KLASA: 008-08/16-01/40

URBROJ: 401-01/05-16-02

Zagreb, 29.02.2016.

Novinar

Zaprimili smo Vaš upit u kojem Vas zanima može li Vam Povjerenik za informiranje pomoći oko ostvarivanja prava na pristup informacijama, koje ste zatražili zahtjevom za pristup informacijama od Tijela državne uprave - ministarstva te naknadno od političke stranke ………. U nastavku odgovaramo kako slijedi.

1. Politička stranka ……… nije obveznik primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, budući da političke stranke ne predstavljaju tijelo javne vlasti u smislu članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), kojim je propisano  da su tijela javne vlasti u smislu ovog Zakona tijela državne uprave, druga državna tijela,  jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koje imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se temeljem posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja, i sl.), kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.

Za razliku od ………, koja kao politička stranka ne predstavlja tijelo javne vlasti u zakonskom smislu, Ministarstvo, kao tijelo državne uprave, obveznik je primjene odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, te je dužno poštivati zakonom propisane rokove rješavanja zahtjeva za pristup informacijama. Ministarstvo je ujedno i obveznik primjene Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11 i 81/13).

2. Budući da se u zahtjevu identificirate kao novinar, te ujedno postavljate pitanja na koje tražite odgovore u kratkom roku, tj. „sutra do kraja radnog vremena,“  Vaš bi se zahtjev mogao svrstati pod novinarski upit, odnosno zahtjev koji se postavlja sukladno odredbama Zakona o medijima. U skladu s navedenim, naglašavamo kako Povjerenik za informiranje nije nadležan za nadzor nad provedbom Zakona o medijima. Novinarima je odredbom članka 6. Zakona o medijima zajamčeno posebno pravo dostupnosti javnih informacija.  Novinari u svom radu temeljem citiranog Zakona mogu postavljati upite, tražiti objašnjenja i tumačenja od tijela izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju javnu službu ili dužnost, a koja se odnosi na njihov rad i djelovanje. Razlozi za eventualnu uskratu informacije moraju biti propisani zakonom, a odnose se na 'državnu ili vojnu tajnu' (drugim riječima, klasificirane podatke, prema važećim propisima) odnosno zaštitu osobnih podataka, i to pod određenim uvjetima, a u svakom slučaju moraju biti pisano obrazloženi i to u roku od tri dana (stavci 5. i 6.).

3. Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje posebne rokove za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, ali i točno definira što se može tražiti zahtjevom za pristup informacijama. Tako je člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama  određeno kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti. Drugim riječima, zahtjevom za pristup informacijama ne tražite odgovore na pitanja, objašnjenja, upute ili tumačenja, već tražite informacije koje postoje u materijaliziranom obliku, primjerice ugovor o kupoprodaji, iz kojega možete vidjeti informacije koje Vas zanimaju (cijene i datume). S druge strane, kada postavljate pitanje „zašto dosad ti prostori nisu uređeni“, razumljivo je kako od Ministarstva tražite određeno objašnjenje trenutne situacije, te je u tom slučaju gotovo izgledno kako takva informacija neće postojati u nekakvom izrađenom obliku, već Vam Ministarstvo treba dati obrazloženje, vjerojatno putem službe za odnose sa javnošću, što je u domeni Zakona o medijima.

4. Zaključno, iz priloženog je razvidno kako ste Ministarstvu uputili dva zahtjeva, jedan kao klasični novinarski upit te isti zahtjev na obrascu zahtjeva za pristup informacijama. Bez obzira što  i potonji zahtjev, iz razloga navedenih u točki 2., Ministarstvo može tretirati kao novinarski upit sukladno Zakonu o medijima, svejedno Vas upućujemo na mogućnost ulaganja žalbe, odnosno, ukoliko tijelo javne vlasti ne riješi Vaš zahtjev u zakonskom roku iz članka 20. Zakona (15 dana), ili Vas ne obavijesti kako namjerava produžiti rokove za ostvarivanje prava na pristup informaciji sukladno članku 22. Zakona (dodatnih 15 dana), ispunjene su pretpostavke za ulaganje žalbe zbog tzv. „šutnje uprave.“  U skladu s navedenim, članak 25. stavak 2. Zakona propisuje kako se žalba može izjaviti i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja. Žalba se izjavljuje Povjereniku za informiranje koji predstavlja drugostupanjsko tijelo u zaštiti prava na pristup informacijama, a na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje možete naći korisne obrasce koji Vam mogu pomoći pri sastavljanju žalbe: http://www.pristupinfo.hr/preuzimanje-obrazaca/.