KLASA: UP/II-008-07/14-01/07

URBROJ: 401-01/04-14-07

Zagreb, 15. rujna 2014.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Splita, ………, izjavljene protiv rješenja Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji KLASA: UP/I-008-01/13-01/02, URBROJ: 2117-02/2-13-1 od 06. prosinca 2013. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ………izjavljena protiv rješenja Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji KLASA: UP/I-008-01/13-01/02, URBROJ: 2117-02/2-13-1 od 06. prosinca 2013. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 22. studenog 2013. godine temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi  da izjavljuje žalbu na rješenje Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kojim mu se odbija pravo na pristup informacijama. Nadalje navodi da projekt istraživanja fotografske, kulturne i povijesne baštine mjesta Janjina ima važan javni i gospodarski interes, da se radi o mjestu s velikom tradicijom i kulturno-povijesnim nasljeđem, a koje danas propada i ima samo 20% nekadašnjeg broja stanovništva i snažan trend daljnjeg smanjivanja broja stanovnika. Ističe da planira napraviti svojevrstan digitalni muzej janjinske kulturno-povijesno-fotografske baštine. Također navodi da je dio traženih podataka Hrvatski državni arhiv već dostavio u puno širem i osjetljivijem obliku (kompletne matice) stranoj neprofitnoj udruzi FamilySearch, a ona je iste javno objavila na internetu, dok on traži informacije u najsažetijem mogućem obliku. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama  od 17. rujna 2013. godine zatražio od Ministarstva uprave informaciju da li i kako može dobiti podatke iz matičnih knjiga rođenih i umrlih od 1903. do 1960. godine za mjesto Janjina na Pelješcu, te da je njegov zahtjev proslijeđen Uredu državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao nadležnom tijelu na daljnji postupak. Nadalje je utvrđeno da je Ured državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji žalitelju dostavio obavijest da se odredbe Zakona o  pravu na pristup informacijama ne primjenjuju na stranke u sudskim upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost iz tih postupaka utvrđena propisom, te da je pravo uvida u državne matice, kao i mogućnost dobivanja izvadaka iz državnih matica i potvrda o pojedinim podacima ili o pojedinim činjenicama upisanim u državne matice propisana odredbama Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 96/93. i 76/13.). Također je utvrđeno da se žalitelj ponovno dana 31. listopada 2013. obratio Ministarstvu uprave navodeći da nema pravni interes, a pogotovo da ga ne interesira uvid u osjetljive podatke (skrbništva, utvrđivanja očinstva, matične brojeve i slično) koji se nalaze u maticama, te da je njegov zahtjev: imena i prezimena rođenih i umrlih po godinama od 1903. do 1960. godine (bez točnog datuma rođenja i smrti ako je to sporno). Ministarstvo uprave proslijedilo je zahtjev žalitelja Uredu državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na nadležno postupanje, koje je zahtjev zaprimilo dana 22. studenog 2013. godine i osporenim rješenjem od 06. prosinca 2013. godine odbilo žaliteljev zahtjev.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. citiranog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

U žalbenom postupku utvrđeno je da je Ured državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji uskratio zatraženu informaciju nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa i utvrđenja da ne postoji javni interes koji bi prevladao zaštitu osobnih podataka.

Člankom 8. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisno je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

Odredbom članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka. Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, a tu sigurno ne spada zadiranje u tuđe osobne podatke.

S obzirom da zatražene informacije uključuju i osobne podatke živih osoba i podatke umrlih osoba, potrebno je napraviti distinkciju između jednih i drugih. Naime, Zakon o zaštiti osobnih podataka ne odnosi se na umrle osobe.

Ispitujući pravilnu provedbu testa razmjernosti i javnog interesa u odnosu na zatražene osobne podatke živih osoba, Povjerenica za informiranje ne nalazi javni interes da se zatražene informacije omoguće žalitelju.

U pogledu podataka umrlih osoba imajući u vidu odredbu članka 44.  stavka 1.  Zakona o državnim maticama kojom je propisano da će se pravo uvida u državne matice, u nazočnosti matičara dopustiti osobi na koju se ti podaci odnose ili članovima uže obitelji ili posvojitelju odnosno skrbniku, a drugoj osobi samo kad ima za to na zakonu zasnovan pravni interes, Povjerenica za informiranje zaključuje se kako se radi o ograničenju pristupa informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Argument za omogućavanje pristupa traženim informacijama prema navodima žalitelja bila bi mogućnost izrade digitalnog muzeja janjinske kulturno-povijesno-fotografske baštine koji bi pridonio razvoju turizma i gospodarstva Janjine.

Argumenti protiv omogućavanja pristupa traženim informacijama bili bi: činjenica da je pristup informacijama zakonski ograničen i da se traži postojanje na zakonu zasnovanog pravnog interesa za pristup istima, mala zainteresiranost za tražene informacije, kako sam žalitelj navodi riječ je o grupi zaljubljenika u svoje rodno mjesto-volontera istraživača, te uvažavanje pijeteta.

Razmatrajući razloge za i protiv omogućavanja pristupa informacijama koje sadrže osobne podatke umrlih osoba, Povjerenica za informiranje utvrđuje da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštićeni interes.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka s obzirom da Ured državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije kod odlučivanja razdvojio podatke umrlih i osobne podatke živih osoba, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, s obzirom da je u žalbenom postupku utvrđeno koji zaštićen interes preteže.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.