KLASA: UP/II-008-07/23-01/86

URBROJ: 401-01/11-23-1

Zagreb, 16. lipnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru Broj: 26 PPI-3/2023-6 od 24. siječnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

Oglašava se ništavim rješenje Općinskog suda u Zlataru Broj: 26 PPI-3/2023-6 od 24. siječnja 2023. godine.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 11. siječnja 2022. godine u dijelu u dijelu koji se odnosi na podatak o tome koliko je odluka o priznanju stranih sudskih odluka bilo za DR Kongo do 31. prosinca 2017. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se zatraženo ne smatra informacijom u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. citiranog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kronologiju komunikacije s Općinskim sudom u Zlataru te navodi da je proveo anketu 31 općinskog suda koji su mogli raditi na predmetima priznavanja sudskih odluka o posvojenju iz Demokratske Republike Kongo te da uskratom podataka za razdoblje od 2013. godine do 2018. godine Općinski sud u Zlataru obezvrjeđuje smisao ankete i sav trud koji je uložen na 30 sudova kako bi mu dostavili zatražene podatke, a ako je Općinski sud u Zlataru na upit Vrhovnog suda Republike Hrvatske uspio pronaći podatak o broju potvrđenih presuda o posvojenju iz Demokratske Republike Kongo za unazad 5 godina, onda su na isti način tražene podatke mogao pronaći i za prethodnih 5 godina te ističe da je navedene podatke dobio od 26 sudova u roku od najviše 48 sati od upita te ni jedan sud nije tvrdio da moraju raditi „opsežnu analizu i/ili stvarati novu informaciju“, što znači da sudovi imaju podatak i da je do njega jednostavno doći. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu 

informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da se žalitelj, novinar Večernjeg lista, putem elektroničke pošte dana 11. siječnja 2023. godine obratio glasnogovornici Općinskog suda u Zlataru, navodeći da, s obzirom da mu nije odgovoreno, ponavlja upit na koji bi odgovor trebao istoga dana te da je od većine drugih sudova odgovore dobio. Nadalje, navodi da ga, s obzirom na priopćenje Vrhovnog suda o različitoj sudskoj praksi, zanima je li Općinski sud u Zlataru rješavao zahtjeve za priznanjem presuda sudova iz DR Konga ili drugih država koje nisu članice Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem i koliko je takvih slučajeva bilo unazad 10 godina. Također, postavlja pitanje jesu li navedeni slučajevi rješavani isključivo po Zakonu o međunarodnom privatnom pravu, bez provjere ispunjenja pretpostavki za posvojenje po hrvatskom zakonu, odnosno jesu li priznavane strane odluke i ako posvojitelji nisu imali odobrenje nadležnog ministarstva za posvojenje ili potvrdu centra za socijalnu skrb o podobnosti i prikladnosti za posvojenje te jesu li o priznanju tih stranih odluka odlučivali suci za obiteljske predmete, izvanparnični ili bilo koji suci.

Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je daje glasnogovornica Općinskog suda u Zlataru dopisom Broj: 26 Su-14/2023 od 12. siječnja 2023. godine odgovorila žalitelju da se postupak priznavanja stranih sudskih odluka provodi sukladno odredbama Zakona o međunarodnom privatnom pravu, a predmeti priznavanja stranih sudskih odluka dodjeljivani su sucima koji su Godišnjim rasporedom poslova bili raspoređeni, između ostalog, i za rješavanje priznavanja stranih sudskih odluka te da će u odnosu na ostale detalje upita, proslijediti njegov mail službenici za informiranje koja će odgovoriti u propisanom postupku prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Također, utvrđeno je daje službenica za informiranje Dopisom Posl. br. 26 PPI-3/2023-2 od 13. siječnja 2023. godine žalitelju odgovorila da se sukladno članku 23. Zakona o pravu na pristup informacijama obavještava da je na Općinskom sudu u Zlataru unazad 10 godina u izvanparničnom postupku priznanja strane sudske odluke (R1) prema podacima iz eSpisa donijeto 90 odluka, uz napomenu da ne postoje posebne evidencije o odlukama koje se priznaju, ni po zemljama iz kojih potječe odluka ni po vrsti predmeta (npr. radi li se o odluci o razvodu braka, rješenju o nasljeđivanju ili odluci o posvajanju djeteta), odnosno u eSpisu nije posebno iskazano koliko se tih odluka odnosi na odluke o posvojenju, pa mu navedene podatke ne može dostaviti. Nadalje, odgovara kako su predmeti priznavanja stranih sudskih odluka dodjeljivani i po njima su postupali suci koji su Godišnjim rasporedom poslova Općinskog suda u Zlataru bili raspoređeni, između ostalog, i za rješavanje priznavanja stranih sudskih odluka, a Godišnji raspored poslova javno je dostupan na web stranici Općinskog suda u Zlataru.

Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da se žalitelj dana 20. siječnja 2023. godine ponovno obratio Općinskom sudu u Zlataru, navodeći da je na upit Večernjeg lista od 10. siječnja odgovoreno 13. siječnja 2023. godine da se ne može dostaviti podatak o broju priznanja stranih sudskih odluka o posvojenju iz DR Konga i drugih zemalja koje nisu članice Haaške Konvencije o međudržavnom posvojenju, međutim da je predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović javno rekla da su u Hrvatskoj sudovi u posljednjih pet godina izdali 68 rješenja o potvrđivanju međudržavnih posvojenja iz Konga, a da su od toga 23 postupka provedena na Općinskom sudu u Zlataru te moli pojašnjenje zašto je taj podatak na njegov upit uskraćen. Nadalje, moli da se, s obzirom da iz izjave saborske zastupnice proizlazi da ipak postoji mogućnost dolaska do traženih podataka, odgovori na njegovo ranije postavljeno pitanje za unazad 10 godina koliko je takvih odluka bilo za DR Kongo, a koliko za ostale zemlje koje nisu članice Konvencije i broj tih odluka po svakoj godini te koliko je sudaca sudjelovalo u donošenju odluka za koje traži podatke. U predmetnom podnesku žalitelj ističe da je člankom 6. Zakona o medijima, koji se odnosi i na sudbene vlasti, propisana dužnost davati točne, potpune i pravovremene informacije o pitanjima iz svog djelokruga, a prema stavku 4. čelnik tijela ili osoba koja je sukladno zakonu određena za davanje informacija odgovara za točnost danih informacija.

Nadalje, utvrđeno je da je službenica za informiranje Općinskog suda u Zlataru žalitelju dostavila dopis Posl. br. 26 PPI-3/2023-5 od 24. siječnja 2023. godine u kojem navodi da ga sukladno članku 23. Zakona o pravu na pristup informacijama obavještava da je Općinski Sud u Zlataru od 1. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2022. godine donio 23 odluke o priznanju sudskih odluka o posvojenju iz Demokratske Republike Kongo. Ujedno, žalitelju je dostavljeno i rješenje Broj: 26 PPI-3/2023-6 od 24. siječnja 2023. godine kojim se djelomično odbija njegov zahtjev za dostavu zatraženih podataka u razdoblju do 31. prosinca 2017. godine, temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se zatraženo ne smatra informacijom u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. citiranog Zakona.

U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. i članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama podrazumijevanju da tijelo javne vlasti nije dužno kreirati novu informaciju, već informacija treba postojati u određenom materijaliziranom obliku, odnosno tijelo javne vlasti mora biti u mogućnosti na jednostavan način doći do zatražene informacije te da omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva, postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja i na taj način izrađivati novu informaciju. Nadalje, navodi se da u trenutku podnošenja zahtjeva Općinski sud u Zlataru nije imao podatke u obliku propisanom člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te je na traženje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ured predsjednika suda od sudskih pisarnica pribavio broj odluka o priznanju sudskih odluka o posvojenju djece iz Demokratske Republike Kongo za razdoblje od 1. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2022. godine, koja informacije je dostavljena i žalitelju. Također, navodi se da bi za dostavljanje informacija o rješavanju zahtjeva za priznanjem presuda sudova iz Demokratske Republike Kongo do 31. prosinca 2017. godine ili drugih država koje nisu članice haaške Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem unazad 10 godina i broj tih odluka po svakoj godini bilo nužno izraditi posebnu opsežnu analizu po svakom pojedinom sucu, svakom pojedinom predmetu i pojedinoj godini te na taj način stvoriti tražene informacije, pa je u tom dijelu zahtjev žalitelja neosnovan.

Člankom 128. stavkom 1. točkom 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj 47/09. i 110/21.) je propisano da će se rješenje oglasiti ništavim ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala.

U žalbenom postupku, s uzimajući sve prethodno navedeno, Povjerenik za informiranje utvrdio je da žaliteljev podnesak od 11. siječnja 2022. godine nije podnesen temeljem odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama, već se u konkretnom slučaju radi o upitu koji žalitelj kao novinar postavlja sukladno odredbama Zakona o medijima („Narodne novine“, broj 59/04., 84/11. i 81/13.) i kojim od Općinskog suda u Zlataru traži odgovore na pitanja o postupcima iz djelokruga rada, a ne informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Dakle, utvrđeno je da se u konkretnom slučaju ne radi o zahtjevu iz članka 18. Zakona o pravu na pristup informacijama te da Općinski sud u Zlataru o istome nije trebao odlučivati rješenjem sukladno odredbama citiranog Zakona, već se radi o novinarskom upitu na koji je Grad Rab dužan dostaviti odgovor sukladno odredbama Zakona o medijima.

Postavljanje upita sukladno Zakonu o medijima i podnošenje zahtjeva za pristup informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama nisu istoznačni postupci. Naime, novinarima je odredbom članka 6. Zakona o medijima zajamčeno posebno pravo dostupnosti javnih informacija. Stavkom 1. navedenog članka je propisano da su u cilju objave informacija putem medija tijela izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i ostale pravne i fizičke osobe koje obavljaju javnu službu i/ili dužnost dužni davati točne, potpune i pravovremene informacije o pitanjima iz svog djelokruga. Stavkom 3. istog članka propisano je da je čelnik tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužan je sukladno zakonu urediti način davanja informacija za javnost te odrediti osobu koja osigurava dostupnost javnim informacijama sukladno ovom i posebnom zakonu. U stavku 4. navedenog članka propisano je da je čelnik tijela ili osobe iz stavka 1. ovoga članka i osoba iz stavka 3. ovoga članka dužna u primjerenom roku dati novinarima zatražene informacije, te odgovara za točnost danih informacija. Stavak 5. istog članka propisuje da osoba iz stavka 3. ovoga članka može uskratiti davanje informacije kada: su tražene informacije radi zaštite javnog interesa na propisan način određene kao državna ili vojna tajna, bi objavljivanje predstavljalo povredu tajnosti osobnih podataka sukladno zakonu, osim ako se njihovom objavom može spriječiti izvršenje težega kaznenog djela ili spriječiti neposredna opasnost za život ljudi i njihovu imovinu. U stavku 6. istog članka propisano je da u slučaju iz stavka 5. ovoga članka odgovorna osoba mora pisano obrazložiti razloge uskrate informacije u roku od tri radna dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva.

Slijedom navedenog, novinari u svom radu temeljem Zakona o medijima mogu postavljati upite, tražiti objašnjenja i tumačenja od tijela izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju javnu službu ili dužnost, a koja se odnosi na njihov rad i djelovanje. Razlozi za eventualnu uskratu informacije moraju biti propisani zakonom, a odnose se na „državnu ili vojnu tajnu“ (drugim riječima, klasificirane podatke, prema važećim propisima) odnosno zaštitu osobnih podataka, i to pod određenim uvjetima, a u svakom slučaju moraju biti pisano obrazloženi i to u roku od tri dana.

lako sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, kako to i pravilno tumači Općinski sud u Zlataru u obrazloženju pobijanog rješenja, tijelo javne vlasti nije u obvezi izrađivati nove informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. citiranog Zakona, odnosno izrađivati analize i tumačenja, sukladno Zakonu o medijima, oni koji su obveznici postupanja po istome, nemaju takvih ograničenja.

Osobito u ovom slučaju treba uzeti u obzir navode žalbe iz kojih proizlazi da su drugi općinski sudovi kojima se žalitelj obratio novinarskim upitom, po istome postupali sukladno Zakonu o medijima i žalitelju, nakon analize predmeta, dostavili zatražene podatke.

Stoga je Općinski sud u Zlataru u ovom slučaju, donio ništavno rješenje jer je odlučivao o zahtjevu za pristup informacijama koji uopće nije bio podnesen od strane žalitelja.

S obzirom da je prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje bez prethodnog zahtjeva stranke, Povjerenik za informiranje je po žalbi žalitelja i po službenoj dužnosti, temeljem članka 128. stavka 1. točke 5. Zakona o općem upravnom postupku, riješio kao u izreci rješenja. 

Napominje se da se rokovi za odlučivanje o zahtjevima za pristup informacijama koji su propisani Zakonom o pravu na pristup informacijama, ne primjenjuju na upite koje novinari podnose temeljem Zakona o medijima, kao i da Povjerenik za informiranje nije nadležno tijelo za nadzor nad primjenom Zakona o medijima.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan