KLASA: UP/II-008-07/23-01/98
URBROJ: 401-01/10-22-5
Zagreb, 29. lipnja 2023. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15, 69/22) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/I-008-01/23-01/01, URBROJ: 338-01-02-06-23-1 od 26. siječnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/I-008-01/23-01/01, URBROJ: 338-01-02-06-23-1 od 26. siječnja 2023. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Hrvatskog zavoda za osiguranje (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio preslik prijave fizičke osobe Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom traži da se prvostupanjskom tijelu naloži dostava tražene informacije. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 28. prosinca 2021. godine od prvostupanjskog tijela tražio presliku prijave/odjave ........., SAFU na HZZO.
U žalbenom postupku, Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom da prvostupanjsko tijelo smatra da je pristup informacijama potrebno ograničiti pozivom na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Povjerenik za informiranje smatra da je prvostupanjsko rješenje pravilno i zakonito, a iz sljedećih razloga.
U konkretnom slučaju, odredba članka 74. Statuta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje („Narodne novine“, broj 18/09, 33/10, 8/11, 18/13, 1/14, 83/15, 108/21), na koju se prvostupanjsko tijelo poziva u obrazloženju osporenog rješenja jasno propisuje da tajnim podacima u poslovanju prvostupanjskog tijela smatraju i podaci o osiguranim osobama u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Sukladno članku 8. Pravilnika o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (KLASA: 025-04/12-01/118, URBROJ: 338-01-01-12-1 od 24. svibnja 2012. godine i KLASA: 025-04/15-01/122, URBROJ: 338-01-01-1 od 29. travnja 2015. godine) profesionalnom tajnom smatraju se podaci o osobnom i obiteljskom životu te zdravstvenom stanju osiguranih osoba Zavoda, radnika Zavoda i drugih osoba, koji se saznaju pri obavljanju redovite djelatnosti Zavoda, a čije bi neovlašteno priopćavanje moglo štetiti interesu osobe na koju se podatak odnosi ili interesu članova njezine obitelji.
Navedena defincija je u skladu s definicijom profesionalne tajne iz članka 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka (“Narodne novine”, broj 108/96, 79/07) prema kojem profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva.
U odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje ističe da je žalitelj u zahtjevu izričito naveo da prihvaća da mu se dostavi i anonimizirana prijava, pa u slučaju traženja anonimizirane prijave nema mjesta pozivanju na zaštitu osobnih podataka, jer žalitelj ne traži osobne podatke.
Osim toga, u konkretnom slučaju nema mjesta djelomičnom omogućavanju pristupa informacijama, odnosno dostavi anonimizirane kopije prijave na osiguranje u smislu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se cjelokupna informacija smatra profesionalnom tajnom, a što proizlazi iz ranije citirane odredbe članka 74. Statuta, odnosno članka 8. Pravilnika o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama prvostupanjskog tijela.
Naime, kad bi se anonimizirala predmetna informacija, izgubio bi se smisao davanja informacije, jer iz anonimizirane prijave ne bi bilo vidljivo na koga se odnosi.
Smisao Zakona o pravu na pristup informacijama je upravo u tome da se svim korisnicima omogući pristup informacijama pod jednakim uvjetima, pa bi žalitelj dobivanjem anonimizirane prijave imao prednost u odnosu na ostale korisnike, zbog činjenice da mu je poznato na koga se prijava odnosi.
Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile javne rasprave vezano za traženu informaciju, odnosno pravilno prvostupanjsko tijelo zaključuje da tražena informacija ne bi doprinijela javnom interesu u smislu ostvarenja temeljnih vrijednosti društvenog poretka kao što su dobro upravljanje, zakonitost i odgovornost.
Drugim riječima, smisao evidencije koju vodi prvostupanjsko tijelo je upravo u tome da se osobni podaci osiguranika prikupljaju i obrađuju za točno određene svrhe, pri čemu Povjerenik za informiranje posebno ističe da žalitelj u svojoj žalbi ne navodi nikakve razloge iz kojih bi se moglo zaključiti o postojanju prevladavajućeg javnog interesa za traženom informacijom.
Također se ističe da se tražena informacija ne odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, pri čemu se napominje da žalitelj podatke o radnopravnom statusu (npr. ugovor o radu koji je temelj za obvezno osiguranje) može tražiti od tijela javne vlasti u kojem je zaposlena navedena osoba.
Slijedom svega navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21) trebalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan