URBROJ: 401-01/05-23-14

Zagreb, 5. srpnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske narodne banke u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatske narodne banke Broj: 805-XX-1322-2/RŽ-2022, od 21. srpnja 2022. godine.

2. Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatske narodne banke, Ur. broj: 805-XX-1322/R-2022, od 6. svibnja 2022. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Hrvatske narodne banke Broj: 805-XX-1322-2/RŽ-2022 od 21. srpnja 2022. godine odbačena je žalba ......... (dalje u tekstu: žalitelj) izjavljena dana 22. lipnja 2022. godine protiv rješenja Hrvatske narodne banke Ur. broj: 805-XX-1322/R-2022 od 6. svibnja 2022. godine, temeljem odredbe članka 113. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21), kao nepravodobna.

Žalitelj je putem odvjetnika ......... dana 30. kolovoza 2022. godine pravovremeno izjavio žalbu Povjereniku za informiranje na rješenje Hrvatske narodne banke od dana 21. srpnja 2022. godine, u kojoj navodi da je Hrvatska narodna banka kao prvostupanjsko tijelo počinila bitnu povredu pravila o dostavi pismena, pogrešno primijenilo relevantne odredbe materijalnog prava i pogrešno utvrdilo činjenično stanje te je donijelo nezakonitu odluku o odbačaju žalbe žalitelja i time onemogućilo žalitelja ulaganje djelotvornog pravnog lijeka.

Nadalje navodi da je osporenim rješenjem prvostupanjsko tijelo odbacilo žalbu kao nepravodobnu, s obrazloženjem da je žalba izjavljena nakon proteka zakonskog roka od 15 dana, odnosno rok za podnošenje žalbe počeo je teći 7. lipnja 2022. godine, a završio je 21. lipnja 2022. godine, te time povrijedilo pravila o dostavi propisana odredbom članka 89. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku. Isto tako žalitelj navodi da je u svojem zahtjevu za pristup informacijama, kao i tijekom prvostupanjskog postupka jasno naznačio adresu na koju se ima izvršiti dostava, pa je prvostupanjsko tijelo trebalo primijeniti odredbu navedenog članka te dostavu obaviti preko tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove. Žalitelj smatra da je žalba izjavljena 22. lipnja 2022. godine pravovremena. Podredno ukazuje nadalje da se u spisu prvostupanjskog tijela kao dokaz uručenja rješenja nalazi povratnica koja nije potpisana od strane žalitelja niti su naznačeni razlozi radi kojih dostava nije obavljena prema pravilima o osobnoj dostavi u skladu sa odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Ističe da je nejasno kako je prvostupanjsko tijelo moglo utvrditi točan dan primitka rješenja prvostupanjskog tijela od 6. svibnja 2022. godine uzimajući u obzir činjenicu da je u spis vraćena nepotpisana dostavnica bez naznačenog razloga takve dostave. Nadalje žalitelj navodi da umjesto da je prvostupanjsko tijelo ponovilo dostavu, isto se zadovoljilo očitovanjem Hrvatske pošte d.d. o evidentiranom kretanju pošiljke sa naznakom o obavljenoj dostavi dana 6. lipnja 2022. godine u 7:50 sati. Žalitelj smatra da je dostava obavljena u 7:50 sati protivna odredbi članka 92. Zakona o općem upravnom postupku, kojom je propisano da se dostava obavlja radnim danom od 8 do 20 sati. Ukazuje na nevjerodostojnost dokumenata na kojima prvostupanjsko tijelo temelji svoju odluku. Napominje da navodi Hrvatske pošte d.d. ne mogu predstavljati dokaz o stvarnom uručenju pošiljke, te s tim u svezi ističe da odredbe Zakona o općem upravnom postupku ne poznaju „ispis Hrvatske pošte d.d. o evidentiranom kretanju poštanske pošiljke“ kao dokaz uredno obavljene osobne dostave te dostavnica koja nema sve propisane dijelove, nema snage javne isprave u smislu odredbe članka 60. Zakona o općem upravnom postupku, na koju se odnosi zakonska presumpcija o dokaznoj snazi. Naglašava da pravila o osobnoj dostavi nalažu da primatelj mora potpisati dostavnicu ili je dostavljač dužan naznačiti razloge na dostavnici radi kojih primatelj nije potpisao povratnicu. Slijedom iznesenog žalitelj smatra da nije moguće provjeriti na koji način i kada je dostavljena obavljena. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

U rješenju Hrvatske narodne banke od 21. srpnja 2022. godine kojim je odbačena žalba žalitelja, izjavljena protiv rješenja Hrvatske narodne banke Ur. broj: 805-XX-1322/R-2022, od 6. svibnja 2022. godine je navedeno da je uvidom u spisu priloženu povratnicu utvrđeno kako je povratnica kao dokaz o uručenju rješenja žalitelju, uredno vraćena prvostupanjskom tijelu, pa je slijedom navedenog utvrđeno da je nesporno uručeno žalitelju. S obzirom da podnositelj nije povratnicu ovjerio svojim potpisom i otiskom pečata, te nije naznačio datum uručenja, prvostupanjsko tijelo je isto pribavilo od Hrvatske pošte d.d., te iz zaprimljenog ispisa o evidentiranom kretanju poštanske pošiljke proizlazi da je žalitelj rješenje zaprimio 6. lipnja 2022. godine. U rješenju se obrazlaže da je slijedom navedenog rok za žalbu počeo teći najkasnije 6. lipnja 2022. godine, pri čemu je prvi dan roka za podnošenje žalbe bio 7. lipnja 2022., a zadnji dan 21. lipnja 2022. godine. Nadalje se završno iznosi da je žalbu žalitelj izjavio putem elektroničke pošte dana 22. lipnja 2022. godine, a rok za njeno izjavljivanje je protekao 21. lipnja 2022. godine, pa je žalba ponesena nakon zakonskog roka od 15 dana od dana dostave rješenja. Navedeno rješenje žalitelju je dostavljeno dana 15. kolovoza 2022. godine.

Uvidom u spis predmeta, konkretno iz potvrde o primitku Hrvatske pošte d.d. je utvrđeno da je rješenje od 6. svibnja 2022. godine Hrvatska narodna banka sa povratnicom uputila žalitelju dana 9. svibnja 2022. godine, u 17,02 sati, na adresu .......... Uvidom u povratnicu koju je zaprimila Hrvatska narodna banka vidljivo je da je pošiljka (rješenje od 6. svibnja 2022. godine) upućena na naprijed navedenu adresu žalitelja, te da je zaprimljena u Pošti ......... dana 5. lipnja 2022. godine, te je vraćena Hrvatskoj narodnoj banci bez datuma primitka, potpisa primatelja te pečata. Uvidom u dostavljeno „Evidentirano kretanje poštanske pošiljke“ Hrvatske pošte d.d. za osporeno rješenje od 21. srpnja 2022. godine je vidljivo da je pošiljka prijemnog broja ........., kategorija preporučena pošiljka, žalitelju uručena dana 6. lipnja 2022. godine u 7:50 sati te da je povratnica vraćena 11. srpnja 2022. godine.

Hrvatska narodna banka je aktom Ur. broj: 64/880/22-13 od dana 3. listopada 2022. godine Povjereniku za informiranje dostavila očitovanje o žalbi, nastavno na njegovo traženje aktom KLASA: 008-04/22-01/1054, URBROJ: 401-01/06-22-2 od 31. kolovoza 2022. godine kojim je pozvano dostaviti žalbu i ostale akte na rješavanje. U istome Hrvatska narodna banka iznosi mišljenje da je žalba izjavljena protiv osporenog rješenje neosnovana. Navodi u bitnome da je neosporno da je žalitelj zaprimio rješenje od 9. svibnja 2022. protiv kojeg je izjavljena žalba, slijedom čega je ispunjena svrha same dostave te da osporavanje vjerodostojnosti službenog ispisa Hrvatske pošte d.d. bez navođenja relevantnih dokaza nije od utjecaja na ocjenu zakonitosti osporavanog rješenja.

Nastavno na rješenje Hrvatske narodne banke Broj: 805-XX-1322-2/RŽ-2022, od 21. srpnja 2022. godine, ističe se kako slijedi.

Člankom 83. stavkom 4. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se stranka i drugi sudionici u postupku obavješćuju osobno, osim kad stranka ima osobu ovlaštenu za zastupanje, a odredbom članka 89. istog Zakona da osobama koje se nalaze u inozemstvu, kao i stranim državama, međunarodnim organizacijama i osobama s diplomatskim imunitetom dostava se obavlja preko središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove ako međunarodnim ugovorima nije drukčije određeno.

Uvidom u dostavnicu priloženu uz rješenje prvostupanjskog tijela, Ur. broj: 805-XX-1322/R-2022, od 6. svibnja 2022. godine, utvrđeno je da je navedeno rješenje upućeno na adresu žalitelja, ........., te da je zaprimljena u Pošti ......... dana 5. lipnja 2022. godine. Ista je vraćena prvostupanjskom tijelu bez datuma zaprimanja od strane žalitelja/primatelja te njegovog potpisa i pečata.

S obzirom na činjenicu da je žalitelj osoba koja se nalazi u inozemstvu, te na činjenicu da je Hrvatska narodna banka rješenje od 6. svibnja 2022. godine uputila žalitelju neposredno, propustila je postupiti sukladno odredbama članka 89. Zakona o općem upravnom postupku, odnosno obaviti dostavu pismena žalitelju preko središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove. Naime, s obzirom da je postupak ostvarivanja prava na pristup informacijama pokrenut na zahtjev žalitelja koji se nalazi u inozemstvu te u trenutku postupanja prvostupanjskog tijela po zahtjevu i u trenutku donošenja rješenja od 6. svibnja 2022. godine, žalitelj nije imao u Republici Hrvatskoj osobu ovlaštenu za zastupanje te nije odredio opunomoćenika za primanje pismena s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka bila je dužna predmetno rješenje dostaviti žalitelju na način određen člankom 89. Zakona o općem upravnom postupku.

Dodatno se navodi da kako je jedini dokaz da je prvostupanjsko tijelo pokušalo izvršiti dostavu pismena žalitelju, povratnica uz predmetno rješenje koja nije potpisana od strane žalitelja, koja nema naznačen datum zaprimanja od strane žalitelja, niti su naznačeni razlozi radi kojih dostava nije obavljena prema pravilima o osobnoj dostavi u skladu sa odredbama Zakona o općem upravnom postupku, te se slijedom navedenoga ne može utvrditi datum uručenja rješenja žalitelju, pa se smatra da je žalba koju je žalitelj izjavio prvostupanjskom tijelu dana 22. lipnja 2022. godine, pravovremena. Iz evidencije Hrvatske pošte d.d. o evidentiranom kretanju pošiljke sa naznakom o obavljenoj dostavi dana 6. lipnja 2022. godine u 7:50 sati ne može se prihvatiti kao dokaz o uručenju pošiljke žalitelju.

Člankom 114. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da kad drugostupanjsko tijelo postupajući u povodu žalbe protiv rješenja prvostupanjskog tijela o odbacivanju žalbe utvrdi da ne postoje razlozi za odbacivanje žalbe, poništit će rješenje o odbacivanju žalbe i riješiti odbačenu žalbu.

Slijedom navedenog, na temelju članka 114. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, odlučeno je kao u točki 1. izreke ovog rješenja.

S obzirom da je poništeno rješenje o odbacivanju žalbe, potrebno je riješiti žalbu žalitelja izjavljenu protiv rješenja Hrvatske narodne banke Ur. broj: 805-XX-1322/R-2022 od 6. svibnja 2022. godine.

Osporenim rješenjem Ur. broj: 805-XX-1322/R-2022 Hrvatska narodna banka odbila je zahtjev žalitelja od 17. ožujka 2022. godine i dopunu zahtjeva od 6. travnja 2022. godine za pristup informacijama kojima je zatražena dostava Odluke Jedinstvenog stečajnog odbora (SRB) od 27. veljače 2022. godine i 1. ožujka 2022. godine u odnosu na ........., odluka Hrvatske narodne banke od 1. ožujka 2022. godine i sve druge odluke, uredbe i rješenja u vezi s nadzornim mjerama, svih ugovora sklopljenih u vezi s nadzornim mjerama s bilo kojom trećom osobom, uključujući ugovor o kupoprodaji 100% dionica ......... između Hrvatske narodne banke i Hrvatske poštanske banke d.d., sve druge relevantne dokumente koji se odnose na nadzorne mjere dostupne u dosjeu nadzornog tijela, izvješća o procjeni vrijednosti ........., zahtjeve trećih strana za kupnju ......... i zaprimljene odgovore na iste, ponude za kupnju od potencijalnih kupaca ......... i sve druge dokumente na temelju kojih su donesene odluke o ključnim uvjetima prodaje ......... i pojašnjenja datuma i postupaka prijenosa sredstava prema ugovoru o kupoprodaji ........., podružnica banke ........., temeljem članka 23. stavka 4. i 5. točka 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2 točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu iz svih zakonom predviđenih razloga, a osobito zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog i procesnog prava. U žalbi iznosi tijek događaja koji su prethodili donošenju rješenja a koji su bitni za ocjenu postojanja interesa javnosti da sazna pod kojim je okolnostima i zbog kojih razloga došlo do sanacije (prisilne prodaje). Ističe također da do dana podnošenja žalbe u javnosti nije u cijelosti objavljena Odluka Jedinstvenog sanacijskog odbora od 1. ožujka 2022. godine o usvajanju sanacijskog programa-SRB Decision, niti je dostavljena strankama u postupku sanacije, kao ni žalitelju, niti bilo koji drugi zahtjevom zatraženi dokument ili informacija, uključujući i pojašnjenje na koji način i kada će se sredstva koja su plaćena prvostupanjskom tijelu od strane Hrvatske poštanske banke d.d. na ime stjecanja dionica ......... prenijeti bivšem vlasniku tih dionica, odnosno .......... Smatra da za objavu zatraženih dokumenta i informacija nedvojbeno postoji interes javnosti te da se radi o informacijama od javnog značaja. Naglašava važnost transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti i time i prvostupanjskog tijela koje podrazumijeva preispitivanje svrhe trošenja javnih sredstava. Ukazuje da je općepoznato da su se u javnosti vodile rasprave u vezi s zatraženim informacijama te ukazuje da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja javne vlasti. Žalitelj ističe kako je neosnovano pozivanje prvostupanjskog tijela na članak 53. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci te članak 115. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava koji se odnosi na čuvanje podataka koje članovi Savjeta Hrvatske narodne banke i njeni zaposlenici saznaju u obavljanju dužnosti te primjerom navodi kako je guverner Hrvatske narodne banke već u svojim medijskim istupima u ožujku 2022. godine objavio određene podatke o postupku sanacije. Isto tako navodi da je tumačenje prvostupanjskog tijela o povjerljivosti zatraženih informacija pobijeno od strane Jedinstvenog sanacijskog odbora koji je objavio nepovjerljivu verziju svojih odluka. Žalitelj smatra da ne postoji obveza ni valjana pravna osnova za čuvanje podataka u tajnosti te da je arbitrarno određivanje određene informacije kao povjerljive od strane prvostupanjskog tijela u potpunosti neosnovano i protivno cilju Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje da je odbijanje žaliteljevog zahtjeva za pristupom informacijama neopravdano, neutemeljeno i nezakonito te je u suprotnosti sa člankom 23. Zakona o pravu na pristup informacijama. Žalitelj osobito napominje da je donošenjem odluke o otvaranju postupka sanacije i imenovanju sanacijske uprave, prvostupanjsko tijelo već dostavilo osobne podatke fizičkih osoba koji sudjeluju u provedbi sanacijskog postupka, pa se s istima može raspolagati. U odnosu na osobne podatke osoba koje su potpisnici tih dokumenata, žalitelj ističe da isto nije razlog za odbijanje zahtjeva, uzimajući u obzir odredbu članka 15. stavak 5. Zakona o pravu na pristup informacijama o mogućnosti djelomičnog pristupa informaciji te je osobito neosnovano pozivanje na odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka koja pritom nudi anonimizaciju osobnih podataka. Žalitelj također smatra da je prvostupanjsko tijelo predmetnim rješenjem pogrešno odbacilo zahtjev žalitelja za dostavom dokumentacije što istom ne raspolaže, jer je iz medijskih istupa guvernera Hrvatske narodne banke, kao i sadržaja nepovjerljive verzije Odluke SRB-a, proizlazi da su prvostupanjskom tijelu bile poznate zatražene informacije. Nadalje ističe da je neosnovano upućivanje žalitelja na meritorno odlučivanje Europskoj centralnoj banci, odnosno pozivanje na supremaciju prava Europske unije te da prvostupanjsko tijelo u rješenju pogrešno upućuje na njegove mrežne stranice navodeći da su tražene informacije tamo objavljene te da se ne navode razlozi o odlučnim činjenicama, a oni navedeni su nejasni ili su proturječni. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je neosnovana.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10– pročišćeni tekst i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. U tom smislu, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima podupire postojanje izuzetka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.

U žalbenom postupku tijelo javne vlasti je aktom od 3. listopada 2022. godine Ur. broj: 64/880/22-13, Povjereniku za informiranje dostavilo žalbu žalitelja i spis predmeta na nadležno postupanje kao i popratno očitovanje uz isto.

U žalbenom postupku, uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj dana 17. ožujka 2022. godine podnio zahtjev HNB-u kao regulatornom tijelu za dostavu Odluke Jedinstvenog stečajnog odbora (SRB) od 27. veljače 2022. godine i 1. ožujka 2022. godine u odnosu na ........., odluku Hrvatske narodne banke od 1. ožujka 2022. godine i sve druge odluke, uredbe i rješenja u vezi s nadzornim mjerama, sve ugovore sklopljene u vezi s nadzornim mjerama s bilo kojom trećom osobom, uključujući ugovor o kupoprodaji 100% dionica ......... između Hrvatske narodne banke i Hrvatske poštanske banke d.d., sve druge relevantne dokumente koji se odnose na nadzorne mjere dostupne u dosjeu nadzornog tijela i pojašnjenje datuma i postupaka prijenosa sredstava prema ugovoru o kupoprodaji .......... Nadalje je utvrđeno da je žalitelj isto tako dana 6. travnja 2022. godine prvostupanjskom tijelu uputio zahtjev za informaciju/e o prodaji ........., konkretno dostavu izvješća o procjeni vrijednosti ........., zahtjeve trećih strana za kupnju ......... i zaprimljene odgovore na iste, ponude za kupnju od potencijalnih kupaca ......... i sve druge dokumente na temelju kojih su donesene odluke o ključnim uvjetima prodaje .........

Također je uvidom u spis predmeta utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo donijelo dana 6. svibnja 2022. godine rješenje Ur. broj: 805-XX-1322/R-2022 kojim je točkom 1. izreke odbilo zahtjev žalitelja za dostavom odluka, uredba i rješenja u vezi s nadzornim mjerama, svih drugih relevantnih dokumenata koji se odnose na nadzorne mjere dostupni u dosjeu nadzornog tijela izvješća o procjeni vrijednosti ........., ponuda za kupnju od potencijalnih kupaca ......... i svih drugih dokumenata na temelju kojih su donesene odluke o ključnim uvjetima prodaje .......... Nadalje je točkom 2. istog rješenja odbačen zahtjev žalitelja kojim traži dostavu svih ugovora sklopljenih u vezi s nadzornim mjerama s bilo kojom trećom osobom uključujući ugovor o kupoprodaji 100% dionica ......... između Hrvatske narodne banke i Hrvatske poštanske banke d.d., zahtjeva trećih strana za kupnju ......... i primljeni odgovori na njih te datum i postupak prijenosa sredstava prema ugovoru o kupoprodaji ........., podružnica banke ..........

U osporenom rješenju je navedeno da je žalitelj podnio zahtjev za pristup informacijama od 17. ožujka 2022. godine na engleskom jeziku, pa ga je prvostupanjsko tijelo pozvalo Zaključkom O.br.: 100-091/03-22/BV od 31. ožujka 2022. godine, dostaviti zahtjev od 17. ožujka 2022. godine preveden na hrvatski jezik. Žalitelj je ispravljeni i dopunjeni zahtjev dostavio prvostupanjskom tijelu dana 7. travnja 2022. godine. Isto tako se u rješenju navodi da je u provedenom postupku prvostupanjsko tijelo utvrdilo da raspolaže dijelom zatraženih informacija, ali ne na način kako je to strukturirao žalitelj ni u cjelini zadatka kako to zahtjeva žalitelj. Za dio podataka kojima raspolaže prvostupanjsko tijelo, a koji mogu sadržajno odgovarati podacima koji su navedeni u točci 1. izreke rješenja, i za koje je moguće ograničiti pristup informacijama sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, proveden je test razmjernosti i javnog interesa. O provedenom testu je sastavljen „Zapisnik o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa“ dana 6. svibnja 2022. godine i u kojem je zaključeno da bi omogućavanjem pristupa informacijama zatraženih točkom 1. izreke predmetnog rješenja bio ozbiljno povrijeđen zaštićeni interes, povjerljivost svih podataka u svezi sanacijom kreditnih institucija kao i privatnost fizičkih osoba koje sudjeluju u procesu sanacije. Pristup informacijama je ograničen odredbama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ("Narodne novine", br. 146/2020. i 21/2022.; dalje u tekstu: ZOSKID), Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (dalje: Zakon o HNB), i odredbama o zaštiti osobnih podataka temeljem Uredbe (EU) 2016/679 - Opća uredbe o zaštiti podataka. Prvostupanjsko tijelo ističe povjerljivost i zaštitu informacija propisanu člankom 115. i člankom 121. ZOSKID-a, tajnost i zaštitu traženih informacija propisanih člankom 53. Zakona o HNB-u, kao i zaštitu osobnih podataka prema Općoj uredbi o zaštiti podataka.

U odnosu na podatke iz točke 2. izreke rješenja, prvostupanjsko tijelo je u osporenom rješenju navelo da ne raspolaže traženim informacijama, i to svim ugovorima sklopljenim u vezi s nadzornim mjerama s bilo kojom trećom osobom, uključujući ugovor o kupoprodaji 100% dionica ......... između Hrvatske narodne banke i Hrvatske poštanske banke d.d., zahtjevima trećih strana za kupnju ......... i zaprimljene odgovore na iste te datum i postupak prijenosa sredstava prema ugovoru o kupoprodaji ........., podružnica banke .......... Naime, kako navodi prvostupanjsko tijelo, postupak sanacije je proveden na način da isti nije uključivao sklapanje ugovora u vezi s provedbom sanacije s bilo kojom trećom stranom, niti je bilo potrebno prema odredbama ZOSKID-a i primjenjivim propisima, slijedom čega prvostupanjsko tijelo ne posjeduje zatražene informacije. U odnosu na jedan dio zahtjeva žalitelja, prvostupanjsko tijelo je uvažavajući načelo supremacije prava Europske unije, u skladu sa relevantnim propisima isti uputilo Jedinstvenom sanacijskom odboru te Europskoj središnjoj banci, na meritorno odlučivanje, o čemu je žalitelj obaviješten elektroničkom poštom, dok je za preostale zatražene informacije žalitelj upućen na mrežnu stranicu prvostupanjskog tijela.

Naime, uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo nastavno na podneseni zahtjev žalitelja i dopunu njegovog zahtjeva, kojim traži dostavu odluka, rješenja i svih drugih dokumenta koji se odnose na sanaciju ......... te su dostupni u dosjeu Hrvatske narodne banke, obavijestilo žalitelja dana 6. svibnja 2022. godine, da ga u pogledu obavijesti ......... o tome da propada ili je vjerojatno da će propasti od 26. veljače 2022. godine te procjene Europske središnje banke o tome da ......... propada ili je vjerojatno da će propasti od 27. veljače 2022. godine i obavijesti Europske središnje banke da ......... propada ili je vjerojatno da će propasti od 27. veljače 2022. godine, upućuje na odlučivanje Europskoj središnjoj banci, temeljem članka 5. stavka 2. Odluke Europske središnje banke od 4. ožujka 2004. godine o javnom pristupu dokumentima Europske središnje banke (ESB/2004/3), a u svezi članka 18. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku.

Nadalje je uvidom u spis utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo obavijestilo isto tako dana 6. svibnja 2022. godine žalitelja vezano uz predmetni zahtjev i njegovu dopunu, konkretno traženje Odluka SRB-a od 27. veljače 2022. godine i 1. ožujka 2022. godine u odnosu na ........., da ga u pogledu Odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora od 27. veljače 2022. o izvršenju ovlasti na temelju nacionalnog prava kojim je transponiran članak 33.a Direktive 2014/59/EU u odnosu na ......... - SRB Decision (SRB/EES/2022/17) i Odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora od 1. ožujka 2022. o usvajanju sanacijskog programa za ......... - SRB Decision (SRB/EES/2022/21), upućuje Jedinstvenom sanacijskom odboru, čiji tim za rješavanje ovih zahtjeva je isto tako obaviješten o navedenom. Upućivanje je prvostupanjsko tijelo izvršilo na temelju članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001.) u vezi s člankom 90. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014.) i člankom 5. stavkom 2. Odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora od 9. veljače 2017. o javnom pristupu dokumentima Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB/ES/2017/01), a u svezi članka 18. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku.

Prvostupanjsko tijelo je nadalje obavijestilo žalitelja elektroničkom poštom dana 9. svibnja 2022. godine da su rješenje Hrvatske narodne banke od dana 27. veljače 2022. godine, O.br: 48-091/02-22/BV, Odluka o otvaranju postupka sanacije, O.br:445-2601-090/03-22/BV koju je Hrvatska narodna banka donijela dana 1. ožujka 2022. godine i Odluka o imenovanju sanacijske uprave, O.br: 53-091/03-22/BV koju je Hrvatska narodna banka donijela dana 1. ožujka 2022. godine, javno objavljeni na mrežnim stranicama Hrvatske narodne banke.

U očitovanju Hrvatske narodne banke Ur. broj: 64/880/22-13 od dana 3. listopada 2022. godine, prvostupanjsko tijelo se osvrće na žalbu žalitelja i ponovno ističe činjenice i stav navedeni u osporenom rješenju. Pa tako navodi da u odnosu na dio zahtjeva kojim podnositelj zahtjeva traži da mu se stave na raspolaganje odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora (dalje u tekstu: SRB) od 27. veljače 2022. i 1. ožujka 2022., žalitelj je upućen na meritorno odlučivanje SRB-u, dok je u odnosu na dio zahtjeva kojim žalitelj traži da mu se stave na raspolaganje svi drugi relevantni dokumenti koji se odnose na nadzorne mjere dostupni u dosjeu nadzornog tijela u odnosu na dokumente Europske središnje banke (dalje u tekstu: ESB), žalitelj je upućen na meritorno odlučivanje ESB-u. Nadalje, u odnosu na dio zahtjeva kojim se traži pristup informacijama koje su javno objavljene, napominje da je izvijestio žalitelja o dostupnosti traženih informacija na mrežnim stranicama prvostupanjskog tijela i mrežnim stranica sudskog registra sukladno članku 4. Zakona o sudskom registru. U odnosu na povjerljivost podataka, prvostupanjsko tijelo ističe da žalitelj ne spada u krug osoba kojima bi se omogućilo raspolaganje traženim informacijama. Prilikom provođenja testa razmjernosti i stavljanja u međuodnos prava na zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba i prava na pristup informacija, prvostupanjsko tijelo je navelo da je utvrdilo da bi omogućavanje pristupa istoj, u konkretnom slučaju dovelo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe. Nadalje, vezano uz navod žalitelja da razloge prvostupanjskog tijela o povjerljivosti dokumenata i informacija traženih u zahtjevu, pobija čelnik samog prvostupanjskog tijela objavom određenih podatke o postupku sanacije ......... u medijima, ističe se da je guverner Hrvatske narodne banke iznosio podatke koje je i učinila dostupnima javnosti temeljem ovlaštenja iz članka 48. ZOSKID-a, javnom objavom odluke o otvaranju postupka sanacije i javnom objavom svih naknadnih odluka kojima se provodi odluka o otvaranju postupka sanacije, a čime je osiguran i javni interes za pristup informacijama glede sanacije predmetne kreditne institucije. Što se tiče navoda žalitelja da je neosnovano odbačen dio zahtjeva za dostavom dokumentacije pod točkom 2. izreke osporenog rješenja te da su u suprotnosti sa samom logikom i izjavama guvernera Hrvatske narodne banke tvrdnje prvostupanjskog tijela da ugovor o kupoprodaji dionica ......... nije sklopljen i da ne raspolaže informacijom o datumu i postupku prijenosa sredstava po takvom ugovoru, ističe se da postupak sanacije nad ......... nije uključivao sklapanje ugovora u vezi s provedbom sanacije, a niti je sklapanje ovakvih ugovora bilo potrebno sukladno ZOSKID-u i primjenjivim EU propisima. Konačno kako ugovor o kupoprodaji ......... nije sklopljen, Hrvatska narodna banka nije raspolagala niti informacijom o datumu i postupku prijenosa sredstava prema takvom ugovoru. Napominje se da je člankom 22. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30. 7. 2014.; dalje u tekstu: Uredba (EU) 806/2014) propisano da SRB može izvršiti povrat svih opravdanih izdataka koji su nastali na propisan način u vezi s korištenjem sanacijskih instrumenata. U trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama konačni iznosi razumnih, odnosno opravdanih izdataka koji se utvrđuju u skladu s člankom 70. stavkom 6. ZOSKIID-a i člankom 22. stavkom 6. Uredbe (EU) 806/2014, nisu bili utvrđeni. Imajući u vidu da je utvrđenje ovih iznosa preduvjet za izvršenje isplate prema članku 70. stavku 6. ZOSKIID-a i članku 22. stavku 6. Uredbe (EU) 806/2014, prvostupanjsko tijelo pojašnjava da nije raspolagalo traženim informacijama. Uz pristup odlukama SRB-a i dokumentima ESB-a prvostupanjsko tijelo ističe da su dokumenti SRB-a izrijekom određeni kao povjerljivi dokumenti te je spomenuta povjerljivost dokumenata SRB-a propisana: (i) člankom 339. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: UFEU), (ii) člankom 2. Protokola(br. 7) kao sastavnog dijela UFEU, (iii) člankom 88. Uredbe (EU) br. 806/2014, (iv) Uredbom(EU) br. 1049/2001 koja se primjenjuje na dokumente SRB-a na temelju članka 90. stavka 1.Uredbe (EU) br. 806/2014 i (v) člankom 84. Direktive 2014/59/EU kako je prenesen u članak 21. Zakona o sanaciji. Uz navedeno prvostupanjsko tijelo naglašava da svako kršenje obveze čuvanja povjerljivosti dokumenata SRB-a predstavlja povredu prava EU, koje može dovesti do pokretanja postupka protiv Republike Hrvatske pred Sudom EU sukladno članku 258. UFEU. SRB je, u skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 18. stavkom 1.Uredbe (EU) br. 806/2014, bio isključivo nadležan za donošenje odluke o sanacijskom programu. Ističe se nadalje da je Odluka SRB-a predstavljala neophodnu osnovu za donošenje Odluke Hrvatske narodne banke o otvaranju postupka sanacije broj: O. br. 445-2601- 090/03-22/BV od 1. ožujka 2022 te je sadržavala samo one elemente iz Odluke SRB-a od 01. ožujka 2022. (uvod, izreka i obrazloženje) za koje je postojalo ovlaštenje SRB-a. Pojašnjava da sve druge elemente HNB nije ovlašten objaviti zbog obveze čuvanja povjerljivosti dokumenata. Prvostupanjsko tijelo dodatno ukazuje i na svoju dužnost iz članka 85. stavka 1. Zakona o HNB-u prema kojoj Hrvatska naroda banka može dostavljati povjerljive podatke ESB-a sukladno obvezama iz Statuta ESSB-a i ESB-a.

U žalbenom je postupku isto tako uvidom u spis predmeta utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo dana 7. ožujka 2023. godine dostavilo Povjereniku za informiranje obavijest o tome da je provelo savjetovanje s SRB-om te da je dana 1. ožujka 2023. godine zaprimila njegovo očitovanje da u Zapisniku o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa navedeni dokumenti-pozivi na sudjelovanje u postupku prikupljanja ponuda za stjecanje 100% vlasničkog udjela u ......... Zagreb i Zapisnik o potvrđivanju činjenica javnog bilježnika od 28. veljače 2022. godine predstavljaju dokumente SRB-a te da se ista protivi otkrivanju poziva na sudjelovanje u postupku prikupljanja ponuda za stjecanje 100% vlasničkog udjela u ......... Zagreb. Vezano uz navedeni Zapisnik, SRB je obavijestio prvostupanjsko tijelo da je na izravni zahtjev žalitelja u kontekstu pristupa dokumentima sukladno Uredbi (EZ) br. 1049/2001 omogućio žalitelju pristup redaktiranoj verziji navedenog dokumenta, te se slijedom navedenoga SRB ne protivi dostavljanju Zapisnika žalitelju u redaktiranoj verziji, ali se protivi dostavi dokumenta žalitelju u izvornom obliku. Prvostupanjsko tijelo u obavijesti posebno ističe da su dokumenti SRB-a izrijekom određeni kao povjerljivi dokumenti, koja povjerljivost je propisana odredbom članka 339. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 2. Protokola br. 7 kao sastavnog dijela navedenog Ugovora i člankom 88. Uredbe (EU) br. 806/2014, Uredbom (EU) br. 1049/2001, koja se primjenjuje na dokumente SRB-a na temelju članka 90. stavka 1. Uredbe (EU) br. 806/2014 i člankom 84. Direktive 2014/59/EU.

U odnosu na rješenje Hrvatske narodne banke, Ur. broj: 805-XX-1322/R-2022, od 6. svibnja 2022. godine, u nastavku se navodi kako slijedi.

U žalbenom postupku, uvidom u predmetno rješenje i dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo pravilno provelo postupak i primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

Odredbom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da da će tijelo javne vlasti odbaciti rješenjem zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi, a stavkom 5. točkom 2. istog članka Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Nadalje je odredbom članka 15. stavka 2. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom, a člankom 15. stavkom 2. točkom 4. istog Zakona je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Isto tako je člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U žalbenom postupku je uvidom u svu zaprimljenu dokumentaciju te uvažavajući žalbene razloge i zahtjev žalitelja utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo točno utvrdilo činjenično stanje te pravilno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama kada je odbilo zahtjev za pristup dijelu zatraženih informacija s obzirom da su ispunjeni uvjeti za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavak 2. točke 4. i 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno odbacilo dio zahtjeva s obzirom da ne posjeduje dio zatraženih informacija.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje ugovore sklopljene u vezi s nadzornim mjerama s bilo kojom trećom osobom uključujući i zatraženi ugovor o kupoprodaji 100% dionica ......... između Hrvatske narodne banke i Hrvatske poštanske banke d.d. te datum i postupak prijenosa sredstava prema ugovoru o kupoprodaji ......... podružnica ........., kao što je i navedeno u osporenom rješenju, te slijedom navedenoga žalitelju navedeni zatraženi podaci nisu ni mogli biti dostavljeni.

Uvidom u dostupnu dokumentaciju u predmetu utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo uputilo žalitelja u pogledu dijela zatraženih dokumenata, konkretno odluke SRB-a od 27. veljače 2022. i 1. ožujka 2022., na SRB nadalje u pogledu odluka, rješenja i svih drugih dokumenta koji se odnose na sanaciju ......... i dostupni su u dosjeu Hrvatske narodne banke, upućen je na odlučivanje Europskoj središnjoj banci. Nadalje, uz traženje žalitelja iz zahtjeva svih drugih odluka, uredbi i rješenja u vezi s nadzornim mjerama, ističe se upućivanje žalitelja na javnu objava na mrežnoj stranici prvostupanjskog tijela Sanacija ......... – novi vlasnik Hrvatska poštanska banka d.d. - HNB. Ovdje se dodaje da su relevantne odluke Agencije za tržišno natjecanje (dalje: AZTN) koje se odnose na ......... te Hrvatsku poštansku banku d.d. objavljenje na mrežnim stranicama AZTN-a, Odobrena koncentracija HPB-a i ......... - AZTN, UPI-034-032022-02002.pdf (aztn.hr). Vezano uz preostali dio zatraženih dokumenta, izvješća o procjeni vrijednosti ........., ponuda za kupnju od potencijalnih kupaca ......... i svih drugih dokumenata na temelju kojih su donesene odluke o ključnim uvjetima prodaje ........., utvrđeno je da se ponude za kupnju od potencijalnih kupaca ......... i Zapisnik o potvrđivanju činjenica javnog bilježnika od 28. veljače 2022. godine, kao dio traženja drugih relevantnih dokumenata, predstavljaju poslovnu tajnu sukladno zakonu i ujedno su zaštićeni propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Prema odredbama relevantnih propisa u konkretnom slučaju, ZOSKID-a te Zakona o HNB-u, koje odredbe prvostupanjsko tijelo detaljno navodi u rješenju od 6. svibnja 2022. godine (i dodatno odredbama propisa Europske unije), proizlazi da su podaci pobrojani u točci 1. izreke istog rješenja, povjerljivi te time spadaju u ograničenje pristupa istim. Relevantnim odredbama propisana je povjerljivost informacija u vezi sa sanacijom kreditnih institucija kao i razmjena informacija između zaposlenika Hrvatske narodne banke u taksativno pobrojanim slučajevima kao i omogućavanja dostupnosti trećim osobama.

Odredbom članka 115. stavka 1. ZOSKID-a je propisano da sve informacije koje su saznali pri obavljanju poslova u okviru ovoga Zakona dužni su kao povjerljive čuvati između ostalih radnici Hrvatske narodne banke, a stavkom 4. istog članka Zakona je propisano da ne dovodeći u pitanje opća pravila o profesionalnoj tajni, osobama iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se odavanje povjerljivih podataka koje saznaju tijekom obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti ili ih dobiju od sanacijskog tijela ili nadležnog tijela vezano uz izvršavanje njihovih ovlasti sukladno ovome Zakonu bilo kojoj osobi ili tijelu, osim ako se oni daju radi izvršenja dužnosti sukladno ovome Zakonu ili su te informacije u sažetom ili zbirnom obliku pa pojedine institucije ili subjekte iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. Zakona nije moguće prepoznati ili se daju uz izričit prethodni pristanak sanacijskog ili nadležnog tijela, institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. Zakona koji je te informacije dao. Nadalje, stavkom 6. istog članka je propisano da iznimno od stavaka 1. do 5. članka 115., povjerljive informacije smiju razmjenjivati osobe iz stavka 1. ovoga članka međusobno unutar svojih tijela, radnici Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i nadležnog tijela međusobno i s radnicima sanacijskih i nadležnih tijela drugih država članica, Jedinstvenog sanacijskog odbora, nadležnih ministarstava, središnjih banaka, sustava osiguranja depozita, sudskim i drugim tijelima nadležnim za provođenje redovnog postupka zbog insolventnosti, Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Vijeća Europske unije, Europske komisije odnosno u skladu s člankom 121. Zakona s relevantnim tijelima trećih zemalja koja izvršavaju istovrsne dužnosti sanacijskih tijela te, ako su ispunjeni zahtjevi povjerljivosti, s potencijalnim stjecateljima.

Spomenutim člankom 121. ZOSKID-a je propisano da Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, nadležno tijelo i Ministarstvo financija smiju razmjenjivati povjerljive informacije, uključujući planove oporavka, s relevantnim tijelima trećih država samo ako su zadovoljeni taksativno navedeni uvjeti, a stavkom 2. je propisano da povjerljive informacije dobivene od relevantnih tijela iz drugih država članica Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, nadležno tijelo i Ministarstvo financija mogu priopćiti relevantnim tijelima treće zemlje samo ako su ispunjeni propisani uvjeti.

Ovdje se ističe i članak 53. stavak 1. Zakona o HNB-u kojim je propisano da su članovi Savjeta Hrvatske narodne banke i zaposlenici Hrvatske narodne banke dužni čuvati kao tajnu, u smislu članka 37. Statuta ESSB-a i ESB-a, sve isprave i podatke za koje saznaju u obavljanju svojih dužnosti i poslova, a čije bi priopćavanje neovlaštenoj osobi štetilo ugledu i interesima Hrvatske narodne banke, Europske središnje banke, središnjih banaka država članica te kreditnih institucija i drugih osoba kojima Hrvatska narodna banka izdaje odobrenja za rad ili ih nadzire.

Važno je naglasiti da su ciljevi sanacije osiguravanje kontinuiteta ključnih funkcija, izbjegavanje većeg štetnog učinka na financijsku stabilnost, održavanje tržišne discipline, zaštita javnih sredstava, zaštita deponenata koji imaju osigurane depozite i ulagatelja zaštićenih sustavom zaštite ulagatelja te zaštita sredstava i imovine klijenata. Informacije koje Hrvatska narodna banka sazna u obavljanju svoje funkcije nacionalnog sanacijskog tijela zaštićeni su kao povjerljive na temelju dva različita zakona, pa se istim daje značaj zaštite tih podataka, odnosno sam zakonodavac cijenio je da otkrivanje podataka u vezi s postupkom sanacije i sanacijskim nadzorom nije u javnom interesu te ih je stoga odredio povjerljivim. Povjerljivost informacija ustanovljena je upravo u cilju zaštite javnog interesa, te se on može ispuniti prvenstveno dosljednim zaštitom povjerljivosti podataka prikupljenih u izvršavanju zadaće Hrvatske narodne banke kao nacionalnog sanacijskog tijela, sve kako bi se u potpunosti ostvarili ciljevi sanacije. Važno je istaknuti samo povjerenje u zajamčenu povjerljivost informacija koje Hrvatska narodna banka zaprimi kao nacionalno sanacijsko tijelo. Javni interes za pristup informacijama, dostupnost javnosti na podatke na koje je ovlaštena temeljem ZOSKID-a, javni interes za pristup informacijama glede sanacije predmetne kreditne institucije, ostvaren je, između ostalog, javnom objavom Hrvatske narodne banke na svojim internetskim stranicama (temeljem članka 48. ZOSKID-a) odluke o otvaranju postupka sanacije i sve naknadne odluke kojima se provodi odluka o otvaranju postupka sanacije.

S obzirom da zatražene informacije iz točke 1. izreke rješenja sadrže i osobne podatke osoba koje su sudjelovale, na što se poziva prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, valja istaknuti sljedeće relevantne propise koji idu u prilog ograničenju pristupa dokumentima radi toga što između ostalog sadrže i osobne podatke.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Nadalje, uvodnom odredbom broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište.

U uvodnoj odredbi broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, na temelju 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku, odlučeno je kao u točki 2. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan