KLASA: UP/II-008-07/22-01/793

URBROJ: 401-01/03-23-7

Zagreb, 26. svibnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-004-01/22-01/00007, URBROJ: 533-09-22-0001 od 20. svibnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-004-01/22-01/00007, URBROJ: 533-09-22-0001 od 20. svibnja 2022. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Zapisnika o nadzoru prosvjetne inspekcije obavljenom 8., 25. i 26. ožujka 2021. godine u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski KLASA: UP/I-600-04/20-05/00016, URBROJ: 533-07-20-0001 od 26. ožujka 2021. godine i to: 1. stranici i na 7. stranici u odlomku koji se odnosi na školovanje učenice s teškoćama u razvoju redak 1., 15.-18., na način da se na istima prekriju sljedeći podaci:

- na 1. i 7. stranici - inicijali učenice,

- na 1. stranici - naziv predmeta nastavnice koja je podnijela podnesak,

te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Odbija se zahtjev za pristup informacijama ......... na 7. stranici Zapisnika o nadzoru prosvjetne inspekcije obavljenom 8., 25. i 26. ožujka 2021. godine u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski KLASA: UP/I-600-04/20-05/00016, URBROJ: 533-07-20-0001 od 26. ožujka 2021. godine, u odlomku koji se odnosi na školovanje učenice s teškoćama u razvoju retku 2.-14.

4. Nalaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

5. Predmet se u dijelu zahtjeva ......... koji se odnosi na omogućavanje uvida u spis predmeta inspekcijskog nadzora dostavlja Ministarstvu znanosti i obrazovanja na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) kojim je tražila dostavu dopunjenog izvješća o provedenom nadzoru i poduzetim mjerama i radnjama od strane prosvjetnog inspektora nakon završenog inspekcijskog nadzora u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski u Zagrebu te omogućavanjem uvida u spis predmeta provedenog inspekcijskog nadzora, temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti ne posjeduje traženu informaciju te nema saznanja gdje se tražena informacija nalazi.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da istu izjavljuje zbog povrede odredaba članka 6. stavka 1. i članka 13. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sve u vezi sa odredbom članka 14. Konvencije i članka 1. Protokola broj 12, povrede članka 4., 5., 19., 20., 29. stavka 1., članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske, bitne povrede odredaba upravnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi se da su izreka i obrazloženje osporenog rješenja u cijelosti neosnovani te na zakonu neutemeljeni. Nadalje, ističe da je osporavano rješenje pravno neopstojno te da nema temelja u stvarnom činjeničnom stanju, da je isto izričito protivno temeljnim vrijednostima Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te europskoj pravnoj stečevini. Nadalje, navodi da Ustav Republike Hrvatske odredbom članka 3. utvrđuje najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te da one predstavljaju temelj za tumačenje Ustava te citira odredbu članka 141. Ustava Republike Hrvatske vezano za pravnu snagu međunarodnih ugovora u pravnom poretku Republike Hrvatske. Ističe kako je u konkretnom slučaju riječ o zadiranju u pravo žaliteljice na pristup informacijama koje posjeduje tijelo javne vlasti, a koje pravo je zajamčeno odredbom članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske. Navodi se kako je žaliteljica nastavnica u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski u Zagrebu te da je 5. veljače 2021. godine podnijela zahtjev tijelu javne vlasti za provođenje inspekcijskog nadzora i zaštite profesionalnog digniteta nastavnika kojim je zatražila hitno postupanje vezano za provođenje prosvjetnog nadzora radi dodjele na nastavu učenice koja je osoba s posebnim potrebama te je zatražila da ju se pisano obavijesti o ishodu istoga kao i o uvjetima rada koji su joj trebali biti osigurani za rad za obrazovanje osobe s posebnim potrebama. Ističe kako je dopisom Samostalnog sektora prosvjetne inspekcije, Službe prosvjetne inspekcije Zagreb I od 3. ožujka 2021. godine obaviještena da će biti izviještena o provedenom nadzoru i poduzetim mjerama. Nadalje, navodi da je ponovno zatražila 4. srpnja 2021. godine obavijest o ishodu navedenog nadzora, međutim da je dana 16. srpnja 2021. godine zaprimila obavijest da je izvješće o provedenom inspekcijskom nadzoru odaslano na adresu Glazbene škole Vatroslav Lisinski, protiv koje je žaliteljica i zatražila provođenje inspekcijskog nadzora. Nadalje, navodi kako se ponovno obratila Službi prosvjetne inspekcije Zagreb I dana 1. listopada 2021. godine radi dostave izvješća o provedenom nadzoru i poduzetim mjerama i radnjama te da je zaprimila odgovor s uputom da se pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija ostvaruje podnošenjem zahtjeva službenici za informiranje tijela javne vlasti. Ističe kako je dana 19. studenoga 2021. godine podnijela zahtjev za pristup informacijama jer nije zaprimila izvješće o provedenom nadzoru. Ističe kako je dana 17. veljače 2022. godine zaprimila Izvješće o provedenom inspekcijskom nadzoru KLASA: UP/I-600-04/20-05-00016, URBROJ: 533-08-21-0003 od 25. ožujka 2021. godine iz kojeg proizlazi da je u navedenoj školi obavljen inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen zapisnik, međutim da se iz navedenog izvješća ne proizlazi od čega se taj zapisnik sastoji niti je isti dostavljen žaliteljici. Navodi kako se ponovno obratila tijelu javne vlasti i tražila da joj se dostavi dopunjeno izvješće o provedenom nadzoru i poduzetim mjerama i radnjama od strane prosvjetnog inspektora nakon završenog inspekcijskog postupka u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski, a što nije sadržano u dostavljenom Izvješću te da joj se omogući uvid u spis predmeta provedenog inspekcijskog nadzora. Navodi se da je osporavano rješenje u cijelosti arbitrarno te je isto dokaz da žaliteljici nije omogućen pristup informacijama koje posjeduje tijelo javne vlasti. Ističe kako se tijelo javne vlasti u obrazloženju osporavanog rješenja poziva na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje dopunjeno izvješće o provedenom inspekcijskom nadzoru međutim da se po zahtjevu žaliteljice postupalo pretjerano formalistički bez da se stvarno razmotrilo navodi i razlozi zahtjeva žaliteljice. S time u vezi navodi da je zatražila dostavu dopunjenog izvješća, odnosno da tijelo javne vlasti dopuni izvješće od 25. ožujka 2021. godine da li su, i ako jesu, koje mjere i radnje poduzete u provedenom inspekcijskom nadzoru, a obzirom da žaliteljica nikada nije obaviještena o istim, a da je trebala biti. Vezano za odbacivanje zahtjeva za uvid u spis pozivanjem na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama navodi da je žaliteljica zatražila uvid u spis kako bi dobila informaciju koje su to mjere i radnje poduzete povodom njezinog zahtjeva, pri čemu ističe da odredba članka 17. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama kao jedan od načina davanja informacija predviđa upravo uvid u dokumente i izradu preslike dokumenata koji sadrže traženu informaciju. Nadalje, poziva se i na odredbu članka 84. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku vezano za pravo stranke i druge osobe koja dokaže svoj pravni interes razgledavati spis predmeta. Zaključno navodi da je postupanjem tijela javne vlasti povrijeđeno pravo zajamčeno odredbom članka 6. stavka 1. Europske konvencije, u svezi s odredbom članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske. Ističe kako ima pravo na pristup javnopravnom tijelu, da ima pravo na očitovanje vezano za tijek postupka u kojem se odlučuje o njezinim pravima kao nastavnice u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski koja joj nije osigurala uvjete rada koji su joj trebali biti osigurani za rad za obrazovanje osobe s posebnim potrebama, slijedom čega ista u svakom slučaju ima pravo djelotvorno utjecati na ishod odluke kojom se odlučuje o njezinim pravima te da tijelo javne vlasti nije vodilo računa o tome da žaliteljica nikada nije bila obaviještena o mjerama i radnjama poduzetim prilikom provođenja inspekcijskog nadzora. Predlaže da se žalba uvaži i da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 8. travnja 2022. godine od Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao tijela javne vlasti, zatražila dopunjeno izvješće o provedenom nadzoru i poduzetim mjerama i radnjama od strane prosvjetnog inspektora nakon završenog inspekcijskog postupka u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski, a što nije sadržano u dostavljenom izvješću te da joj se omogući uvid u spis predmeta provedenog inspekcijskog nadzora, kako bi se uvjerila da je tijelo javne vlasti u sklopu istog, istinski i stvarno, razmotrilo navode njezinog zahtjeva, obzirom da ju nisu obavijestili o rezultatima provedenog nadzora i poduzetim mjerama i radnjama, jer iz izvješća ne proizlazi da li je, i ako je, koje je mjere i radnje tijelo javne vlasti poduzelo. U zahtjevu se žaliteljica poziva na KLASU: 004-01/22-01/0005, URBROJ: 533-09-22-0002 tijela javne vlasti te navodi da je zaprimila dopis kojim joj se dostavlja Izvješće o provedenom inspekcijskom nadzoru Samostalnog sektora prosvjetne inspekcije, Službe prosvjetne inspekcije Zagreb 1 KLASA: UP/I-600-04/20-05/00016, URBROJ: 533-08-21-0003 od 25. ožujka 2021. godine te da iz navedenog izvješća proizlazi kako je povodom podneska žaliteljice od 5. veljače 2021. godine u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski dana 8. i 25. ožujka 2021. godine obavljen inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen zapisnik KLASA: UP/I-600-04/20-05/00016, URBROJ: 533-08-21-0001 od 25. ožujka 2021. godine. Nadalje, navodi da je Izvješće o provedenom inspekcijskom nazoru od 25. ožujka 2021. godine nepotpuno, obzirom da iz navedenog ne proizlazi od čega se točno sastoji spomenuti zapisnik. Ističe kako Služba prosvjetne inspekcije Zagreb I nije uzela u obzir navode žaliteljice da nakon što joj je ravnatelj dodijelio učenicu s teškoćama u razvoju nije dobila uvid u dokumentaciju, literaturu za obrazovanje, niti da je upoznata s posebnim potrebama učenice kako bi se istima prilagodila. Navodi kako se u dopisu koje je Služba prosvjetne inspekcije Zagreb I uputila žaliteljici dana 3. ožujka 2021. godine navodi da će je obavijestiti o provedenom nadzoru i poduzetim mjerama i radnjama, međutim da iz priloženog Izvješća uopće ne proizlazi koje su to mjere i radnje poduzete.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je žaliteljici sukladno njezinom zahtjevu za pristup informacijama od 19. siječnja 2022. godine tijelo javne vlasti dostavilo izvješće Samostalnog sektora prosvjetne inspekcije, Službe prosvjetne inspekcije Zagreb I o provedenom inspekcijskom nadzoru u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski u Zagrebu, KLASA: UP/I-600-04/20-05/00016, URBROJ: 533-08-21-0003 od 25. ožujka 2021. godine te da je postupajući po predmetnom zahtjevu žaliteljice od 11. travnja 2022. godine, kojim je tražila dostavu dopunjenog izvješća o provedenom inspekcijskom nadzoru i poduzetim mjerama i radnjama od strane prosvjetnog inspektora nakon završenog inspekcijskog nadzora u navedenoj školi, utvrdilo da isto ne posjeduje te da nema saznanja gdje se navedena informacija nalazi te je odlučeno sukladno članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, u pogledu dijela zahtjeva kojim žaliteljica traži uvid u spis predmeta provedenog inspekcijskog nadzora, tijelo javne vlasti se u obrazloženju osporenog rješenja poziva na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenje nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žaliteljice s traženom informacijom.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili uvezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti osporenim rješenjem pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo materijalno pravo te je Povjerenik za informiranje utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti.

Vezano za dio zahtjeva žaliteljice kojim je tražila dostavu dopunjenog izvješća o provedenom nadzoru i poduzetim mjerama i radnjama od strane prosvjetnog inspektora nakon završenog inspekcijskog nadzora u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski u Zagrebu, tijelo javne vlasti je u osporenom rješenju utvrdilo da ne posjeduje traženu informaciju, međutim u drugostupanjskom je postupku utvrđeno uvidom u spis predmeta da unatoč tome što je žaliteljica traženu informaciju nazvala „dopunjeno izvješće“, predmetnim zahtjevom žaliteljica je tražila informaciju o poduzetim mjerama i radnjama prosvjetnog inspektora nakon završenog inspekcijskog nadzora u navedenoj školi povodom njezinog zahtjeva za provođenjem inspekcijskog nadzora, a koje informacije tijelo javne vlasti nesporno posjeduje.

U drugostupanjskom je postupku aktom Ureda povjerenika KLASA: UP/II-008-07/22-01/793, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 17. lipnja 2022. godine zatraženo od tijela javne vlasti da se očituje da li se u konkretnom slučaju radi o završenom inspekcijskom postupku, te je tijelo javne vlasti aktom KLASA: UP/I-004-01/22-01/00007, URBROJ: 533-09-22-004 od 5. srpnja 2022. godine potvrdilo da je sukladno članku 37. Zakona o prosvjetnoj inspekciji završeno poduzimanje mjera i radnji na temelju stanja utvrđenog zapisnikom.

S obzirom na to da se predmetnim zahtjevom traže informacije o poduzetim mjerama i radnjama prosvjetnog inspektora nakon završenog inspekcijskog nadzora, u nastavku se kratko izlažu relevantne odredbe vezano za postupanje inspekcije.

Sukladno članku 18. stavku 1. Zakona o prosvjetnoj inspekciji („Narodne novine“, broj 61/11, 16/12, 98/19 i 52/21), o obavljenom nadzoru i utvrđenom stanju sastavlja se zapisnik, dok je odredbom stavka 2. navedenog članka propisano da se isti sastavlja, zaključuje i potpisuje sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Prema članku 76. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), u zapisnik se upisuje naziv javnopravnog tijela koje obavlja radnju, mjesto gdje se radnja obavlja, datum i sat kad se obavlja, upravna stvar o kojoj se vodi postupak, osobna imena službenih osoba, nazočnih stranaka i osoba ovlaštenih za zastupanje, opis tijeka i sadržaja u postupku poduzetih radnji i danih izjava, te isprava koje su korištene.

U članku 29. Zakona o prosvjetnoj inspekciji je propisano da ako uoči povredu propisa nad primjenom kojega nadzor obavlja druga inspekcija ili drugo tijelo državne uprave, inspektor će o povredi izvijestiti nadležnu inspekciju odnosno nadležno tijelo državne uprave.

Iz članka 30. istoga Zakona proizlazi da se mjere iz članka 20., 21., 22., 23 i 34. tog Zakona, te naredbe i zabrane propisane drugim zakonom ili propisom izriču rješenjem, protiv kojeg je sukladno članku 33. navedenog Zakona dopuštena žalba povjerenstvu iz članka 5. stavka 2. tog Zakona.

Članak 37. Zakona o prosvjetnoj inspekciji propisuje da je inspekcijski postupak završen kad je završeno poduzimanje mjera i radnja na temelju stanja utvrđenog zapisnikom, na način propisan člankom 30. i 35. toga Zakona, odnosno kad je zapisnik kojim je utvrđeno da u nadzoru nisu nađene povrede zakona ni drugih propisa zaključen i potpisan.

Ističe se da sama činjenica da je žaliteljica podnositeljica predstavke na temelju koje je postupao prosvjetni inspektor u inspekcijskom nadzoru navedene škole te da je istoj dostavljeno Izvješće o provedenom inspekcijskom nadzoru sukladno odredbi članka 13. Zakona o prosvjetnoj inspekciji, ne utječe na dostupnost traženih informacija temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, a korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju. Stoga, Zakon o pravu na pristup informacijama potencira omogućavanje informacija čije je dobivanje u javnom interesu i koje bi svaki podnositelj zahtjeva mogao dobiti neovisno o svojem privatnom interesu i neovisno o tome postoji li neki drugi pravni temelj za dobivanje takvih informacija. Spomenuto načelo jednakosti u ostvarivanju prava na pristup informacijama, podrazumijeva i načelo raspolaganja informacijom, odnosno članak 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da korisnik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Napominje se da je stav Povjerenika za informiranje iz dosadašnje prakse da su zapisnici i rješenja iz postupaka inspekcijskog nadzora, nakon što su isti u potpunosti dovršeni, informacije od javnog značaja te da iste treba omogućiti tražiteljima takvih informacija ili djelomično vodeći računa o zaštiti osobnih podataka ili u cijelosti, a primjer takve odluke objavljen je na poveznici http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php?izb=679.

Također se ukazuje na stav Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u presudi br. UsII-269/17 od 30. studenog 2017. godine, predmet kojeg postupka su također zapisnici i rješenja prosvjetne inspekcije Ministarstva znanosti i obrazovanja, u kojoj je navedeno da „..zatražene informacije predstavljaju informacije od javnog značaja, koje bi trebale biti dostupne javnosti, jer se onemogućavanjem transparentnosti u radu tijela javne vlasti onemogućava i Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama...“

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će se, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. navedenog članka, preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Uvidom u Zapisnik u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da se isti odnosi na više nadzornih aktivnosti u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski i to vezano za provođenje popravnog ispita na kraju školske godine 2019./2020., imenovanju osobe za zaštitu osobnih podataka, funkcioniranju mrežne stranice škole, nezakonitom zapošljavanju na određeno vrijeme i na ugovore o djelu, a koje nisu predmet zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice, dok je u dijelu sadržanom na 7. stranici Zapisnika, koji se odnosi na postupanje prosvjetnog inspektora po podnesku žaliteljice, predmet postupka.

Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku, a temeljem odredbe članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu tražene informacije o poduzetim mjerama i radnjama prosvjetnog inspektora koja je sadržana u Zapisniku o nadzoru prosvjetne inspekcije obavljenom 8., 25. i 26. ožujka 2021. godine u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski KLASA: UP/I-600-04/20-05/00016, URBROJ: 533-07-20-0001 od 26. ožujka 2021. godine (dalje u tekstu: Zapisnik) na 1. stranici i na 7. stranici u odlomku koji se odnosi na školovanje učenice s teškoćama u razvoju u retku 1., 15.-18., kao u točki 2. izreke ovog rješenja, prevladava javni interes.

Nadalje, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da se na 1. stranici Zapisnika navodi mjesto, vrijeme obavljanja nadzora, osobna imena službenih osoba, upravna stvar o kojoj se vodi postupak, dok je na 7. stranici Zapisnika odlomak koji se odnosi na školovanje učenice s teškoćama u razvoju, a odnosi se na postupanje prosvjetnog inspektora po podnesku žaliteljice.

Uvidom u 1. i 7. stranicu Zapisnika utvrđeno je da isto sadrži osobne podatke imena i prezimena i potpise službenih osoba višeg prosvjetnog inspektora i ravnatelja Glazbene škole Vatroslav Lisinski, međutim kako se radi o službeniku tijela javne vlasti i ravnatelju nadziranog tijela javne vlasti iste nije potrebno zaštiti s obzirom na to da se sredstva za njihov rad isplaćuju iz javnih sredstava.

Nadalje, na 1. i na 7. stranici Zapisnika u odlomku koji se odnosi na školovanje učenice s teškoćama u razvoju u 1. retku navode se inicijali učenice s teškoćama u razvoju te na 1. stranici Zapisnika navodi se naziv predmeta nastavnice koja je podnijela podnesak, te Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na navedene osobne podatke, ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje jer bi dostava navedenih podataka predstavljala nepotrebno zadiranje u privatni život djeteta i podnositeljice predstavke te je primjenom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene podatke, predmetni podaci ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, a u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

U drugostupanjskom je postupku uvidom u Zapisnik utvrđeno da se na 7. stranici odlomak koji se odnosi na školovanje učenice s teškoćama u razvoju odnosi na postupanje prosvjetnog inspektora po podnesku žaliteljice te da se od 2. do 14. retka navodi utvrđeno činjenično stanje prosvjetnog inspektora, dok se od 15. do 18. retka navode poduzete mjere i radnje prosvjetnog inspektora.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdio za tražene informacije na 7. stranici Zapisnika od 2. do 14. retka odlomka koji se odnosi na školovanje učenice s teškoćama u razvoju, ne prevladava javni interes za pristup informacijama, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život djeteta.

Naime, svaka osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i obilježja specifična za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Pravo na pristup informacijama ne znači zadiranje u tuđe osobne podatke i ugrožavanje tuđe privatnosti, imajući u vidu da je svrha Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti pristup informacijama od javnog značaja.

Posebno se ističe da ukoliko bi se žaliteljici omogućio pristup zatraženim informacijama, pristup istim informacijama bi se onda trebao omogućiti bilo kojoj osobi koja bi ih zatražila, sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koju bi sukladno članku 9. navedenog Zakona korisnik u tom slučaju imao pravo javno iznositi.

Prema članku 23. stavku 5. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. tog Zakona.

Sukladno navedenom, primjenom odredbe članka 23. stavku 5. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama odlučeno je kao u točki 3. izreke ovog rješenja.

U dijelu zahtjeva žaliteljice kojim je ista zatražila uvid u spis predmeta provedenog inspekcijskog nadzora, utvrđeno je sljedeće.

Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama žaliteljice i u dijelu kojim je tražila uvid u spis predmeta provedenog inspekcijskog nadzora. Međutim, u obrazloženju osporenog rješenja tijelo javne vlasti se pozvalo na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obaveze, izrade analize ili tumačenje nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je tijelo javne vlasti pogrešno postupilo kada je zahtjev žaliteljice u tom dijelu odbacilo primjenom odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj. Pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.

Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Odredbom članka 23. stavka 1. točkom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. tog Zakona, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegovog traženja.

Stoga, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je izreka osporenog rješenja u proturječnosti s obrazloženjem s obzirom na to da je zahtjev žaliteljice odbačen, dok iz obrazloženja osporenog rješenje proizlazi da je tijelo javne vlasti izdalo obavijest o tome da se podnesak žaliteljice u dijelu kojim traži uvid u spis ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama bez da je uputilo žaliteljicu o načinu ostvarivanju njezinog traženja.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Sukladno navedenom, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 5. izreke ovog rješenja.

Vezano uz žalbene navode da bi kao podnositeljica predstavke, sukladno članku 84. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, trebala imati pravo uvida u spis predmeta inspekcijskog nadzora u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski u Zagrebu, valja naglasiti da Povjerenik za informiranje nije nadležan za odlučivanje o osnovanosti zahtjeva za ostvarivanje prava na uvid u spis predmeta sukladno odredbama posebnog propisa Zakona o općem upravnom postupku. Pri tome valja istaknuti i da je odredbom članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da se odredbe tog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima kojima je dostupnost iz tih postupaka utvrđena propisom.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan