KLASA: UP/II-008-07/23-01/236

URBROJ: 401-01/03-23-4

Zagreb, 17. srpnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/23-01/3, URBROJ: 513-07-21-17-23-3 od 31. siječnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/23-01/3, URBROJ: 513-07-21-17-23-3 od 31. siječnja 2023. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/23-01/3, URBROJ: 513-07-21-17-23-3 od 31. siječnja 2023. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio nadzor i pružanje pristupa informacijama ugovorima o zakupu sklopljenim između vlasnice stambenog/poslovnog prostora ......... s vlasnikom Ureda koji ureduje u tom prostoru, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija porezna tajna sukladno članku 8. stavku 1. Općeg poreznog zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je dana 19. siječnja 2023. godine uručio prijavu Poreznoj upravi, Ispostava Pula kojom je tražio da se izvrši nadzor i postupanje u smislu odredbe članka 286. stavak 1. Kaznenog zakona, u smislu članka 66. i 67. Zakona o porezu na dohodak, članka 38. Zakona o porezu na dobit, članka 28., 29. i 30. Zakona o porezu na dodanu vrijednost jer postoji osnovana sumnja u izvršene radnje kaznenog dijela. Navodi kako nadležno tijelo mu je dostavilo rješenje koje nije sukladno traženom zahtjevu da se utvrdi učin radnji kaznenog djela te da se istim počinitelju kaznenog djela prikriva utvrditi činjenično stanje kaznenih radnji i da se prešutno odbija prijava učina kaznenog djela iz nadležnosti. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama i traženjem nadzora i postupanja od 11. siječnja 2023. godine od Ministarstva financija, Porezne uprave, kao tijela javne vlasti, naveo da postoji osnovana sumnja da nova vlasnica stambenog/poslovnog prostora ......... nema zaključen Ugovor o najmu/zakupu tog stana/poslovnog prostora s vlasnikom Ureda koji ureduje u tom prostoru i da postoji sumnja da novi vlasnik stana/poslovnog prostora prikriva relevantne činjenice, djelatnosti koja se obavlja u njegovom prostoru na istoj adresi, a koje služe kao povod za oporezivanje te da postoji osnovana sumnja u povredu članka 286. stavka 1. Kaznenog zakona o poreznoj tajni, u smislu članka 66. i 67. Zakona o porezu na dohodak, članka 38. Zakona o porezu na dobit, članka 28., 29. i 30. Zakona o porezu na dodanu vrijednost u vidu kaznenog djela. Stoga, traži da se izvrši nadzor i pruži mu se pristup informacijama ugovorima o zakupu.

U obrazloženju osporenog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/23-01/3, URBROJ: 513-07-21-17-23-3 od 31. siječnja 2023. godine navodi se da je odredbom članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona propisano da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. Nadalje, navodi se da je stavkom 3. istoga članka propisano da se obveza čuvanja porezne tajne iz stavka 1. članka donosi na sve službene osobe poreznog tijela, vještake i druge osobe koje su uključene u porezni postupak. Ističe se da su odredbom članka 8. Općeg poreznog zakona propisane iznimke kada obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena te u kojim slučajevima se podaci u vezi s poreznim postupkom mogu iznositi, međutim da se niti jedna od tih iznimaka ne može primijeniti na zahtjev podnositelja. Navodi se da žalitelj traži pristup informacijama ugovorima o zakupu koji su sklopljeni između vlasnice stambenog/poslovnog prostora ......... s vlasnikom Ureda koji ureduje u tom prostoru. Nadalje, citira se odredba članka 13. stavka 1. Općeg poreznog zakona kojom je propisano da je porezno-pravni odnos u smislu Zakona odnos poreznog tijela i poreznog obveznika koji obuhvaća njihova prava i obveze u poreznom postupku. Ističe se da žalitelj nije porezni obveznik u konkretnom porezno-pravnom odnosu, te da bi dostavom traženih informacija tijelo javne vlasti povrijedilo svoju obvezu čuvanja porezne tajne. Nadalje, da u odnosu na molbu žalitelja da se izvrši nadzor, ukazuje se da odredbu članka 119. Općeg poreznog zakona koja propisuje da porezno tijelo odlučuje kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki poduzetnici iz članka 5. Zakona o računovodstvu i porezni obveznici iz članka 12.a i 49. toga Zakona, međutim ističe se da Porezna uprava svaku zaprimljenu prijavu ili pritužbu prihvaća kao korisnu informaciju u usmjeravanju i određivanju prioriteta nadzornih aktivnosti. Navodi se da je tijelo javne vlasti kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa utvrdilo da u konkretnom slučaju javni interes ne prevladava u odnosu na štetu po zaštićene interese, te da je utvrđeno da se tražena informacija nalazi u kategoriji izuzetaka i da se pristup informacijama može ograničiti radi zaštite zaštićenog interesa poreznog obveznika iz članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija porezna tajna te da postoji jasna i precizna pravna osnova za ograničenje te da nije posljedica diskrecijske odluke tijela javne vlasti. Isto tako navodi se da je utvrđeno kako bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji interes zaštite određenog prava bio ozbiljno povrijeđen i da od dva suprotstavljena interesa prevladava potreba zaštite prava na ograničenje.

U drugostupanjskom postupku tijelo javne vlasti dostavilo je Uredu povjerenika za informiranje spis predmeta i traženu informaciju.

Predmet ovog drugostupanjskog postupka je ispitivanje zakonitosti i ocjenjivanje svrhovitosti pobijanog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/23-01/3, URBROJ: 513-07-21-17-23-3 od 31. siječnja 2023. godine u granicama zahtjeva iz žalbe, a u odnosu na zahtjev za pristup informacijama žalitelja kojim traži dostavu ugovora o zakupu.

U pogledu žaliteljevog traženja poreznog nadzora i postupanja prvostupanjskog tijela po predmetnoj prijavi, napominje se da isto nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 8. stavkom 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22) propisano je da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. U stavcima 2., 5., 6. 7. i 11. istog članka Općeg poreznog zakona propisano je što se ne smatra poreznom tajnom, odnosno navode se slučajevi kada se obveza čuvanja porezne tajne ne smatra povrijeđenom.

Iz citirane odredbe članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona proizlazi kako su svi podaci iz poreznog postupka porezna tajna, neovisno o tome je li ih sam porezni obveznik prijavio ili iznio tijekom postupka ili ih je saznalo porezno tijelo.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. tog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. tog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je test razmjernosti i javnog interesa procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz zakonske definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštitu interesa koji se štiti.

Prema odredbi članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i oni su jednaki u njegovom ostvarivanju.

Stoga, Zakon o pravu na pristup informacijama potencira omogućavanje informacija čije je dobivanje u javnom interesu i koje bi svaki podnositelj zahtjeva mogao dobiti neovisno o svojem privatnom interesu i neovisno o tome postoji li neki drugi pravni temelj za dobivanje takvih informacija.

Nadalje, cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti pristup informacijama od javnog značaja, a što je istaknuto kroz odredbu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj korisnik koji raspolaže informacijom sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Javni interes se očituje kroz kontrolu rada tijela javne vlasti i pravilnost provedbe zakonom i podzakonskim aktima propisanih postupaka, odnosno naglasak je na radu tijela javne vlasti. U konkretnom slučaju ugovor o zakupu koji porezni obveznik iznosi u poreznom postupku za nekretninu u privatnom vlasništvu ne predstavlja informaciju od javnog značaja u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za tražene informacije, niti se tražene informacije odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima. Također iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Stoga, u žalbenom postupku je utvrđeno kako bi omogućavanjem tražene informacije žalitelju temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama u konkretnom slučaju došlo do povrede porezne tajne zaštićene Općim poreznim zakonom te da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštićeni interes.

Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilo proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Sukladno navedenom, na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Napominje se kako je odredbom članka 204. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22) propisano da je svatko dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao te ukoliko žalitelj ima saznanja o počinjenju kaznenog djela za koji se postupak pokreće po službenoj dužnosti, njegova je dužnost isti prijaviti.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan