KLASA: UP/II-008-07/22-01/1439

URBROJ: 401-01/06-23-4

Zagreb, 26. svibnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/22-01/16, URBROJ: 513-07-21-17-22-4 od 9. studenog 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/22-01/16, URBROJ: 513-07-21-17-22-4 od 9. studenog 2022. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem od 9. studenog 2022. godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 27. listopada 2022. godine kojim je zatražena dostava nalaza nakon postupka unutarnjeg nadzora po njegovoj prijavi, a koju je provelo Ministarstvo financija, Porezna uprava, Sektor za poslovne procese, unutarnju reviziju i unutarnji nadzor, Služba za unutarnji nadzor, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna sukladno zakonu.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj u nastavku pojašnjava kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo materijalno pravo kada je odbilo njegov zahtjev pozivajući se na odredbu članka 8. Općeg poreznog zakona odnosno na poreznu tajnu, jer se informacija koju je tražio ne može smatrati poreznom tajnom iz razloga što se ista ne odnosi na podatke koje bi porezni obveznik iznio u poreznom postupku, niti druge podatke u vezi s konkretnim poreznim postupkom. Ističe da je tražio informaciju proizašlu iz postupka koji nije porezni postupak, već postupak unutarnje revizije u smislu članka 25. Zakona o poreznoj upravi koji se provodi nad službenicima radi revizije poslovanja, odnosno nadzora zakonitosti rada i pravilne primjene propisa radi ujednačavanja postupanja službenika Porezne uprave te sprečavanja, otkrivanja i utvrđivanja kršenja zakona i pravila struke od strane službenika Porezne uprave. Nadalje pojašnjava da je u predstavci kojom je iniciran postupak unutarnjeg nadzora ukazao na postojanje sumnje u nezakonit rad službenika Porezne uprave, a da je informacija krše li potencijalno službenici Porezne uprave zakon ili pravila struke u svojem postupanju u javnom interesu odnosno da je u interesu javnosti da se zna postupaju li određeni službenici javnih tijela sukladno zakonu, te da dostavom takve informacije nikome ne bi nastala šteta. U nastavku tumači navode tijela javne vlasti iz obrazloženja osporenog rješenja odnosno da iz njih proizlazi da bi se u praksi moglo dogoditi da se postupkom unutarnje revizije utvrdi nepravilno postupanje ili kršenje zakona, pa čak i počinjenje kaznenog djela od strane službenika javnopravnog tijela, a da o tome javnost nema pravo doznati od samog tijela javne vlasti, s čime se ne slaže te takvo stajalište smatra neutemeljenim u cijelosti. Ističe da zaposleni u tijelima javne vlasti primaju plaće i druge isplate iz javnih sredstava, pa je logično da postoji i interes javnosti da se zna na koje osobe se troše javna sredstva, odnosno navedene informacije na izravan ili neizravan način utječu na isplate koje se iz javnih sredstava vrše zaposleniku u tijelu javne vlasti. Navodi kako je Unutarnja revizija ustrojstvena jedinica u smislu članka 29. Zakona o unutarnjim kontrolama u javnom sektoru, ali kako to ne može biti odlučna činjenica prilikom rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, jer je svrha Zakona o pravu na pristup informacijama osigurati svim korisnicima, pravnim ili fizičkim osobama, pravo na pristup informacijama, pa u slučaju traženja informacija o radu unutarnje revizije od strane ostalih zainteresiranih strana, rukovoditelj unutarnje revizije mora postupati u skladu s propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama. S obzirom da Službenica za informiranje nije ponudila jasnu i preciznu pravnu osnovu za ograničenje pristupa traženoj informaciji (izuzev pozivanja na poreznu tajnu) žalitelj smatra da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet, transparentnost i slično. Ističe kako nije sporno da traženo izvješće predstavlja informaciju čije dostavljanje može ukazati kako na dobre, tako i na loše strane postupanja službenika tijela javne vlasti, ali da je upravo u tome bit, da se na taj način kontroliraju bitni poslovni procesi, usklađenost postupanja s propisima, planovima, pravilnost i etičnost postupanja kod tijela javne vlasti i da se otklone eventualne netransparentne prakse koje otvaraju prostor sumnji u zakonitost postupanja. Drži da takav stav proizlazi i iz prakse Povjerenika za informiranje u odlukama KLASA: UP/II-008-07/21-01/732, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 3. studenog 2021. godine i KLASA: UP/II-008-07/20-01/1185, URBROJ: 401-01/10-20-2 od 14. prosinca 2020. godine, koje su potvrđene presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: UsII-43/21-7 od 28. travnja 2021. godine. Slijedom navedenog, od žalbenog tijela traži da mu sukladno članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama omogući pristup informacijama. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba nije osnovana.

Ministarstvo financija, Porezna uprava je Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku dopisom KLASA: UP/I-032-01/22-01/16, URBROJ: 513-07-21-17-22-6 od 5. prosinca 2022. godine dostavila spis predmeta na nadležno postupanje, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/22-01/1439, URBROJ: 401-01/06-22-2 od 29. prosinca 2022. godine, dopisom UP/I-032-01/22-01/16, URBROJ: 513-07-21-17-23-9 od 6. veljače 2023. godine, kao nadopunu spisa predmeta i informaciju koja je predmet ovog postupka.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 27. listopada 2022. godine od Ministarstva financija, Porezne uprave, zatražio sljedeću informaciju: Nalaz unutarnje revizije nakon postupka unutarnjeg nadzora izvršenog od strane Ministarstva financija, Sektora za poslovne procese, unutarnju reviziju i unutarnji nadzor, Službe za unutarnji nadzor, nastavno na prijavu OSATINA GRUPE d.o.o. od 18. ožujka 2022. godine u kojoj je ukazano na nezakonito postupanje službenih osoba Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Sisak (Marija Šimanović, Dario Ivnik i Jasna Jurčić) vezano za postupak poreznog nadzora obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza koji je navedeni područni ured proveo kod poreznog obveznika SUNECO d.o.o. Sisak, Capraška 15, OIB: 08263239935.

Postupajući po zahtjevu žalitelja Ministarstvo financija, Porezna uprava je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, o čemu u spisu predmeta postoji Zapisnik od 9. studenog 2022. godine, donijela rješenje kojim se zahtjev odbija temeljem članka 23. stavka 6. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna sukladno zakonu.

U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je Središnji ured Porezne uprave, Sektor za poslovne procese, unutarnju reviziju i unutarnji nadzor postupao po predstavci žalitelja te mu dostavio odgovor KLASA: 043-01/22-01/13, URBROJ: 513-07-21-15-22-11 od 17. listopada 2022. godine te očitovanje KLASA: 471-01/21-01/168, URBROJ: 513-07-03/22-21 od 3. siječnja 2022. godine, u kojem je navedeno da je kod poreznog obveznika SUNECO d.o.o. Sisak proveden porazni nadzor poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. rujna do 31. listopada 2021. godine, kao i da podatke o utvrđenim činjenicama u postupku nadzora navedenog poreznog obveznika nisu u mogućnosti dostaviti jer oni podliježu obvezi čuvanja porezne tajne sukladno odredbi članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona. Također je navedeno kako je temeljem predstavke žalitelja proveden postupak unutarnjeg nadzora sukladno odredbi članka 25. Zakona o poreznoj upravi („Narodne novine“, broj 115/16. i 98/19.) i sukladno Uputi o načinu provođenja postupka unutarnjeg nadzora u Poreznoj upravi KLASA: 043-01/17-01/432, URBROJ: 513-07-21-15-17-5 od 14. prosinca 2017. godine, koja je stupila na snagu 2. siječnja 2018. godine, a da iz navedenih propisa ne proizlazi obveza da se podnositeljima predstavki dostavlja obavijest o ishodu postupka unutarnjeg nadzora, osim o činjenici da je temeljem predstavke navedeni postupak proveden. U nastavku je navedeno da je žalitelj, s obzirom da mu kao podnositelju predstavke nije dostavljena obavijest o ishodu postupka unutarnjeg nadzora podnio predmetni zahtjev o kojem je, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa odlučeno kako isti zahtjev valja odbiti temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno jer prevladava razlog ograničenja pristupa informacijama zbog porezne tajne. Navedeno je pojašnjeno time da su izvršitelji unutarnjeg nadzora te drugi službenici i namještenici koji raspolažu podacima i imaju saznanja o tijeku postupka unutarnjeg nadzora, dužni čuvati tajnost podataka koje saznanju tijekom postupka te da se zbog toga ne može podnositelju zahtjeva dostaviti ishod postupka unutarnjeg nadzora.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 6. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna sukladno zakonu.

Člankom 8. stavkom 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 114/22.) je propisano da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima.

Iz osporenog rješenja proizlazi da tražena informacija u konkretnom slučaju potpada pod podatke zaštićene citiranom odredbom Općeg poreznog zakona odnosno da se radi o podacima kojima tijelo javne vlasti raspolaže i koji su u vezi s poreznim postupkom, a koja se osporava u predmetnoj žalbi.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa procjena je razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz zakonske definicije testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

Povjereniku za informiranje je u žalbenom postupku kao dio spisa predmeta dostavljena Uputa o načinu provođenja postupka unutarnjeg nadzora u Poreznoj upravi KLASA: 043-01/17-01/432, URBROJ: 513-07-21-15-17-5 od 14. prosinca 2017. godine te akt Ministarstva financija, Porezne uprave, Središnjeg ureda, Sektora za poslovne procese, unutarnju reviziju i unutarnji nadzor, KLASA: 043-03/22-01/13, URBROJ: 513-07-21-15-22-15 od 8. prosinca 2022. godine, koji je dostavljen Područnom uredu Sisak. Naime, obzirom da žalitelj u svome zahtjevu traži informaciju o ishodu postupka Središnjeg ureda Porezne uprave, Sektora za poslovne procese, unutarnju reviziju i unutarnji nadzor, u žalbenom je postupku kao akt koji sadrži takvu informaciju uzet citirani akt kojim je taj postupak završio.

U pogledu navedenog, a nakon uvida u zatraženu informaciju koja je predmet ovog postupka, utvrđeno je da se tražena informacija odnosi na postupak unutarnjeg nadzora službenika koji su provodili postupak poreznog nadzora, odnosno da predmetna informacija potpada pod druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže porezno tijelo, a koje je slijedom odredbe članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona dužno čuvati kao poreznu tajnu. Naime, utvrđeno je da se predmetni postupak unutarnjeg nadzora provodio povodom predstavke žalitelja na rad službenika Porezne uprave pri provođenju poreznog nadzora nad trgovačkim društvom SUNECO d.o.o., odnosno da je predmet unutarnjeg nadzora bila kontrola rada službenika Porezne uprave, Područnog ureda Sisak. Također, utvrđeno je da je ista nastala nakon provedenog unutarnjeg nadzora iz članka 25. Zakona o poreznoj upravi i točke 4.5 Upute o načinu provođenja postupka unutarnjeg nadzora u Poreznoj upravi KLASA: 043-01/17-01/432, URBROJ: 513-07-21-15-17-5 od 14. prosinca 2017. godine kojom je propisano da službenik unutarnjeg nadzora nakon provedenog postupka unutarnjeg nadzora sastavlja službenu bilješku, odnosno da je nakon provedenog postupka Područnom uredu Porezne uprave Sisak dostavljena obavijest kojom je isti postupak dovršen.

U Uputi o načinu provođenja postupka unutarnjeg nadzora u Poreznoj upravi, KLASA: 043-01/17-01/432, URBROJ: 513-07-21-15-17-5 od 14. prosinca 2017. godine, koju je donijelo Ministarstvo financija, Porezna uprava, koja je stupila na snagu 2. siječnja 2018. godine, je navedeno kako je u svakom postupku potrebno uzeti u obzir i zaštitu službenika ili namještenika od neosnovanih predstavki o njihovom radu te da nadzirani službenik ima pravo izvršiti uvid u predstavku temeljem koje je pokrenut postupak unutarnjeg nadzora a prema kojoj je on predmet postupka unutarnjeg nadzora te da i njemu pod određenim uvjetima može uskratiti neposredni uvid u cjelokupan predmet. U navedenoj uputi je navedeno i da su službenici koji provode unutarnji nadzor, kao i drugi službenici koji imaju saznanja o navedenom postupku i raspolažu podacima vezanim za njega, dužni čuvati tajnost podataka koje saznaju u tijeku postupka te da takvi podaci ne mogu biti korišteni u neslužbene svrhe i moraju biti zaštićeni od neovlaštenog uvida ili korištenja odnosno pristupa.

Člankom 21. stavkom 1. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) je propisano da je državni službenik dužan čuvati kao tajnu sve podatke koje je doznao u tijeku postupka o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima, sukladno zakonu.

Citirana odredba Zakona o državnim službenicima je u žalbenom postupku uzeta u obzir, jer se konkretni postupak unutarnjeg nadzora vodio u pogledu u predstavci žalitelja poimenično navedenih državnih službenika, a na koje se primjenjuju odredbe navedenog propisa. Naime, odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o poreznoj upravi je propisano da se na prava, obveze i odgovornosti službenika Porezne uprave primjenjuju propisi o državnim službenicima, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Stoga je u drugostupanjskom postupku posebno valjalo uzeti u obzir narav postupaka unutarnjeg nadzora u Poreznoj upravi iz članka 25. Zakona o Poreznoj upravi („Narodne novine“, broj 115/16. i 98/19.) kojim je propisano da se u Poreznoj upravi provodi unutarnja revizija te unutarnji nadzor radi revizije poslovanja, odnosno nadzora zakonitosti rada i pravilne primjene propisa radi ujednačavanja postupanja službenika Porezne uprave te sprječavanja, otkrivanja i utvrđivanja kršenja zakona i pravila struke od strane službenika Porezne uprave, kao i da je Uputom o načinu provođenja postupka unutarnjeg nadzora u Poreznoj upravi KLASA: 043-01/17-01/432, URBROJ: 513-07-21-15-17-5 od 14. prosinca 2017. godine propisano da se u postupku unutarnjeg nadzora na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama te odredbe Zakona o poreznoj upravi, Zakona o državnim službenicima, Zakona o sustavu državne uprave, Zakona o tajnosti podataka, Uredbe o uredskom poslovanju, Etičkog kodeksa državnih službenika, Kodeksa profesionalne etike službenika Ministarstva financija, Porezne uprave i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te odredbe drugih propisa koji se odnose na zakonitost rada službenika ili namještenika Porezne uprave. Također, uzeta je u obzir činjenica da je jedan od ciljeva unutarnjeg nadzora i zaštita službenika ili namještenika od neosnovanih predstavki o njihovom radu, radi čega je pravo uvida u spis predmeta unutarnjeg nadzora omogućena samo nadziranom službeniku ili namješteniku te da navedeni postupak sadržava osobne podatke fizičkih osoba koje su zaposlene u tijelu javne vlasti.

S obzirom da je žalitelj u konkretnom slučaju korisnik prava na pristup informacijama, i kao takav sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama u istom položaju kao i bilo koji drugi podnositelj zahtjeva koji bi zatražio informaciju koja je predmet njegovog zahtjeva, odnosno njegovi partikularni interesi koji proizlaze iz njegovog svojstva podnositelja predstavke nisu bili od utjecaja u ovom postupku.

Nadalje, u žalbenom je postupku posebno uzeta u obzir činjenica da je žalitelj podnio predstavku vezanu za postupanje pri poreznom nadzoru kod drugog trgovačkog društva, a da on nije ovlašteni predstavnik niti opunomoćenik, kao ni porezni pomagač te pravne osobe, kao i to da se i u žaliteljevom slučaju a i u slučaju toga društva koje je bilo nadzirano, radi o pravnim osobama u privatnom vlasništvu. Nadalje, posebno je uzeta u obzir i činjenica da je nadzirano društvo tijekom postupka nadzora od strane službenika Porezne uprave, u tom postupku u kojem su stranke Porezna uprava i porezni obveznik, moglo podnijeti prigovor protiv Zapisnika kao akta u poreznom nadzoru. Iz spisa predmeta je razvidno da je žalitelj u prilogu svoje predstavke prvostupanjskom tijelu dostavio zapisnik koji je donesen u postupku poreznog nadzora drugog trgovačkog društva, iz čega bi se moglo zaključiti kako je na neki način povezan za navedenim društvom koje mu je ustupilo navedeni zapisnik, ali pretragom javno dostupnih informacija nije prepoznat širi javni interes za dostupnošću tražene informacije u konkretnom slučaju, osim interesa žalitelja. Vezano za navedeno se ističe kako se, ukoliko se tijekom poreznog nadzora utvrde nezakonitosti na strani poreznog obveznika donosi rješenje u roku od 60 dana od dana isteka roka za prigovor na Zapisnik te da je predviđena mogućnost podnošenja pravnog lijeka protiv rješenja odnosno mogućnost podnošenja žalbe ili pokretanja upravnog spora, a da iz spisa predmeta nije razvidno traju li još uvijek kakvi postupci vezano za porezni nadzor povodom kojeg je žalitelj podnio predstavku.

Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se ista odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Također se ističe da je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u Presudi Poslovni broj: UsII-225/21-6 od 22. rujna 2021. godine prihvatio stav žalbenog tijela da informacije iz unutarnjeg nadzora Porezne uprave ne mogu biti dostupne sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden u dijelu koji se odnosi na podatke o fizičkim osobama, a o zahtjevu stranke je u tom dijelu prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan