KLASA: UP/II-008-07/22-01/379
URBROJ: 401-01/10-22-3
Zagreb, 13. travnja 2023. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbi ......... izjavljenih protiv rješenja Općine Seget pobliže opisanih u izreci ovog rješenja, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbijaju se žalbe ......... izjavljene protiv sljedećih rješenja Općine Seget:
KLASA: UP/I-008-02/22-01/42 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 14. veljače 2022. godine
KLASA: UP/I-008-02/22-01/41 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 14. veljače 2022. godine
KLASA: UP/I-008-02/22-01/61 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 11. veljače 2022. godine
KLASA: UP/I-008-02/22-01/74 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 11. veljače 2022. godine
KLASA: UP/I-008-02/22-01/75 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 11. veljače 2022. godine
KLASA: UP/I-008-02/22-01/31 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 14. veljače 2022. godine
KLASA: UP/I-008-02/22-01/15 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 14. veljače 2022. godine
KLASA: UP/I-008-02/22-01/76 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 11. veljače 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/473 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 19. rujna 2022. godine
KLASA: UP/I-008-02/22-01/771 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 16. rujna 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/476 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 19. rujna 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/475 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 19. rujna 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/474 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 19. rujna 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/425 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 19. kolovoza 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/426 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 19. kolovoza 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/427 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 19. kolovoza 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/428 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 19. kolovoza 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/429 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 19. kolovoza 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/309 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 18. srpnja 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/311 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 4. kolovoza 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/310 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 4. kolovoza 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/536 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 6. listopada 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/533 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 4. listopada 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/534 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 4. listopada 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/535 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 4. listopada 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/531 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 4. listopada 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/532 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 4. listopada 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/546 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 4. studenoga 2022. godine
KLASA: UP/I-008-01/22-01/547 URBROJ: 2181-46-4-22-2 od 4. studenoga 2022. godine kao neosnovane.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjima Općine Seget (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijeni su zahtjevi za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Zaključkom Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/22-01/379, URBROJ: 401-01/10-22-2 od 30. prosinca 2022. godine, temeljem članka 44. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21) spojene su upravne stvari, odnosno rješavanje o žalbama ......... izjavljenih protiv gore opisanih rješenja Općine Seget u predmetima ostvarivanja prava na pristup informacijama.
Protiv osporenih rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbe u kojima ističe da nije jasno iz kojeg razloga ga prvostupanjsko tijelo povezuje s Antom Baradom. Osporava navode prvostupanjskog tijela u dijelu u kojem prvostupanjsko tijelo ističe da predmnijeva nepravilnosti u djelovanju prvostupanjskog tijela. Smatra da činjenica što je sudjelovao na lokalnim izborima ne može utjecati na njegovo pravo na pristup informacijama, odnosno smatra da je povrijeđena odredba članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da nije podnio veliki broj zahtjeva, odnosno da ne traži opsežne informacije. Također osporava dio prvostupanjskog rješenja u kojem se navodi da su djelatnici prvostupanjskog tijela uznemireni brojnim zahtjevima. Navodi da nije njegov problem što službenik za informiranje prvostupanjskog tijela ne stigne riješiti sve zahtjeve. Posebno ističe da koristi neodređenu zamjenicu „sve“, jer bi u protivnom mogao dobiti selektivne odgovore. Predlaže da se žalbe prihvate.
Žalbe su neosnovane.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj:
zahtjevom za pristup informacijama od 21. siječnja 2022. godine tražio sve račune za troškove reprezentacije Općine Seget (vijeće i načelnik) u 2008. godini,
zahtjevom za dopunom informacije od 25. siječnja 2022. godine tražio sve račune za troškove reprezentacije Općine Seget (vijeće i načelnik) u 2013. godini,
zahtjevom za dopunom informacije od 26. siječnja 2022. godine tražio sve račune za troškove reprezentacije Općine Seget (vijeće i načelnik) u 2012. godini,
zahtjevom za pristup informacijama od 26. siječnja 2022. godine tražio zapisnike svih sjednica Općinskog vijeća Općine Seget u sazivu od 2017. do 2021. godine,
zahtjevom za pristup informacijama od 20. siječnja 2022. godine tražio godišnja izvješća o izvršenom Proračunu Općine Seget u razdoblju od 2000. do 2009. godine,
zahtjevom za pristup informacijama od 12. siječnja 2022. godine tražio sve račune za troškove reprezentacije Općine Seget (vijećnik i načelnik) u 2010. godini,
zahtjevom za dopunu informacije od 26. siječnja 2022. godine tražio sve račune za troškove reprezentacije Općine Seget (vijeće i načelnik) u 2011. godini,
zahtjevom za pristup informacijama od 2. veljače 2022. godine tražio račun za Aplikaciju za transparentni proračun,
zahtjevom za pristup informacijama od 22. srpnja 2022. godine tražio ugovore i anekse ugovora svih aktualnih zaposlenika Općine Seget,
zahtjevom za pristup informacijama od 15. veljače 2022. godine tražio Opisno izvješće o provedenom projektu/programu svih udruga koje su financirane od strane Općine Seget na natječaju Javni poziv za financiranje javnih potreba Općine Seget u 2020. godini te financijsko izvješće projekta/programa svih udruga koje su financirane od strane Općine Seget na natječaju Javni poziv za financiranje javnih potreba Općine Seget u 2020. godini,
zahtjevom za pristup informacijama od 25. veljače 2022. godine tražio Opisno izvješće o provedenom projektu/programu svih udruga koje su financirane od strane Općine Seget na natječaju Javni poziv za financiranje javnih potreba Općine Seget u 2017. godini te financijsko izvješće projekta/programa svih udruga koje su financirane od strane Općine Seget na natječaju Javni poziv za financiranje javnih potreba Općine Seget u 2017. godini
zahtjevom za pristup informacijama od 21. ožujka 2022. godine tražio račun Oprema Radman d.o.o., OIB: 27290068263 u iznosu od 100.000,00 kn,
zahtjevom za dopunu informacije od 22. studenog 2021. godine tražio račune troškova reprezentacije u Općini Seget u 2019. godini,
zahtjevom za dopunu informacije od 23. studenog 2021. godine tražio račune troškova reprezentacije u Općini Seget u 2018. godini,
zahtjevom za dopunu informacije od 23. studenog 2021. godine tražio račune troškova reprezentacije u Općini Seget u 2017. godini,
zahtjevom za pristup informacijama od 14. srpnja 2022. godine tražio sve zapisnike sjednica Povjerenstva za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost od 2013. do 2017. godine, sve zapisnike sjednica Povjerenstva za proračun i financije, gospodarstvo, poduzetništvo, turizam, komunalno gospodarstvo, upravljanje imovinom, prostorno planiranje i zaštitu okoliša od 2013. do 2017. godine, sve zapisnike sjednica Povjerenstva za predškolski odgoj, osnovno školstvo, kulturu, religijsku kulturu, šport, zdravstvo, rad i socijalnu skrb, protupožarnu i civilnu zaštitu, HVIDR-u, udruge proizašle iz Domovinskog rata od 2013. do 2017. godine, sve zapisnike sjednica Povjerenstva za obnovu i razvitak Zagorskog dijela Općine Seget od 2013. do 2017. godine, te sve zapisnike Općinskog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda od 2013. do 2017. godine,
zahtjevom za pristup informacijama od 24. veljače 2022. godine tražio Opisno izvješće o provedenom projektu/programu svih udruga koje su financirane od strane Općine Seget na natječaju Javni poziv za financiranje javnih potreba Općine Seget u 2018. godini te financijsko izvješće projekta/programa svih udruga koje su financirane od strane Općine Seget na natječaju Javni poziv za financiranje javnih potreba Općine Seget u 2018. godini,
zahtjevom za pristup informacijama od 9. ožujka 2022. godine tražio ugovor o zastupanju s Odvjetničkim društvom Jajaš i Vukelić, Rijeka, OIB: 25494057889 u iznosu od 102.319,98 kn,
zahtjevom za pristup informacijama od 3. ožujka 2022. godine tražio Opisno izvješće o provedenom projektu/programu svih udruga koje su financirane od strane Općine Seget na natječaju Javni poziv za financiranje javnih potreba Općine Seget u 2015. godini te financijsko izvješće projekta/programa svih udruga koje su financirane od strane Općine Seget na natječaju Javni poziv za financiranje javnih potreba Općine Seget u 2015. godini,
zahtjevom za pristup informacijama od 7. rujna 2022. godine tražio troškove za zastupanje predmeta UsII-133/22, te sudske troškove navedenog predmeta,
zahtjevom za pristup informacijama od 2. rujna 2022. godine tražio račune i ugovore za Segetsko lito 2022. godine.
Postupajući po navedenim zahtjevima, prvostupanjsko tijelo je donijelo osporena rješenja koja su opisana u izreci ovog rješenja, a kojom su odbijeni ranije opisani zahtjevi, odnosno dopune zahtjeva žalitelja.
Iz navedenih rješenja u bitnom proizlazi da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, odnosno da su ostvarena subjektivna i objektivna obilježja zlouporabe prava na pristup informacijama iz članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je žalitelj kao povezan s podnositeljem zahtjeva Antom Baradom, pri čemu su oba podnositelja vijećnici u Općinskom vijeću Općine Seget.
Povjerenik za informiranje prihvaća stav prvostupanjskog tijela, te ističe kako slijedi.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz međunarodnih dokumenata, primjerice Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Konvencije o pristupu službenim dokumentima Vijeća Europe, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998. (Aarhuška konvencija) te međunarodnog modela Zakona o pravu na pristup informacijama koji je kao uzor brojnim zakonima o pravu na pristup informacijama dostupan na poveznici https://www.article19.org/data/files/pdfs/standards/modelfoilaw.pdf je vidljivo da je svima njima uzeta u obzir mogućnost da se zahtjev za pristup informacijama koristi na način da se ugrožava prava drugih.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14), jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Prema ustavnom jamstvu prava na pristup informacijama, potrebno je naglasiti kako su ograničenja od pristupa u demokratskom društvu nužna, jer iako je ideal svakog demokratskog društva najveća moguća otvorenost i transparentnost, apsolutna otvorenost i transparentnost, bez zaštite drugih priznatih i legitimnih interesa, dovela bi u određenim slučajevima do povrede ustavom zajamčenih prava građana i vrijednosti zaštićenih pravnim poretkom.
Uz spomenuto ustavnopravno ograničenje prava na pristup informacijama iz članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske, koje govori o nužnosti ograničenja u slobodnom i demokratskom društvu, potrebno je spomenuti i članak 16. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, kojim je općenito propisano da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
U Republici Hrvatskoj je Zakon o pravu na pristup informacijama organski zakon, kojim se razrađuje ustavno pravo na pristup informacijama, čija je svrha omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 85/15, a stupio je snagu 9. kolovoza 2015. godine, je uređena zlouporaba prava na pristup informacijama.
U tom je smislu ograničenje prava na pristup informacijama zbog zlouporabe prava normirano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, na način kojim je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Zlouporaba prava je sukob prava korisnika prava na pristup informacijama i same svrhe Zakona, do kojeg dolazi u određenom trenutku kada korištenje tim pravom, koje je do nekog trenutka procesno i materijalno opravdano, primjerice zbog toga što se pravo ostvaruje na način na koji to određuju procesne odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno podnošenjem zahtjeva za pristup informacijama, dolazi u sukob sa svrhom i ciljem zakonskog uređenja prava na način da se postupanje korisnika pri raspolaganju navedenim pravom negativno odražava na prava i dužnosti trećih osoba. Dakle, zlouporabu prava na pristup informacijama može se identificirati u situacijama kada pojedini korisnik prava na pristup informacijama, pod određenim okolnostima, ugrožava, ometa ili onemogućava korištenje prava drugih, čineći to osobno ili putem drugih korisnika koji od istog tijela javne vlasti učestalim zahtjevima traže informacije.
Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti slučaja kako bi se utemeljila odluka o postojanju ili nepostojanju zlouporabe prava, pri čemu je posebno potrebno uzeti u obzir i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9a Zakona o pravu na pristup informacijama koje određuje da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
U odnosu na pojedinog korisnika prava objektivni element zlouporabe možemo prepoznati u članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“
Objektivni element zlouporabe ukazuje na činjenicu da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zlouporabe, zlouporaba prava na pristup informacijama može biti ostvarena i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti u obavljanju svojih temeljnih zadaća zbog kojih su osnovana i koje obavljaju u javnom interesu.
Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavlja opterećenje za tijelo javne vlasti), iz kojih proizlazi da je u pojedinačnim slučajevima potrebno je ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes, iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, te uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženje informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest tih zahtjeva. Naime, iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima moguće je uočiti određeni model ponašanja podnositelja pa je tako, primjerice, podnositelj uvijek nezadovoljan dobivenom informacijom, i nakon njezinog zaprimanja postavlja dodatne zahtjeve koje proširuje u odnosu na raniji zahtjev.
S obzirom da je zahtjev za pristup informacijama žalitelja odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno zbog zlouporabe prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku bilo potrebno razmotriti zahtjeve koje je žalitelj podnosio prvostupanjskom tijelu.
Posebno se ističe da je u dosljednoj i ustaljenoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto stajalište da je pitanje osnovanosti zahtjeva za pristup informacijama (u kontekstu primjene odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama) potrebno sagledati u okolnostima svakog pojedinog slučaja, imajući u vidu na što odnosno na koga i zbog čega je zahtjev upravljen (presuda poslovni broj: Uzpz-35/2021 od 8. lipnja 2022. godine (točka 15.), presuda poslovni broj: Uzpz-30/2021 od 18. siječnja 2022. godine (točka 13.), presuda poslovni broj: Uzpz-20/2021 od 13. travnja 2022. godine (točka 15.).
Slijedom navedenog, pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama, odnosno primjena odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja, odnosno može se zaključiti da primjena navedene odredbe može doći neovisno o tome koja se vrsta informacija traži od tijela javne vlasti, pa tako i u slučaju traženja informacijama o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Razmatranjem Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija prvostupanjskog tijela za 2021. i 2022. godinu utvrđeno je da je u razdoblju od 16. srpnja 2021. godine do 11. veljače 2022. godine prvostupanjsko tijelo postupalo po zahtjevima žalitelja, odnosno u navedenom razdoblju zahtjevi žalitelja nisu odbijani zbog zlouporabe prava na pristup informacijama.
Osim toga, Povjerenik za informiranje ističe da žalitelj traži istovrsne informacije, a što je razvidno iz činjenice da se osam zahtjeva za pristup informacijama žalitelja, koji su obuhvaćeni prvostupanjskim rješenjima, tiče troškova reprezentacije (za 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2018, i 2019.) dok se 11 zahtjeva odnosi na traženje opisnog izvješća o provedenom projektu/programu svih udruga koje su financirane od strane Općine Seget na javnom natječaju, te financijskog izvješća svih projekta/programa (za razdoblje od 2010. do 2020.).
Slijedom navedenog, ispunjena je pretpostavka iz članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacija o traženju istovrsnih informacija.
U odnosu na dio prvostupanjskog rješenja gdje se navodi da su žalitelj i ......... međusobno povezani žalitelji u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, ističe se kako slijedi.
Rješenjem Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/22-01/302, URBROJ: 401-01/10-22-6 od 8. studenog 2022. godine utvrđena je zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja ......... u odnosu na prvostupanjsko tijelo, i to na način da je Povjerenik za informiranje spojio 223 predmeta po žalbama žalitelja ........., te odbio njegove žalbe kao neosnovane, pri čemu je utvrđeno da je žalitelj ......... u razdoblju od 21. siječnja 2022. godine do 28. veljače 2022. godine podnio 223 zahtjeva za pristup informacijama.
Nadalje, rješenjem Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/22-01/1298, URBROJ: 401-01/10-22-3 od 30. prosinca 2022. godine utvrđeno je daljnja zlouporaba prava na pristup informacijama žalitelja ......... u odnosu na prvostupanjsko tijelo, i to zbog činjenice da je žalitelj podnio 84 zahtjeva u razdoblju nešto dužem od mjesec dana.
U navedenom rješenju je navedeno da iz Godišnjeg izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godine (stranica 8., dostupno na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje) proizlazi da su sva tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj u 2021. godini zaprimila 18.576 zahtjeva za pristup informacijama, a u konkretnom slučaju broj zahtjeva u odnosu na jedno tijelo javne vlasti prelazi broj od 1000 zahtjeva od strane žalitelja ......... i drugog korisnika, pri čemu je upravo žalitelj ......... navedeni drugi korisnik.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, ......... i žalitelj su funkcionalno povezane osobe u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a što proizlazi iz sljedećeg.
Kao prvo, nesporno je da su žalitelj i ......... vijećnici u Općini Seget, a što je utvrđeno uvidom u rezultate izbora, KLASA: 013-01/21-01/1, URBROJ: 2184/03-4-21-21-20 od 17. svibnja 2021. godine, koji su dostupni na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela, a također tu činjenicu prvostupanjsko tijelo navodi u osporenim rješenjima.
Kao drugo, uvidom u Upisnik o zahtjevima i postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2022. godini (dalje u tekstu: Upisnik 2022) može se jasno vidjeti da su žalitelj i ......... međusobno povezani korisnici, posebno stoga što isti nisu usmjereni na traženje istih informacija, već se nadopunjuju u traženju različitih informacija.
To je najbolje vidljivo iz činjenice da Upisnik iz 2022. godine započinje zahtjevom žalitelja koji traži troškove reprezentacije za 2021. godinu, a nastavlja se traženjem ......... putnih naloga i troškova za istu godinu.
Kad se pogleda obrazac postupanja žalitelja i ........., jasno je da se informacije traže za duže vremensko razdoblje, pri čemu će Povjerenik za informiranje, primjera radi, dati prikaz navedenog obrasca postupanja u odnosu na prvih 50 zahtjeva koji se navode u Upisniku 2022.
Naime, u navedenom razdoblju sasvim je jasno da žalitelj nastavlja tražiti troškove reprezentacije za ranije godine, dok po istom obrascu ......... nastavlja tražiti putne naloge i troškove, također za ranije godine,
Međutim, niti žalitelj niti ......... se ne zaustavljaju na te dvije teme, već traže istovremeno i nove informacije (npr. žalitelj traži službene glasnike i to na način da prvo traži službene glasnike za razdoblje od 2011. do 2021. godine – zahtjev broj 18 od 13. siječnja 2022. godine, za razdoblje od 2000. do 2010. godine - zahtjev broj 19 od 14. siječnja 2022. godine, 9, za razdoblje od 1994. do 1999. godine – zahtjev broj 24 od 19. siječnja 2022. godine), a nastavljaju sa traženjem ranijih informacija za sva ranija razdoblja.
Kako je to već ranije opisano u rješenjima Povjerenika za informiranje koja se odnose na Antu Baradu, KLASA: UP/II-008-07/22-01/302, URBROJ: 401-01/10-22-6 od 8. studenog 2022. godine i KLASA: UP/II-008-07/22-01/1298, URBROJ: 401-01/10-22-3 od 30. prosinca 2022. godine, ......... je usmjeren na sljedeće informacije prvostupanjskog tijela: fakture IKO d.o.o., fakture za mobilne usluge, fakture Marzes d.o.o., fakture Lapiš d.o.o., putni nalozi i troškovi za zaposlenike, fakture Milat commerce, fakture i ugovori sa tvrtkama koje su obavljale poslove asfaltiranja ulica, fakture prema tvrtkama koje su obavljale tiskanje materijala i nabavu uredske opreme, imena dobitnika stipendija i dokumentacija za natječaj, fakture između Općine Seget i tvrtki koje su obavljale prijevoz vode za zagorski dio općine, fakture i ugovori sa tvrtkama koje su održavale javnu rasvjetu (KLASA: UP/II-008-07/22-01/302, URBROJ: 401-01/10-22-6 od 8. studenog 2022. godine), odnosno troškove za automobilske usluge (gorivo, registracija, tehnički pregledi i sl.), donacije udrugama, te popis osoba koje imaju pravo korištenja službenog automobila, te putne naloge i troškove za navedene osobe (KLASA: UP/II-008-07/22-01/1298, URBROJ: 401-01/10-22-3 od 30. prosinca 2022. godine)
S druge strane, žalitelj ........., traži troškove reprezentacije, opisno i financijsko izvješće vezano za javne natječaje, službene glasnike i zapisnike sa svih sjednica Općinskog vijeća (zahtjevi broj 111 i 124 u Upisniku za 2022), i to na isti način da traži za veći niz godina navedene informacije.
Iako je broj zahtjeva koji je žalitelj ......... podnio prvostupanjskom tijelu znatno manji od zahtjeva ........., Povjerenik za informiranje smatra da je potrebno sagledati cjelokupno djelovanje navedenih žalitelja, jer je upravo njihovim djelovanjem prvostupanjskom tijelu podneseno više od 1000 zahtjeva.
Osim toga, iz javno dostupnih podataka, poveznica https://www.facebook.com/seget.hr/ jasno je da žalitelj i ......... kao pripadnici iste političke liste zajednički djeluju.
Suprotno stavu žalitelja, Povjerenik za informiranje ne smatra da se radi o diskriminaciji po političkom uvjerenju, već se radi o tome da je prvostupanjsko tijelo pravilno zaključilo da su žalitelj i ......... funkcionalno povezani podnositelji u smislu odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu se ističe da je za postojanje diskriminacije potrebno da postoji usporedna situacija, što ovdje očito nije slučaj.
Povjerenik za informiranje posebno ističe da iz očitovanja prvostupanjskog tijela Povjereniku za informiranje od 6. listopada 2022. godine u predmetu: KLASA: UP/II-008-07/22-01/302 proizlazi da isto ima u prosjeku 15 zaposlenih (16 u 2021. godini, te 14 u 2022. godini, uključujući načelnika, od čega je 11 službenika, a 2 namještenika), što je također dodatni argument da dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja prvostupanjskog tijela.
Sukladno članku 13. Statuta prvostupanjskog tijela, koji je dostupan na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela, propisano je da prvostupanjsko tijelo u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu, promet na svom području, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Iz navedenih odredbi je vidljivo da prvostupanjsko tijelo obavlja niz poslova vezano za ostvarivanje prava građana koji žive na području navedene Općine, a opterećivanje u radu može dovesti do realnih i štetnih posljedica u obavljanju redovitih poslova službenika prvostupanjskog tijela, posebno imajući u vidu da prvostupanjsko tijelo ima u prosjeku 15 zaposlenika.
S obzirom na to da je pravo na pristup informacijama Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup informacijama, te da ograničenja prava na pristup, u žalbenom postupku je potrebno utvrditi sljedeće: 1) je li ograničenje prava na pristup informacijama žalitelja zasnovano na zakonu, 2) ima li legitimni cilj te 3) je li isto nužno u demokratskom društvu i razmjerno naravi potrebe za ograničenjem.
Razmatrajući pitanje pod brojem 1., jasno je da ja miješanje u pravo žalitelja na pristup informacijama zasnovano na zakonu, točnije na odredbi članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Što se tiče drugih dvaju pitanja, Povjerenik za informiranje ističe sljedeće.
Legitimni cilj odredbe o zlouporabi prava je svakako očuvanje s jedne strane redovitog funkcioniranja prvostupanjskog tijela (kako u odnosu na njegove osnovne djelatnosti, tako i u odnosu na druge korisnike koji podnose zahtjeve za pristup informacijama), te s druge strane zaštita pravnog poretka, odnosno načela pravičnosti i pravne sigurnosti.
Što se tiče trećeg pitanja, Povjerenik za informiranje smatra da će konkretno ograničenje prava na pristup postići svoj cilj, na način da će žalitelja usmjeriti da svoje nezadovoljstvo postupanjem prvostupanjskog tijela ostvaruje kroz mehanizme koji mu stoje na raspolaganju kao općinskom vijećniku, dok će s druge strane rasteretiti prvostupanjsko tijelo brojnih zahtjeva žalitelja koji su potaknuti nezadovoljstvom žalitelja postupanjem prvostupanjskog tijela.
Povjerenik za informiranje smatra da je navedena mjera nužna, te ne postoji neka druga blaža mjera kojom bi se mogao postići isti cilj.
Naime, opseg informacija koje žalitelj traži (u kombinaciji sa zahtjevima .........) jasno ukazuje da žalitelja ne zanima pojedini segment poslovanja prvostupanjskog tijela, već je jasno da je su zahtjevi žalitelja i ......... doslovno usmjereni na sve aktivnosti prvostupanjskog tijela, u čemu im svakako pomaže i činjenica da su kao vijećnici upoznati s postupanjem prvostupanjskog tijela.
Dakle, analizom žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama te zahtjeva ......... utvrđeno je raspršivanje zahtjeva na sve segmente rada prvostupanjskog tijela, koje se u praksi ostvarivanja prava na pristup informacijama naziva „pecanjem“ (information fishing) i ne smatra se automatski sukladnim javnom interesu koji se ostvaruje putem Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, takvo se ponašanje razlikuje od situacije kad korisnik, sumnjajući u nepravilnosti, traži neke određene informacije koje bi mogle ukazati na nedostatke i nepravilnosti u radu tijela javne vlasti, a što ovdje nije slučaj.
Posebno se ističe da sam žalitelj u žalbi izričito navodi da traži sve informacije iz razloga što smatra da zahtjev mora biti konkretan, pri čemu Povjerenik za informiranje ističe da postoji jasna razlika između konkretnog zahtjeva i traženja baš svega što ima veze s poslovanjem prvostupanjskog tijela u razdoblju od gotovo 30 godina.
Neosnovano je i pozivanje žalitelja na odredbu članka 38. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer navedeno ustavno jamstvo nije neograničeno, odnosno pravo na pristup informacijama je podložno zakonskim ograničenjima, koje predstavlja zlouporaba prava na pristup informacijama uređena člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U takvoj situaciji, očito je da pravo na pristup informacijama žalitelja i ........., koji su prvostupanjskom tijelu podnijeli preko 1000 zahtjeva ne može imati prednost u odnosu na funkcioniranje prvostupanjskog tijela, odnosno na obavljanje djelatnosti iz nadležnosti prvostupanjskog tijela kao jedinice lokalne samouprave.
Posebno se ističe da je dana 6. prosinca 2022. godine proveden neposredni inspekcijski nadzor u Općini Seget, te je sačinjen Zapisnik o neposrednom inspekcijskom nadzor, KLASA: 044-01/22-01/2, URBROJ: 401-01/08-22-2 od 12. prosinca 2022. godine.
Iz predmetnog Zapisnika proizlazi da su predmet nadzora sljedeće zakonske obveze prvostupanjskog tijela: proaktivna objava informacija (članak 10. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama), savjetovanje s javnošću (članka 11. Zakona), te javnost rada (članak 12. Zakona).
U Zapisniku je u bitnom konstatirano da prvostupanjsko tijelo djelomično ispunjava gore citirane zakonske odredbe, pri čemu je prvostupanjskom tijelu dana uputa da zaključke/zapisnike treba objaviti kronološki, s poveznicom na svaku sjednicu zasebno.
Uvidom u internetsku stranicu prvostupanjskog tijela, poveznica https://www.opcinaseget.hr/opcinsko-vijece-2/ utvrđeno je da su objavljeni zapisnici sa sjednica Općinskog vijeća za 2021. i 2022. godinu, zajedno s dnevnim redovima.
Slijedom navedenog, izvršenjem mjera određenih Zapisnikom, osigurat će poštivanja odredbi o proaktivnoj objavi informacija (uključujući i podatke o zapisnicima/zaključcima Općinskog vijeća), na koji način se ostvaruje javni interes, dok se s druge strane ovim rješenjem štiti prvostupanjsko tijelo od brojnih zahtjeva žalitelja i ..........
Povjerenik za informiranje posebno ističe da iz odluke Ustavnog suda Republike, U-I-763/2009 i dr. od 30. ožujka 2011. godine („Narodne novine“, broj 39/11) proizlazi da je “javni interes” usmjeren na zaštitu pojedinih zajedničkih vrijednosti koje izviru iz života u organiziranoj društvenoj zajednici.
Slijedom navedenog, taj javni interes se u konkretnom slučaju očituje u zaštiti funkcioniranja prvostupanjskog tijela, na kojim način se posredno štite i prava trećih osoba koji dolaze u određene odnose s prvostupanjskim tijelima, odnosno koji zahtijevaju određene radnje od prvostupanjskog tijela te imaju legitimna očekivanja da će u razumnom roku biti odlučeno o njihovim pravima ili obvezama.
Između žalitelja i ........., koji su podnijeli prvostupanjskom tijelu više od 1000 zahtjeva, te redovitog funkcioniranja prvostupanjskog tijela, jasno je da pravična ravnoteža ide u korist funkcioniranja prvostupanjskog tijela, posebno imajući u vidu da su žalitelj i ......... vijećnici u Općinskom vijeću, te im je posebnim propisom osigurana dostupnost informacija koje su mu potrebne za obavljanje vijećničke dužnosti.
Slijedom svega navedenog, korištenje instituta od strane žalitelja i ......... predstavlja obezvređivanje ustavnog prava na pristup informacijama, te ugrožava samu bit navedenog prava stvarajući pri tome opravdanu uznemirenost prvostupanjskog tijela, a broj podnesenih zahtjeva, te činjenica da se traženje informacija ide sve do osnutka Općine Seget pa do 2021. godine (gotovo 30 godina, i to doslovno svega što ima veze s djelovanjem prvostupanjskog tijela) predstavlja dosad nezabilježeno postupanje korisnika u praksi Povjerenika za informiranje i upravnosudskoj praksi, te koje nema legitimni cilj.
Ako bi se prihvatio stav žalitelja, navedeno bi značilo da bi pravo na pristup informacijama izgubilo svoj smisao, a javni interes u konkretnom slučaju sastoji se upravo u tome da se kroz institut zlouporabe prava na pristup informacijama pošalje jasna poruka korisnicima o neprihvatljivosti njihova postupanja, odnosno o korištenju prava na pristup informacijama suprotno svrsi radi koje je ustanovljeno.
Dakle, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku trebalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan