KLASA: UP/II-008-07/23-01/538
URBROJ: 401-01/10-23-2
Zagreb, 23. kolovoza 2023. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15, 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva KANAL RI d.o.o. od 6. svibnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva KANAL RI d.o.o. od 6. svibnja 2023. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih dokumenata:
- Pravilnik o radu KANAL RI d.o.o. od 1. srpnja 2013. godine
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu KANAL RI d.o.o. od 16. rujna 2013. godine
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu KANAL RI d.o.o. od 12. prosinca 2017. godine
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu KANAL RI d.o.o. od 27. svibnja 2021. godine
3. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih dokumenata:
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.-31.12.2020.
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.-30.9.2020.
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.- 30.6.2020.
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.- 31.12.2021.
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.- 31.10.2021.
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.- 30.6.2021.
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.-30.4.2021.
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.-31.12.2022.
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.-30.9.2022.
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.-31.5.2022.
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.-31.3.2022.
- Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1.-31.3.2023.
4. Nalaže se trgovačkom društvu KANAL RI d.o.o. da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva KANAL RI d.o.o. (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je dio zahtjeva za pristup informacijama odvjetnika ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio pravilnik o radu te sistematizaciju radnih mjesta, temeljem članka 15. stavka 4. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informaciju koja je u postupku izrade.
U odnosu na dio zahtjeva kojim je žalitelj tražio podatke o prihodima i rashodima prvostupanjskog tijela od 1. siječnja 2020. godine do dana podnošenja zahtjeva, prvostupanjsko tijelo je odbilo zahtjev temeljem članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražene informacije predstavljaju poreznu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj opisuje što je bilo predmet njegova zahtjeva. Smatra da je prvostupanjsko tijelo postupilo protivno kogentnim odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da da u konkretnom slučaju nije primjenjiva odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. U odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, žalitelj ističe da je tražio akt koji je bio na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, te smatra da ne može doći do narušavanja procesa izrade informacije. Osporava stav prvostupanjskog tijela vezano za pozivanje na poreznu tajnu. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 2. svibnja 2023. godine od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće informacije: 1. Pravilnik o radu društva KANAL RI d.o.o., 2. Sistematizacija radnih mjesta društva KANAL RI d.o.o. i 3. Podatak o prihodima i rashodima po kvartalima (u ukupnom iznosu) društva KANAL RI d.o.o. počevši od 1. siječnja 2020. godine do dana podnošenja zahtjeva
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Sukladno članku 15. stavku 4. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup ako je informacija u postupku izrade unutar jednog ili više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije mogla ozbiljno narušiti proces njezine izrade.
Prema članku 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da Pravilnik o radu i Sistematizaciji predstavlja informaciju u postupku izrade, dok u odnosno na podatke o prihodima i rashodima od 1. siječnja 2020. godine do dana podnošenja zahtjeva prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o poreznoj tajni.
Navedene zaključke prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
U odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, osnovano žalitelj da konkretna odredba nije primjenjiva u konkretnom slučaju.
Naime, u trenutku podnošenja zahtjeva žalitelja (1. lipnja 2023. godine) nesporno je da je prvostupanjsko tijelo posjedovalo Pravilnik o radu sa sistematizacijom radnih mjesta, koji je u žalbenom postupku dostavljen Povjereniku za informiranje.
Sama činjenica što je u tijeku postupak donošenja novog Pravilnika o radu, nije od utjecaja, jer žalitelj ne traži Pravilnik o radu koji je u postupku izrade, već traži važeći Pravilnik o radu u trenutku podnošenja zahtjeva.
Pravilnik o radu koji je bio na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva žalitelja predstavlja gotovu informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno samostalni pravni akt na čiji dostupnost ne utječe činjenica što je u tijeku donošenje novog pravilnika.
Razmatrajući informacije koje su Povjereniku za informiranje dostavljene u žalbenom postupku (Pravilnik o radu iz 2013. godine i njegove izmjene i dopune), Povjerenik za informiranje ističe da se radi o aktima iz članka 26. Zakona o radu kojima su uređena prava iz radnog odnosa, radna mjesta i koeficijenti kod prvostupanjskog tijela, dakle radi se općem aktu prvostupanjskog tijela internog karaktera, kojim se regulirana prava zaposlenika prvostupanjskog tijela, pri čemu je sistematizacija radnih mjesta sastavni dio Pravilnika o radu.
Nadalje, na navedene dokumente koji su pobliže navedeni u točki 2. izreke rješenja Povjerenika za informiranje nije moguće primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, a i preporuka je Povjerenika za informiranje da se takvi akt proaktivno objavljuju u smislu članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama (Smjernica Povjerenika za informiranje, KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 401-01/02-16-01 od 28. prosinca 2016. godine o primjeni članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja je javno objavljena na poveznici https://pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/.)
Osim toga, presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj UsII-37/19 od 16. svibnja 2019. godine potvrđeno je rješenje Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/18-01/297, URBROJ: 401-01/04-18-4 od 27. prosinca 2018. godine u točki 3. izreke kojim je žalitelju, između ostalog, omogućen pristup katalogu radnih mjesta u trgovačkom društvu, čime je zapravo potvrđeno da se radi o informaciji od javnog značaja.
Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je odlučiti kao pod točkama 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.
U odnosu na dio zahtjeva kojim žalitelj traži podatke o prihodima i rashodima prvostupanjskog tijela počevši od 1. siječnja 2020. godine do dana podnošenja zahtjeva, Povjerenik za informiranje smatra da se prvostupanjsko tijelo pogrešno poziva na institut porezne tajne.
Sukladno članku 8. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20) propisano je da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku, te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama.
Naime, žalitelj u konkretnom slučaju nije tražio nikakve podatke vezano za porezni postupak, pri čemu Povjerenik za informiranje ističe da sukladno članku 10. stavku 1. točki 4. Zakon o pravu na pristup informacijama postoji obveza tijela javne vlasti da internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati godišnje planove, programe, strategije, upute, izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti.
Sukladno članku 19. stavka 2. alineji 2. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22) propisano je da godišnje financijske izvještaje čine i račun dobiti i gubitka.
Dakle, račun dobiti i gubitka predstavlja informaciju za koju postoji obveza proaktivne objave od strane prvostupanjskog tijela, odnosno informaciju za koju se pretpostavlja interes javnosti, pa pravilo žalitelj ističe da navedena informacija ne može predstavljati poreznu tajnu.
Posebno se ističe da je račun dobiti i gubitka za 2022. godinu dostupan putem Sudskog registra, koji vodi na poveznicu Financijske agencije http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/pSubjektTrazi.do
Slijedom navedenog, trebalo je odlučiti kao pod točkama 1., 3. i 4. izreke ovog rješenja.
Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan