KLASA: UP/II-008-07/22-01/1526
URBROJ: 401-01/05-23-6
Zagreb, 13. travnja 2023.
Povjerenik za informiranje, 68011638990, na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Broj: 26 Su-1886/2022 od 24. listopada 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog suda u Splitu, Broj: 26 Su-1886/2022 od 24. listopada 2022. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražena dostava zbirnog godišnjeg iznosa isplaćene naknade, odnosno konto kartice o isplati naknade za rad za medicinska vještačenja od 2009. do 2021. godine, temeljem odredbe članka 15. stavka 3. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da se prvostupanjsko tijelo u osporavanom rješenju poziva na pogrešne odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, žalitelj navodi da je podatak koji traži podatak financijske prirode kojeg je prvostupanjsko tijelo dužno posjedovati, pa stoga smatra da tražene informacije postoje i da je prvostupanjsko tijelo pogrešno interpretiralo odredbu Zakona o pravu na pristup informacijama da se traženi podaci ne smatraju informacijama zbog toga što ih prvostupanjsko tijelo navodno ne posjeduje u obliku u kojem ih žalitelj zahtjeva, odnosno u zbirnom godišnjem iznosu pojedinačno po točno imenovanim sudskim vještacima. Konto kartice o isplati naknada, odnosno zbirni godišnji iznos naknada isplaćenih pojedinačno imenovanim sudskim vještacima (laboratorijska tehničarka, te sudski vještaci i Centar za medicinsko vještačenje d.o.o., Split) su informacije koje svako računovodstvo poslovno aktivnog subjekta dužno voditi zbog financijsko poreznih propisa, budući da se radi o isplatama i rashodima poslovnog subjekta, pa žalitelj iskazuje sumnju da prvostupanjsko tijelo ne raspolaže podacima o isplatama određenih osobama, te da bi prikupljanje takvih podataka značilo prikupljanje novih podataka koje prvostupanjsko tijelo ne posjeduje. Nadalje žalitelj navodi da navedenom ide u prilog činjenica da su Županijski sud u Splitu i Trgovački sud u Splitu prihvatili isti zahtjev podnositelja koji je podnesen prvostupanjskom tijelu, te da su mu i dostavili informacije koje je tražio, pojedinačno po imenovanom sudskom vještaku i po godini. Uz navedeno žalitelj u žalbi prilaže i dokaze. Zaključno žalitelj navodi da prvostupanjsko tijelo sigurno raspolaže traženim informacijama, te da opseg posla kojeg tijelo javne vlasti mora odraditi kako bi postupilo po zahtjevu za pristup informacijama, nije od utjecaja na dužnost tijela da te informacije pruži podnositelju. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je osnovana.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Nadalje je člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje je aktom Broj: 26 Su-1886/2023 od 8. veljače 2023. godine dostavljen spis predmeta na nadležno postupanje po žalbi žalitelja uz priloženo očitovanje. U očitovanju se navodi da prvostupanjsko tijelo posjeduje traženu informaciju ali ne kao jednu koju može samo izvući, već računovodstvo treba utrošiti vrijeme na izlistavanje i pretraživanje, a prvostupanjsko tijelo nema obvezu sortiranja podataka kako bi se stvorila nova informacija, te se poziva na odredbu članka 27. stavak 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje se u očitovanju navodi da se podaci neće dostavljati osim ako Povjerenik za informiranje ne odredi svojom odlukom drugačije. Naime sudski vještaci su imenovani od strane županijskih sudova, koje imenovanje je u sudskim predmetima transparentno te su njihove plaće i osobni podaci zaštićeni Općom uredbom o zaštiti podataka.
U drugostupanjskom postupku, uvidom u spis dostavljenog predmeta, utvrđeno je da je žalitelj podnio zahtjev za pristup informacijama dana 16. listopada 2022. godine, kojim je zatražio konto kartice o isplati naknade za rad Centra za medicinsko vještačenje d.o.o., Split, odnosno dostavu samo zbirnog godišnjeg iznosa isplaćene naknade za razdoblje od 2009. do 2017. godine; konto kartice o isplati naknade za rad, odnosno dostavu samo zbirnog godišnjeg iznosa isplaćene naknade za tri sudska vještaka, dr. ........., dr. ......... i dr. ........., te laboratorijsku tehničarku ........., za razdoblje od 2009. do 2021. godine.
Isto je tako je uvidom u spis predmeta utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo dana 24. listopada 2022. godine donijelo rješenje Broj: 26 Su-1886/2022 kojim je odbijen zahtjev žalitelja kojim je tražio dostavu podataka odnosno konto kartice o isplati naknade za rad za medicinska vještačenja od 2009. do 2021. godine (konto kartica o isplati naknade za rad za medicinsko vještačenje d.o.o. Šime Ljubića i to za 2009. do 2017. godinu; konto kartice o isplati naknade za rad sudskog vještaka dr. ......... i to za 2009. do 2021. godinu, temeljem odredbe članka 15. stavka 3. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osporeno rješenje se obrazlaže time da žalitelj podnosi zahtjev za pristup informacijama koje nisu informacije jer zatražene informacije kao takve ne postoje, a tijelo javne vlasti nema obvezu grupirati podatke prema vrsti ili nekom drugom kriteriju te nije dužno poduzimati radnje prikupljanja podataka radi stvaranja nove informacije koju već ne posjeduje, već je dužno omogućiti pristup već gotovoj i postojećoj informaciji. Nadalje se navodi da prvostupanjsko tijelo nema mogućnost grupiranja podataka u smislu da dostavi podatke godišnjih zbirnih izvješća o isplaćenim naknadama i to unazad od 2021. do 2009. godine uz to još i za razne sudske medicinske vještake jer bi takve podatke trebalo grupirati, prikupljati, odnosno stvoriti neku novu informaciju.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdio kako je Općinski sud u Splitu prilikom rješavanja po zahtjevu žalitelja za pristup informacijama pogrešno utvrdio činjenično stanje te je neodgovarajuće primijenilo odredbe materijalnog prava. Isto tako je utvrdio da je prvostupanjsko tijelo počinilo proceduralnu pogrešku prilikom rješavanja zahtjeva žalitelja te je osporenim rješenjem odlučilo samo o dijelu zahtjeva žalitelja za pristupom informacijama.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.
Povjerenik za informiranje ističe da je u presudi Suda Europske unije, broj C-491/15 od 11. siječnja 2017. godine zauzeto stajalište da sve informacije koje se unaprijed programiranim alatima za pretraživanje mogu izdvojiti iz elektroničke baze podataka u okviru njezine uobičajene uporabe, čak i ako te informacije još nisu bile prikazane u tom obliku, ili ih osoblje nikad nije pretraživalo, moraju se kvalificirati kao gotovi dokumenti, odnosno da tijela javne vlasti radi ispunjavanja zahtjeva za pristup informacijama mogu biti dovedena u situaciju da primjenom postojećih alata za pretraživanje izrade dokument iz informacija sadržanih u bazi podataka (paragrafi 37 i 38 presude).
Nadalje je u članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstva dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. toga članka, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Prema odredbi članka 24. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, broj 38/14, 123/15, 29/16 i 61/19) za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu. Nagradu utvrđuje sud prema posebnom cjeniku naknada i nagrada stalnih sudskih vještaka, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Nagrada se određuje u bodovima, a vrijednost boda je 2,00 kune bruto bez PDV-a. Nagrada za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava suda ili državnog odvjetništva umanjuje se za 20% od utvrđene vrijednosti boda iz ovog članka. Ako je nagrada obračunata u satima, vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje svake stavke.
U drugostupanjskom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da bi prvostupanjsko tijelo trebalo raspolagati informacijama o isplaćenim nagradama za rad vještaka, laboratorijske tehničarke, ako su isplaćeni iz sredstava suda. Također je nesporno da se radi o raspolaganju javnim sredstvima koje informacije moraju biti dostupne javnosti. Uz ovo se napominje da je žalitelj identičnu informaciju zaprimio od Županijski sud u Splitu i Trgovačkog sud u Splitu, koji su prihvatili isti zahtjev žalitelja, te da su mu dostavili informacije koje je tražio, pojedinačno po imenovanom sudskom vještaku i po godini. Kako su sudovi u pogledu organizacijsko-tehničke strukture ustrojeni na jednak način, za pretpostaviti je da prvostupanjsko tijelo može zatražene informacije pružiti žalitelju na jednak način kao što su učinila i dva navedena suda.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
Napominje se kako tijela javne vlasti imaju pravo, sukladno odredbi članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tražiti od korisnika naknadu stvarnih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14). Uputa o primjeni navedenih Kriterija nalazi se na internet stranici Povjerenika za informiranje, na poveznici https://pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan