KLASA: UP/II-008-07/22-01/1174

URBROJ: 401-01/06-23-8

Zagreb, 18. travnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Dubrovačko primorje, KLASA: UP/I-008-01/22-01/1, URBROJ: 2117/05-22-1 od 5. listopada 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Djelomično se poništava točka 2. izreke rješenja Općine Dubrovačko primorje, KLASA: UP/I-008-01/22-01/1, URBROJ: 2117/05-22-1 od 5. listopada 2022. godine, u dijelu koji se odnosi na pravne osobe te imena i prezimena fizičkih osoba i iznose koji su im isplaćeni.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama informacija o prometu po računima/bankovnom izvatku za 2021. godinu, na način da na istima budu vidljivi svi podaci koji se odnose na pravne osobe kojima su vršene isplate i koje su vršile uplate na račun Općine Dubrovačko primorje.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama informacija o prometu po računima/bankovnom izvatku za 2021. godinu na način da na istima budu vidljiva imena i prezimena fizičkih osoba kojima su vršene isplate uz iznose koji su isplaćeni.

4. Nalaže se Općini Dubrovačko primorje da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

5. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Točkom 1. izreke osporenog rješenja djelomično je prihvaćen zahtjev za ispravak i dopunu informacije ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 1. rujna 2022. godine, kojim je tražio promet po računima Općine Dubrovačko primorje za 2021. godinu, a točkom 2. izreke navedenog rješenja je odbijen zahtjev žalitelja u pogledu informacija o prometu po računima/bankovnom izvatku a koje se odnose na - neto plaću zaposlenika i dužnosnika, doprinose za MIO (I i II stup) te poreze i prireze na dohodak; ime i prezime, adresu, IBAN i OIB uplatitelja za poreze i naknade; ime i prezime, IBAN i OIB za isplate sukladno Socijalnom pravilniku Općine Dubrovačko primorje; ime i prezime, IBAN i OIB za isplate učenicima i studentima za sufinanciranje prijevoza; ime i prezime, IBAN i OIB za neto isplate službenicima sukladno pravima iz Pravilnika o radu te ime i prezime, IBAN i OIB za isplate učenicima i studentima za sufinanciranje udžbenika - pozivom na odredbu članka 15. stavka 2. točke 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno zbog porezne tajne i zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je njime djelomično odbijen zahtjev za pristup informaciji koji je tijelu javne vlasti podnio 1. rujna 2022. godine i kojim je zatražio informaciju o prometu po bankovnim računima tijela javne vlasti. Smatra da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama na pojedine stavke točke 2. navedenog rješenja odnosno da je u pogledu pojedinih informacija pogrešno primijenilo test razmjernosti i javnog interesa, a pri tome potpuno zanemarilo odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona. U odnosu na navode iz obrazloženja rješenja o tome da je obaviješten o javno objavljenim informacijama ističe kako one ne predstavljaju informaciju koju je tražio. Navodi kako akti prvostupanjskog tijela ne mogu biti razlog za ograničenje pristupa informacijama kao i da tijelo javne vlasti pogrešno navodi broj uredbe na koju se poziva primjenjujući ograničenje pristupa informacijama zbog zaštite osobnih podataka, pri čemu ističe kako pravo na zaštitu podataka nije apsolutno pravo. Ističe kako je nezadovoljan i kvalitetom obrade informacija prilikom njihovog prebacivanja s medija na medij te zbog izračuna stvarnih troškova dostave informacija. Pojašnjava da je u zahtjevu tražio dostavu informacije e-mailom, jer je pretpostavio da se informacija već nalazi u digitalnom obliku, da ga je tijelo javne vlasti obavijestilo o troškovima „preslike stranice veličine A4 i pretvaranje stranice iz fizičkog u elektronički oblik" (717 stranica), nakon čega je zbog saznanja da informacija nije u digitalnom obliku poslao zamolbu da informacije preuzme u kopiranom obliku ili nekom drugom obliku prema načelu učinkovitosti i ekonomičnosti. Navodi da je rok za plaćanje bio pri isteku (7 od 8 dana), pa je obzirom da tijelo javne vlasti nije odgovorilo na ovu ponudu do kraja radnog dana, uplatio trošak kopiranja i pretvaranja 717 stranica, nakon čega mu je informacija dostavljena. Nakon primitka informacije je zaključio kako je ona preuzeta sa Internet bankarstva poslovne banke u elektroničkom obliku te da je tijelo javne vlasti zanemarujući sva načela ekonomičnog i učinkovitog poslovanja elektronički dokument pretvorilo u tiskani fizički, izvršilo brisanje podataka te ponovno pretvorilo u elektronički, a da je to bilo bespotrebno jer su se podaci odmah mogli elektronički zatamniti. Osim toga, ističe kako tijelo javne vlasti prilikom pretvaranja dokumenta u elektronički na način da je fizički ispis skeniran, nije poduzelo mjere da informacija bude strojno obradiva, zbog čega je morao provesti dodatan proces „OCR - Optical Character Recognition" tj. optičko prepoznavanje znakova kako bi dokument bio strojno obradiv, nakon čega mu je, zbog gubitka kvalitete prikaza informacije tijekom nepotrebnog procesa koji je tijelo javne vlasti provelo, pri čemu su neke stranice potpuno deformiranog prikaza, OCR dao tek polovične rezultate radi čega ne može koristiti strojnu obradu podataka. Nadalje, ističe kako se tijelo javne vlasti obvezalo ograničene podatke zacrniti, no da podaci nisu zacrnjeni već obrisani, radi čega ne zna gdje je pristup informaciji ograničen, a gdje informacija jednostavno ne postoji. Također ističe da su prilikom brisanja podataka nemarom obrisani dijelovi drugih informacija, radi čega je također narušen pristup informaciji, strojna obradivost podataka i sl. Zaključno ističe da je njegov cilj doći do informacije u skladu sa zakonima i dobrim praksama Republike Hrvatske i Europske unije, a pri tom što manje opteretiti rad tijela javne vlasti, a da je pristup informaciji koju je tražio vrlo lako ostvariv, no da tijelo javne vlasti nemarom, neznanjem i pogrešnim tumačenjima zakona samo sebi stvara nepotrebno opterećenje. U prilogu žalbe žalitelj dostavlja primjere dostavljenih informacija iz kojih je vidljivo kako navodi pogrešno postupanje tijela javne vlasti. S obzirom da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje pristupa informacijama kako je navedeno u pojedinim točkama osporenog rješenja, osim kod primjene Općeg poreznog zakona što ne osporava, predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Dana 10. listopada 2022. godine Općina Dubrovačko primorje je dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta po žalbi na nadležno postupanje, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/22-01/1174, URBROJ: 401-01/06-22-2 od 13. listopada 2022. godine, dana 20. listopada 2022. godine i nadopunu spisa predmeta odnosno informacije koje su predmet postupka, bez prekrivenih podataka.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj 1. rujna 2022. godine Općini Dubrovačko primorje podnio zahtjev za dopunu ili ispravak informacije u kojem je kao predmet svog zahtjeva naveo promet po računima općine za 2021. godinu te doslovno sljedeće: „Poštovani, pismenim i elektroničkim putem dostavili ste odgovor na moj upit 008-01/22-01/9, 2117/05-22-6 od 26. kolovoza 2022. godine, kako je priloženo. Iako cijenim trud JUO ODP pri podizanju baze podataka o prometu po računima za 2021. godinu na tzv. Transparentnost, ovaj odgovor nije informacija koju sam tražio. JUO ODP mi nije dostavio informaciju koju sam tražio, već mi je dostavio novu informaciju koju je JUO ODP proizveo. Naime, JUO ODP vjerojatno ima otvorene račune u više banaka, koristi tekuće, žiro i devizne račune te koristi službene bankovne kartice koje također imaju svoj broj računa. Banke korisnicima daju izvode prometa po računima, pa tako i JUO ODP ima izvode prometa po svojim računima. Informacija koju tražim treba biti u cjelovitom i izvornom obliku. Molim Vas da mi traženu informaciju dostavite u svom cjelovitom i izvornom obliku.“

Također je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo po navedenom zahtjevu žalitelju 27. rujna 2022. godine, putem elektroničke pošte dostavilo poziv za plaćanje stvarnih materijalnih troškova koji će nastati pružanjem tražene informacije, a da je žalitelj nakon toga 28. rujna 2022. godine zatražio pojašnjenje informacije koju će dobiti nakon plaćanja, odnosno pojašnjenje u kojem dijelu će pristup informacijama biti ograničen i kako će to ograničenje biti izvedeno.

Nadalje je utvrđeno da je tijelo javne vlasti 30. rujna 2022. godine odgovorilo žalitelju da se na informaciji neće vidjeti podaci koji su zaštićeni sukladno članku 3. i 8. Općeg poreznog zakona i Općoj uredbi o zaštiti podataka, nakon čega je žalitelj u odgovoru tijelu javne vlasti od 3. listopada 2022. godine zahvalio i naveo kako će informacija sukladno važećim zakonima biti zadovoljavajuća te dodao da, s obzirom da tijelo javne vlasti informaciju posjeduje u tiskanoj verziji, sukladno načelu učinkovitosti i ekonomičnosti predlaže, ukoliko je to moguće, preuzimanje kopiranog materijala bez pretvaranja u digitalni oblik. Žalitelj je također naveo da će, ukoliko navedeno nije moguće, tog dana izvršiti zatraženu uplatu materijalnih troškova, a što je i učinio te tijelu javne vlasti dostavio potvrdu o uplati troškova.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je nakon toga Općina Dubrovačko primorje donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-01/22-01/1, URBROJ: 2117/05-22-1 od 5. listopada 2022. godine, kojim je žalitelju djelomično odobreno pravo na pristup informacijama i koje je putem elektroničke pošte 6. listopada 2022. godine žalitelju dostavljeno uz zatražene promete po računu iz 2021. godine sa djelomično prekrivenim podacima.

U obrazloženju navedenog rješenja prvostupanjsko tijelo je navelo da je žalitelj 1. srpnja 2022. godine podnio Općini Dubrovačko primorje zahtjev za pristup informacijama o svim prometima po računima Općine u 2021. godini tj. izvatke prometa sa vidljivim transakcijama po računu, povodom kojeg mu je dostavljen odgovor 26. kolovoza 2022. godine u kojem je obaviješten da su traženi podaci objavljeni na web stranici Općine Dubrovačko primorje na aplikaciji „Transparentnost proračuna“, da su podaci o bruto plaćama zaposlenika javno objavljeni u „Službenom glasniku Dubrovačko neretvanske županije“ br. 9/21. i 4/21., da su sva ostala prava koja imaju zaposlenici utvrđeni Pravilnikom o radu objavljenom u „Službeni glasniku Dubrovačko neretvanske županije“ br. 9/21., a da je Odluka o bruto plaći dužnosnika objavljena u „Službenom glasniku Dubrovačko neretvanske županije“ br. 9/21), iz čega su vidljivi bruto iznosi koji se isplaćuju po pojedinom radnom mjestu pa javnost ima informaciju o troškovima. Nadalje je navedeno kako je žalitelj nakon toga 1. rujna 2022. godine zatražio ispravak i dopunu dostavljene informacije tražeći da mu se dostavi informaciju u cjelovitom i izvornom obliku. U nastavku je navedeno da je 15. rujna 2022. godine korisniku dostavljen odgovor u kojem je obaviješten da Općina Dubrovačko primorje ima jedan žiro račun otvoren kod RBA banke te da su na aplikaciji „Transparentnost“ na koju je ranije upućen vidljive sve isplate iz proračuna Općine. Navedeno je i kako je 19. rujna 2022. godine Ured Povjerenika za informiranje dostavio Općini zahtjev za dopunu/ispravak informacije i zatražio postupanje po istom, slijedom čega je 22. rujna 2022. godine radna grupa za provedu testa razmjernosti i javnog interesa provela navedeni test te je utvrđeno da se pristup informacijama može ograničiti radi zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. točaka 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama kako je navedeno u izreci rješenja. Pojašnjeno je da su podaci koji će se zatamniti oni podaci koji su zaštićeni sukladno članku 3. i članku 8. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.) i Uredbi (EU) 216/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u svezi s obradom osobnih podataka i slobodnog kretanja takvih podataka, na temelju čega je riješeno kao u izreci rješenja. Zaključno je navedeno da je 27. rujna 2022. godine žalitelju dostavljen poziv za plaćanje stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije na iznos od 752,85 kn, koji su obračunati sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije ( „Narodne novine“ 12/14. i 15/14.), da su navedeni troškovi plaćeni 5. rujna 2022. godine.

Uvidom u spis predmeta te dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da se u istom ne nalazi pisani trag o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa, pa je zakonitost prvostupanjske odluke bilo moguće provjeriti u odnosu na obrazloženje osporenog rješenja.

Tijekom žalbenog postupka žalitelj je slijedom traženja drugostupanjskog tijela dana 1. ožujka 2022. godine dostavio informacije koje je povodom predmetnog zahtjeva kao takve zaprimio od Općine Dubrovačko primorje.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu.

Iz spisa predmeta u drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako tijelo javne vlasti u obrazloženju rješenja ničim nije argumentiralo razloge za tvrdnju da bi predmetna a informacija – izvodi prometa po računu Općine Dubrovačko primorje za 2021. godinu predstavljali poreznu tajnu sukladno zakonu. Naime, iz predmetne informacija je vidljivo da su različite osobe vršile uplate na račun tijela javne vlasti slijedom poreznih obveza, ali to ne znači da bi zbog toga predmetna informacija bila porezna tajna nego da se radi o osobnom podatku uplatitelja na račun tijela javne vlasti.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Naime, člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Dakle, u slučaju kada se tražena informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima odnosno sredstvima tijela javne vlasti koje je obveznik postupanja sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, ona bi trebala biti dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.

U žalbenom je postupku stoga razmotrena mogućnost pristupa predmetnoj informaciji sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U konkretnom slučaju, iz spisa predmeta je utvrđeno da je žalitelju po zahtjevu nakon što je platio materijalne troškove dostave informacije osporenim rješenjem djelomično odobreno pravo na pristup informacijama te mu je dostavljena zatražena informacija prometa po računima Općine Dubrovačko primorje na kojoj su prekriveni određeni podaci, a da je žalitelj izjavio žalbu smatrajući da mu je u dijelu neopravdano uskraćen pristup podacima te prigovarajući načinu na koji je tijelo javne vlasti prekrilo podatke.

Uvidom u originalnu informaciju koja je premet postupka je utvrđeno kako su u njoj sadržani podaci o uplatama fizičkih i pravnih osoba tijelu javne vlasti i isplatama koje je navedeno tijelo vršilo fizičkim i pravnim osobama po različitim osnovama.

Stoga je u žalbenom postupku izvršena usporedba originalne informacije koja je predmet postupka bez prekrivenih podataka s preslikama dokumentacije koja je kao takva dostavljena žalitelju s prekrivenim podacima te je utvrđeno sljedeće: da je tijelo javne vlasti na dostavljenim izvatcima prometa po računu prekrivalo podatke o isplatama po fakturama pojedinim pravnim osobama, imena i prezimena fizičkih osoba kojima su vršene isplate po različitim osnovama, njihov IBAN i poslovnu banku, imena i prezimena fizičkih osoba koje u s raznih osnova vršile uplate na račun Općine Dubrovačko primorje (primjerice porezi i naknade), kao i da je neke od navedenih podataka u određenim slučajevima ostavilo neprekrivene.

Stoga je Povjerenik za informiranje razmotrivši navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta u drugostupanjskom postupku utvrdio da osporeno rješenje treba djelomično poništiti. Naime, u žalbenom je postupku zaključeno kako je tijelo javne vlasti neopravdano prekrivalo podatke koji se odnose na isplate pravnim osobama, s obzirom da se radi o informacijama koje prema izričitoj zakonskoj odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama trebaju biti javno dostupne. Navedeni zaključak žalbenog tijela odnosi se i na podatke o imenu i prezimenu fizičkih osoba kojima su vršene isplate uz iznose koji su im isplaćeni te svrhu isplate. Osim navedenog, treba istaknuti kako je člankom 10. stavkom 1. točkom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa.

Povjerenik za informiranje je nakon provedenog žalbenog postupka utvrdio da se žalitelju može odobriti pristup podacima o pravnim osobama koje su navedene u predmetnoj informaciji bez ograničenja a kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja. U odnosu na podatke koji se odnose na fizičke osobe, uzimajući u obzir odredbe propisa kojima je propisana zaštita osobnih podataka odnosno Opće uredbe o zaštiti podataka, u postupku je utvrđeno kako se može odobriti pristup podacima o imenu i prezimenu, iznosu i svrsi plaćanja tijela javne vlasti u odnosu na fizičke osobe, jer takvi podaci ne predstavljaju zaštićene osobne podatke prema već ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a također i sukladno izričitoj zakonskoj odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09. i 110/21.) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2. 3. i 4. izreke ovog rješenja.

U odnosu na osobne podatke za koje je u točki 2. izreke osporenog rješenja odlučeno da trebaju ostati prekriveni, a kako je to odlučeno i u osporenom rješenju, u žalbenom je postupku zaključeno da ne prevladava javni interes već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informacijama. S obzirom da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, u žalbenom postupku je utvrđeno da bi omogućavanje pristupa osobnim podacima koji se sukladno izreci ovog rješenja imaju prekriti predstavljalo nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu i da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se u pogledu tih informacija vodile bilo kakve javne rasprave, niti da se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi njihova objava doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješavanje stvari.

Slijedom navedenog, na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 5. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan