KLASA: UP/II-008-07/22-01/840
URBROJ: 401-01/05-23-3
Zagreb, 21. srpnja 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, KLASA: UP/I-053-02/21-01/02, URBROJ: 437-11/1-22-6 od 23. lipnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, KLASA: UP/I-053-02/21-01/02, URBROJ: 437-11/1-22-6 od 23. lipnja 2022. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (u daljnjem tekstu: NCVVO) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim su zatraženi podaci o državnoj maturi u Republici Hrvatskoj, i to podatak o tome koliki je bio prosječan broj bodova na državnoj maturi za Drugu gimnaziju Varaždin, Gimnaziju Frana Petrića Zadar, Gimnaziju Antuna Gustava Matoša Đakovo, u 2015. godini te preslike svih dokumenata na kojima su statistički podaci o maturi u 2015. godini, popis svih dokumenata koje je NCVVO u sklopu zakonom definiranih poslova u 2016. godini spremio ili poslao te preslike navedenih dokumenata, podaci iz kojih se vidi koliki dio učenika je bio uspješan na državnoj maturi i koliki je bio prosječni rezultat učenika po školama u godini 2016. godine, preslike svih drugih dokumenata, na kojima su statistički podaci iz državne mature, popis svih dokumenata i preslike svih dokumenata koje je NCVVO slao Vladi Republike Hrvatske, ministarstvima, Hrvatskom saboru i Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora u 2016. godini i preslike svih dokumenata koji su poslani i koji su primljeni u 2016. godini od V. gimnazije Zagreb i Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Zahtjev je odbijen temeljem odredbe članka 30. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što tijelo javne vlasti smatra da žalitelj traži ponovnu uporabu podataka iz članka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je redovni profesor ustavnog prava na Sveučilištu u Mariboru te kako istražuje pravo na pristup informacijama i postupke o pristupu informacijama u Europi. Žalitelj u žalbi iznosi kronologiju događanja u ovom postupku pokrenutom temeljem zahtjeva za pristup informacijama od dana 17. veljače 2014. godine, kada je u hrvatskim medijima uočio vijest da je NCVVO analizirao statističke podatke svih hrvatskih gimnazija i da najbolji rezultat ima zagrebačka Prva gimnazija. Tada podnosi zahtjev za pristup informacijama kojim NCVVO traži dostavu podataka o prosječnom rezultatu svih srednjih škola i naprijed spomenutu analizu NCVVO-a. Nadalje navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko pravo na pristup informacijama, kao i ustavno pravo i pravo temeljem članka 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda. Informaciju traži radi informiranja javnosti i javne rasprave o školama s ciljem povećanje kvalitete školskog sustava i škola. Žalitelj smatra kako je osporeno rješenje nije u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske te zakonom. U žalbi navodi da je zatražio statističke podatke (prosječne vrijednosti) na razini škole i preslike dokumenata koje je jedno tijelo javne vlasti poslalo drugom. Isto tako navodi kako je tijelo javne vlasti odbilo njegov zahtjev sa obrazloženjem da je zatražio ponovnu uporabu informacija, a smatra da to nije točno jer podatke nije nikada zaprimio i nisu nikada bili objavljeni ili dostupni njemu ili nekom drugom, te da su bili dostupni ne bi tražio ponovnu uporabu. Nadalje žalitelj navodi da je tijelo javne vlasti u osporenom rješenju utvrdilo da su podaci, zaštićeni osobni podaci, a on ne traži osobne podatke nego statističke podatke škola i preslike dokumenata, a ako slučajno postoje osobni podaci isti se mogu anonimizirati. Isto tako navodi da podaci koje traži nisu podaci u Godišnjem izvještaju NCVVO-a kako navodi NCVVO u osporenom rješenju. Žalitelj navodi da mu tijelo javne vlasti već godinama skriva informaciju i da mu nema namjeru dostaviti traženu informaciju te iznosi svoje prijedloge Povjereniku za informiranje, odnosno meritorno odlučivanje o njegovom zahtjevu, nalaganje tijelu javne vlasti pružanje informacije žalitelju, odnosno vraćanje stvari na ponovno odlučivanju u dijelu o kojem se ne može suštinski odlučiti. Predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10– pročišćeni tekst i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U žalbenom postupku je aktima NCVVO-a KLASA: UP/I-053-02/21-01/02, URBROJ: 437-11/1-22-8 od 12. srpnja 2022. godine i KLASA: UP/I-053-02/21-01/02, URBROJ: 437-11/1-22-8 od 3. kolovoza 2022. godine Povjereniku za informiranje dostavljena žalba sa spisom predmeta na nadležno odlučivanje kao i očitovanje u svezi predmetne žalbe. Isto tako je u ovom žalbenom postupku u tijelu javne vlasti izvršen uvid u dostupne podatke u svezi sa zatraženom informacijom žalitelja, podatke o državnoj maturi u Republici Hrvatskoj te mogućnostima koje daju aplikacije i sustavi iz nadležnosti NCVVO-a, u odnosu na državnu maturu.
Uvidom u spis dostavljenog predmeta kao i uvidom u dostupne podatke, utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevima za pristup informacijama od 11. studenog 2016. godine zatražio od Druge gimnazije Varaždin i Gimnazije Frana Petrića Zadar informaciju o tome koliki je bio prosječan broj bodova na maturi u 2015. godini te preslike svih dokumenata na kojima su statistički podaci o maturi u 2015. godini u navedene dvije gimnazije. Žalitelj je dana 16. studenog 2016. godine podnio identičan zahtjev za pristup informacijama Gimnaziji Antuna Gustava Matoša Đakovo. Iz spisa predmeta nadalje proizlazi kako je Gimnazija Frana Petrića Zadar dana 15. studenog 2016. godine temeljem članka 21. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ustupila žaliteljev zahtjev NCVVO-u, te je dana 16. studenog 2016. godine isto učinila Gimnazija Antuna Gustava Matoša Đakovo, dok je Druga gimnazija Varaždin dana 28. veljače 2017. godine ustupila žaliteljev zahtjev NCVVO-u.
Nadalje je uvidom u spis predmeta utvrđeno kako je žalitelj podnio dana 15. veljače 2017. godine zahtjev za pristup informacijama kojim traži od NCVVO-a dostavu popisa svih dokumenata koje je u sklopu poslova koje obavlja NCVVO, u 2016. godini spremio ili poslao preslike tih dokumenata, a pritom naglašava da se može sakriti identitet ispitanika ako dokumenti uključuju njihov identitet. Nadalje, budući da NCVVO analizira i statistički obrađuje rezultate ispita i vanjskog vrednovanja obrazovanja te ima podatke o državnoj maturi po školama, žalitelj traži podatke iz kojih se vidi koliki dio učenika je bio uspješan na državnoj maturi i koliki je bio prosječni rezultat učenika po školama u 2016. godini. Žalitelj ujedno traži preslike svih drugih dokumenata na kojima su statistički podaci iz državne mature i popis svih dokumenata i preslike svih dokumenata koje je NCVVO slao Vladi Republike Hrvatske, ministarstvima, Hrvatskom saboru i Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora u 2016. godini. Isto tako žalitelj traži preslike svih dokumenata koji su poslani i koji su primljeni u 2016. godini od V. gimnazije Zagreb i Gimnazije J. Slavenskog Čakovec.
Iz dostupnih podataka u spisu predmeta proizlazi da je NCVVO povodom zaprimljenih zahtjeva donio dana 14. lipnja 2017. godine rješenje KLASA: UP/I-053-02/17-01/02, URBROJ: 437/1-17-1 kojim je odbio žaliteljev zahtjev. Povjerenik za informiranje je povodom uložene žalbe žalitelja na navedeno rješenje od 14. lipnja 2017. godine, rješenjem KLASA: UP/II-008-07/18-01/167, URBROJ: 401-01/05-18-7 od 27. rujna 2018. godine poništio predmetno rješenje NCVVO-a i predmet vratio na prvostupanjski postupak.
NCVVO je u ponovljenom postupku rješenjem KLASA: UP/I-053-02/20-01/01, URBROJ: 437-11/1-20-1 od 17. siječnja 2020. godine odbio žaliteljeve zahtjeve, jer dokument sadrži poslovnu i profesionalnu tajnu te osobne podatke.
Nadalje, Povjerenik za informiranje je navedeno rješenje NCVVO-a od 17. siječnja 2020. godine, poništio rješenjem od 1. prosinca 2020. godine, KLASA: UP/II-008-07/20-01/87, URBROJ: 401-1/05-20-6, te mu je predmet vratio na ponovni postupak.
Isto tako je žalitelj dana 18. siječnja 2021. godine protiv rješenja KLASA: UP/I-053-02/20-01/01, URBROJ: 437-11/1-20-1 od 17. siječnja 2020. godine podnio tužbu u kojoj je osporio zakonitost točke 2. izreke rješenja, kojom je odlučeno da se predmet vraća na ponovni postupak, i to iz razloga što je takva odluka donesena pogrešnom primjenom materijalnog prava.
Nastavno na podnesenu tužbu, Visoki upravni sud Republike Hrvatske je dana 9. travnja 2021. godine donio presudu UsII-14/21-5 kojom je odbio tužbeni zahtjev žalitelja za poništavanjem točke 2. izreke rješenja Povjerenika za informiranje od 1. prosinca 2020. godine.
Povjerenik za informiranje je aktom UP/II-008-07/20-01/87, URBROJ: 401-01/05-21-15, od dana 3. rujna 2021. godine NCVVO zatražio obavijest o postupanju po nalogu iz rješenja Povjerenika za informiranje od 1. prosinca 2020. godine KLASA: UP/II-008-07/20-01/87, URBROJ: 401-1/05-20-6 i dostavu akta kojim je riješen zahtjev žalitelja, a dana 4. siječnja 2022. godine uputio požurnicu u svezi dostave dokaza o postupanju NCVVO-a.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je NCVVO dana 23. lipnja 2022. godine donio osporeno rješenje kojim se odbija zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 30. Zakona o pravu na pristup informacijama, za dostavom sljedećih podataka:
1. podatka o tome koliki je bio prosječan broj bodova na državnoj maturi (za Drugu gimnaziju Varaždin, Gimnaziju Frana Petrića Zadar, Gimnaziju Antuna Gustava Matoša Đakovo) u 2015. godini te preslike svih dokumenata na kojima su statistički podaci o maturi u godini 2015. godini,
2. popis svih dokumenata koje je NCVVO u sklopu zakonom definiranih poslova (znanstveno-istraživački rad u području edukacijskih mjerenja i vanjskog povjeravanja znanja, vještina o ostalih kompetencija, provođenje vanjsko vrednovanje u osnovnim i srednjim školama te drugim ustanovama koje se bave profesionalnim obrazovanjem i usavršavanjem, analizira, statistička obrada i objava rezultata ispita i vanjskog vrednovanja obrazovanja) u 2016. godini spremio ili poslao te preslike navedenih dokumenata,
3. podaci iz kojih se vidi koliki dio učenika je bio uspješan na državnoj maturi i koliki je bio prosječni rezultat učenika po školama u godini 2016. godine,
4. preslike svih drugih dokumenata, na kojima su statistički podatci iz državne mature,
5. popis svih dokumenata i preslike svih dokumenata koje je NCVVO slao Vladi Republike Hrvatske, ministarstvima, Hrvatskom saboru i Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora u 2016. godini i
6. preslike svih dokumenata koji su poslani i koji su primljeni u 2016. godini od V. gimnazije Zagreb i Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.
U osporenom rješenju se navodi da žalitelj traži dostavu informacija koliki je bio prosječan broj bodova na državnoj maturi u 2015. godini za točno određene škole te preslike dokumenata na kojima su statistički podaci o maturi u toj godini, te traži podatke o državnoj maturi za sve škole u 2016. godini. Tijelo javne vlasti navodi da žalitelj traži u stvari dostavu podataka iz Središnjeg registra državne mature, odnosno njihovu obradu, na način da iz registra izdvoji podatke za tri navedene srednjoškolske ustanove u 2015. godini, a u 2016. godini za sve škole na području Republike Hrvatske. Također navodi da ima namjeru izračunati koliki dio učenika je bio uspješan na državnoj maturi odnosno njihov prosječan rezultat, i to na temelju podataka o nastavnim predmetima iz obveznoga i izbornoga dijela državne mature, ostvarenim ocjenama i postotnim bodovima za učenike koji pohađaju navedene škole.
Prvostupanjsko tijelo navodi u osporenom rješenju da iz sadržaja gore naznačenih žaliteljevih zahtjeva proizlazi da žalitelj traži „ponovnu uporabu“ podataka iz članka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u nekomercijalnu svrhu, tj. obavještavanje javnosti o kvaliteti srednjoškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj na temelju usporedbe rezultata učenika na državnoj maturi.
Nadalje se u osporenom rješenju napominje da sukladno odredbi članka 27. Zakona o pravu na pristup informacijama, u svrhu ponovne uporabe, NCVVO kao tijelo javne vlasti nema obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.
Isto tako prvostupanjsko tijelo ističe u osporenom rješenju da u obavljanju poslova provedbe državne mature NCVVO vodi službenu evidenciju (Registar) o svim pristupnicima državne mature u elektroničkom obliku u koju se upisuju podaci značajni za praćenje pristupnika od prijave ispita državne mature do izdavanja svjedodžbe, odnosno potvrde o državnoj maturi, a koja omogućuje vjerodostojan i cjelovit uvid u podatke o pristupnicima državne mature tijekom polaganja državne mature, odnosno ispita državne mature, u kojemu se pohranjuju podaci o svim osobama koje su položile državnu maturu, predmetima s ostvarenim ocjenama i postotnim bodovima ostvarenim na ispitima državne mature te drugi podaci značajni za državnu maturu, u skladu s odredbama članka 2. Pravilnika o središnjem registru državne mature („Narodne novine“ broj 53/11 - u daljnjem tekstu: Pravilnik o SRDM).
Prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju navodi da je člankom 4. Pravilnika o SRDM određeno da Registar, između ostalih, sadrži osobne podatke i da je odredbom članka 5. stavkom 2. Pravilnika o SRDM određeno da je pristup podacima i uvid u pohranjene podatke dopušten samo uskom krugu osoba, a članak 6. istog Pravilnika određuje da se osobni podaci štite i s njima se postupa u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
U osporenom rješenju se isto tako navodi u odnosu na zahtjeve za dostavom popisa svih dokumenata koje je NCVVO u sklopu zakonom definiranih poslova u 2016. godini spremio ili poslao te preslike navedenih dokumenata, odnosno za dostavom popisa svih dokumenata i preslika svih dokumenata koje je NCVVO slao Vladi Republike Hrvatske, ministarstvima, Hrvatskom saboru i Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora u 2016. godini, da je istim zahtjevima već udovoljeno kad je u prethodnom postupku žalitelj upućen da su navedeni dokumenti javno objavljeni na internetskim stranicama NCVVO-a, a osobito Godišnji izvještaj o radu i poslovanju Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja za 2016. godinu, kao i Izvještaj o provedbi i rezultatima državne mature u šk. god. 2015./2016. te NCVVO uz isto navodi i poveznice na navedena izvješća.
Isto tako prvostupanjsko tijelo navodi da godišnje izvještaje o radu i poslovanju te izvještaje o provedbi i rezultatima državne mature NCVVO izrađuje za svaku školsku godinu, javno ih objavljuje na mrežnim stranicama te ih dostavlja Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Vladi Republike Hrvatske i Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 6. stavka 1. Zakona o NCVVO.
Također, NCVVO u osporenom rješenju navodi da ne posjeduje niti je izradio dokumente koji su poslani i koji su primljeni u 2016. godini od V. Gimnazije Zagreb i Gimnazije J. Slavenskog Čakovec, a koji se odnose osobito na rezultate ispita državne mature u 2015. godini. Kako se navodi, razlog za navedeno je što su pojedinim školskim ustanovama (putem ispitnih koordinatora koji su ovlaštenici za pristup aplikaciji) podatci iz SRDM-a izravno dostupni.
Prvostupanjsko tijelo je elektroničkom poštom od 1. srpnja 2022. godine Povjereniku za informiranje dostavilo presliku osporenog rješenja, dokaz o uručenju istog opunomoćeniku za primanje pismena te popis predmeta u 2016. godini iz kojih je razvidno da NCVVO nije slao ministarstvu, Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske dokumente koji sadrže podatke koji su predmet postupka, osim programa rada i godišnjih izvještaja. Navedeno je dostavljeno i na znanje žaliteljevom opunomoćeniku za primanje pismena.
Nadalje, u dostavljenom očitovanju od 3. kolovoza 2022. godine, NCVVO navodi da ostaje kod navoda iz osporenog rješenja te da nije u potpunosti točan navod iz točke 10. žalbe da je žalitelj tražio statističke podatke (prosječne vrijednosti) na razini škole jer je izrijekom tražio podatke o „prosječnom broju bodova na državnoj maturi“. Nadalje NCVVO navodi da je rješenjem Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008- 07/20-01/87, URBROJ: 401-01/05-20-6 od 1. prosinca 2020. godine određeno da NCVVO u ponovljenom postupku utvrdi posjeduje li izrađene informacije, između ostalog „koliki je bio prosječan broj bodova na maturi“, a pritom ističe da postoji bitna razlika između pojma „prosječan broj bodova“ i prosječna ocjena“ jer se ocjena utvrđuje na temelju postignutih bodova, sukladno članku 37. Pravilnika o polaganju državne mature („Narodne novine“, 01/13, 41/19,127/19, 55/20 i 53/21). Isto tako NCVVO navodi da je žalitelj u prethodnom postupku upućen na internetske stranice Ministarstva znanosti i obrazovanja gdje su podaci o prosječnim ocjenama na državnoj maturi u obliku izvještaja naslova ŠeR - Školski e-Rudnik (Vol. 3) pregledno dostupni po školama putem sustava za analizu podataka Microsoft Power BI. Nadalje, da je netočan navod žalitelj da ne traži ponovnu uporabu jer podatke nikad nije dobio ni nikad nisu bili objavljeni ili dostupni ni njemu ni nikome drugome te da neobjavljivanje podataka nije od utjecaja na traženje ponovne uporabe podataka iz članka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama od strane fizičkih ili pravnih osoba, u nekomercijalnu svrhu, koja je u ovom konkretnom slučaju obavještavanje javnosti o kvaliteti srednjoškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj na temelju usporedbe rezultata učenika na državnoj maturi.
U žalbenom postupku, uvidom u žaliteljev zahtjev, pobijano rješenje te u kompletni spis predmeta, uzimajući u obzir i činjenicu da je izvršen uvid u tijelu javne vlasti u dostupne podatke u svezi sa zatraženom informacijom, utvrđeno je kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva, u prvostupanjskom postupku pogrešno utvrdilo da se žaliteljev zahtjev smatra zahtjevom za ponovnom uporabom informacije, te je na tako utvrđeno činjenično stanje primijenilo pogrešne odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, odredbom članka 5. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da “ponovna uporaba” znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. Također, propisano je da razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu.
Također, člankom 29. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da u zahtjevu za ponovnu uporabu informacija podnositelj zahtjeva mora, osim podataka iz članka 18. stavka 3. navedenog Zakona, navesti informacije koje želi ponovno upotrijebiti, oblik i način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija, kao i svrhu korištenja informacija (komercijalna ili nekomercijalna svrha).
Slijedom navedenog, nejasan je zaključak tijela javne vlasti da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu žalitelja za ponovnu uporabu informacija, s obzirom da u predmetnom zahtjevu nisu navedeni obvezni elementi iz naprijed citiranog članka 29. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koje treba sadržavati zahtjev za ponovnu uporabu informacija.
No isto tako je u žalbenom postupku utvrđeno da je zahtjevu žalitelja djelomično udovoljeno, te da tijelo javne vlasti nema u posjedu neke od zatraženih podataka, odnosno nije ih ni izradilo.
Nadalje, uvidom u podneske žalitelja, zahtjeve i žalbe koje je žalitelj u prethodnim postupcima upućivao tijelu javne vlasti i Povjereniku za informiranje, vidljivo je da žalitelj kroz postupke u bitnome traži podatke o prosječnom broju bodova na državnoj maturi po pojedinim/svim školama za određene školske godine, odnosno podatke o prosječnom rezultatu svih srednjih škola kao i da traži statističke podatke (prosječne vrijednosti) na razini škole, te uz navedena traži i odgovarajuće dokumente. Žalitelj je zahtjev na određeni način tijekom postupaka modificirao što je utjecalo na točnost definiranja samog sadržaja zahtjeva žalitelja u žalbenom postupku.
Povjerenik za informiranje dalje ističe da prema relevantnim odredbama propisa iz područja nadležnosti NCVVO-a, proizlazi obveza NCVVO-a da na razini cijele Republike Hrvatske organizira i provodi sve vrste ispita temeljenih na nacionalnim standardima uključujući i državnu maturu. NCVVO svake godine na internetskim stranicama objavljuje podatke o rezultatima ispita iz državne mature na razini Republike Hrvatske po različitim kriterijima.
Uvidom u javno dostupne podatke utvrđeno je da je dana 24. siječnja 2020. godine objavljen sustav Školski e-Rudnik Microsoft Power BI koji omogućuje usporedbu podataka o uspjehu svih učenika na državnoj maturi za razdoblje od 2013. godine pa nadalje i pristup zainteresiranoj javnosti određenom setu statističkih podataka iz e-Matice o svim školama vezanim uz državnu maturu u Republici Hrvatskoj, kao i razne mogućnosti pretraživanja. Dakle sustav je dostupan javnosti pa tako i žalitelju za razdoblje nakon njegovog prvotnog traženja informacije u 2016. godini. Sustav objedinjuje velik broj različitih podataka, pa prikazuje adresar školskih ustanova, geografsku distribuciju škola i učenika, razne statističke podatke o školama, učenicima i o obrazovnim programima te demografske trendove po školskim godinama, rezultate učenika na državnoj maturi. Tako sustav prikazuje prosječne ocijene učenika po programima (jezična, opća, prirodoslovno-matematička) i po vrsti programa (npr. strukovna, gimnazija, plesna), po razini (A, B razina) te po svim županijama i niz drugih srodnih podataka. Cilj sustava je analiza podataka kao podloge za informirano donošenje odluka o sustavu državne mature, razvoju vrednovanja i ocjenjivanja u školama.
Uvidom u spis predmeta te druge dostupne podatke utvrđeno je da NCVVO ne agregira niti skupno prikazuje rezultate na ispitima državne mature za pojedinu školu te ne rangira škole prema uspješnosti učenika na ispitima državne mature. NCVVO zainteresiranoj i stručnoj javnosti ne pruža usluge statističke obrade rezultata na ispitima državne mature već prema internim procedurama odobrava uvid u baze te vrši isporuku anonimiziranih verzija baza podataka. Isto tako, ne isporučuje javnosti rezultate na ispitima državne mature za pojedine učenike i školu osim istraživačima i institucijama u znanstveno istraživačke svrhe a prema procedurama odobravanja molbi koje je propisalo Povjerenstvo za podatke te uz prethodnu anonimizaciju svih osobnih podataka.
Nadalje je utvrđeno da NCVVO vodi službenu evidenciju o svim pristupnicima koji su položili državnu maturu, predmetima s ostvarenim ocjenama i postotnim bodovima ostvarenim na ispitima državne mature te druge podatke značajne za državnu maturu. Isto tako NCVVO kao tijelo javne vlasti nema obvezu temeljem tih podataka izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija u svrhu stvaranja neke nove informacije, a posebno ne izrađivati određene analize izvan svojeg djelokruga i nadležnosti, a prema potrebama zainteresirane javnosti.
U provedenom postupku je utvrđeno, uvidom u dostupne podatke u spisu predmeta, da je žalitelj u prethodnom postupku upućen na internetske stranice Ministarstva znanosti i obrazovanja gdje su podaci o prosječnim ocjenama na državnoj maturi u obliku izvještaja naslova ŠeR - Školski e-Rudnik (Vol. 3) pregledno dostupni po školama putem sustava za analizu podataka Microsoft Power BI, gdje je žalitelj mogao ostvariti pristup dijelu zatraženih informacija.
Vezano uz dostavu popisa svih dokumenata koje je NCVVO u sklopu zakonom definiranih poslova u 2016. godini spremio ili poslao te preslike navedenih dokumenata, odnosno uz dostavu popisa svih dokumenata i preslike svih dokumenata koje je NCVVO slao Vladi Republike Hrvatske, ministarstvima, Hrvatskom saboru i Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora u 2016. godini, u žalbenom postupku je utvrđeno da je žalitelj upućen na javnu objavu na internetskim stranicama NCVVO-a, a osobito u dijelu Godišnji izvještaj o radu i poslovanju Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja za 2016. godinu i Izvještaj o provedbi i rezultatima državne mature u školskoj 2015./2016. godini. Dodatno, uvidom u spisu dostavljeni Katalog predmeta za 2016. godinu, utvrđeno je da NCVVO u 2016. godini nije evidentirao dostavu dokumenata i preslika dokumenata Vladi Republike Hrvatske, ministarstvima, Hrvatskom saboru i Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora.
U žalbenom postupku je utvrđeno da NCVVO ne posjeduje preslike dokumenata koji su poslani i koji su primljeni u 2016. godini od V. gimnazije Zagreb i Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, odnosno nije ih izradio.
Tako pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, zapisa na CD-u ili drugom mediju za pohranu podataka) u trenutku postavljanja zahtjeva za pristup informacijama.
Odredbom članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Ukoliko tijelo javne vlasti ne posjeduje sve zahtjevom zatražene informacije, zahtjev za dostavom tih informacija treba odbaciti rješenjem sukladno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Tijelo javne vlasti može rješenjem u skladu sa odredbom članka 23. stavka 6. točke 4. istog zakona odbiti ako se traži informacija koja nije informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Isto tako, ukoliko tijelo javne vlasti ne posjeduje zatraženu informaciju a ima saznanje gdje se ona nalazi, zahtjev se sukladno odredbama članka 21. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ustupa tom tijelu.
NCVVO u osporenom rješenju pogrešno navodi kao osnovu za odbijanje predmetnog zahtjeva, „ponovnu uporabu“ podataka (odredbu članka 30. Zakona o pravu na pristup informacijama), odnosno uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u nekomercijalnu svrhu, tj. obavještavanje javnosti o kvaliteti srednjoškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj na temelju usporedbe rezultata učenika na državnoj maturi.
Posebno se naglašava da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno ukoliko istu ima u svom posjedu može li se korisnicima omogućiti pristup informaciji.
Odredbom članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.
Slijedom navedenog, na temelju članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan