiti i u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, a u smislu članka 4. stavka 2. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14.,15/14. i 141/22.) koje je donio Povjerenik za informiranje, tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi procijenjeni iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije.
Međutim, u odnosu na preostale osobne podatke, kao što su primjerice, imena i prezimena stanovnika područja gdje se vršila usluga, IBAN, brojevi telefona i mobitela, adrese fizičkih osoba, adrese elektroničke pošte, osobni identifikacijski brojevi, brojevi žiro-računa i imena i prezimena drugih zaposlenih u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i obrtima, a koji su navedeni na predmetnim informacijama, u žalbenom je postupku utvrđeno kako ne prevladava javni interes za dostupnošću tih podataka (neovisno o tome što su isti možda i javno objavljeni i svima dostupni po njihovoj slobodnoj volji ili sukladno drugim posebnim propisima), već da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje. U konkretnom slučaju je utvrđeno da je interes javnosti zadovoljen dostavom žalitelju dokumenata koje je tražio, na način da na njima budu vidljive isplate i kome su one vršene te dokumenata na kojima su te isplate utemeljene, jer se radi o raspolaganju javnim sredstvima, a da bi dostava drugih osobnih podataka predstavljala nepotrebno zadiranje u privatni život fizičkih osoba.
Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za te podatke, niti da se oni odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi njihova dostupnost temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku zaključio da je u navedenom dijelu osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan