KLASA: UP/II-008-07/23-01/260
URBROJ: 401-01/11-23-2
Zagreb, 13. travnja 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine", broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje KLASA: UP/l-032-03/22-01/04, URBROJ: 344-61/1-22-03 od 24. ožujka 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje KLASA: UP/l-032-03/22- 01/04, URBROJ: 344-61/1-22-03 od 24. ožujka 2022. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 28. siječnja 2022. godine u dijelu u kojem je zatražio popis svih zaposlenika u Odjelu za aktivnu politiku zapošljavanja, s nazivom radnog mjesta sukladno sistematizaciji koja je na snazi, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. citiranog Zakona, odnosno jer tražene informacije predstavljaju zaštićene osobne podatke te temeljem odredbe članka 25. stavka 5. citiranog Zakona, odnosno zbog zlouporabe prava na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da da se članak 15. stavak 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ne odnosi na njegov zahtjev jer nije zatražio podatke osobne prirode, a ni odredba članka 25. stavka 5. točke 5. citiranog Zakona nije primjenjiva jer je u razdoblju od godinu dana podnio ukupno dva zahtjeva za pristup informacijama koji se tiču ustrojstva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nadalje, navodi da je 11. listopada 2020. godine podnio zahtjev koji se tiče ustrojstva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, međutim taj zahtjev nije bio dobro formuliran zbog nepoznavanja uređenja institucije te je ovaj zahtjev svojevrsni nastavak prethodnog. Također, navodi da se nema namjeru zloupotrijebiti informacije koje je zatražio te smatra da su iste od javnog interesa. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10.-pročišćeni tekst i 05/14 ), u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 28. siječnja 2022. godine putem elektroničke pošte tijelu javne vlasti podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio da mu se dostavi popis svih zaposlenika u odjelu za aktivnu politiku zapošljavanja, zajedno s nazivom radnog mjesta na kojem radi, sukladno sistematizaciji koja je na snazi.
Nadalje, utvrđeno je daje žalitelj putem elektroničke pošte dana 7. i 16. veljače 2022. godine požurio postupanje po njegovom zahtjevu, nakon čega je Hrvatski zavod za zapošljavanje donio rješenje KLASA: UP/l-032-03/22-01/04, URBROJ: 344-61/1-22-03 od 24. ožujka 2022. godine, kojim se zahtjev odbija temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. citiranog Zakona, odnosno jer tražene informacije predstavljaju zaštićene osobne podatke te temeljem odredbe članka 25. stavka 5. citiranog Zakona, odnosno zbog zlouporabe prava na pristup informacijama.
U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da temeljem provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da žaliteljev zahtjev nije u javnom interesu i da Hrvatski zavod za zapošljavanje ima dužnost štititi zaštićeni interes iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama i ograničiti pristup informacijama koje žalitelj zahtjevom traži. Nadalje, navodi se da se žaliteljev zahtjev odbija i temeljem odredbe članka 25. stavka 5. točke 5. citiranog Zakona jer se radi o očitoj zlouporabi prava na pristup informacijama, a osobito zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži veliki broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je tijelo javne vlasti žaliteljev zahtjev odbilo temeljem dvije zakonske osnove, odnosno zbog zlouporabe prava na pristup informacijama i zbog zaštite osobnih podataka, te je stoga u žalbenom postupku bilo potrebno svaki zasebno razmotriti.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Kao dio spisa predmeta koji Povjerenik za informiranje vodi po žaliteljevoj žalbi izjavljenoj protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje KLASA: UP/l-032-03/22-01/08, URBROJ: 344- 61/1-22-02 od 24. ožujka 2022. godine, tijelo javne vlasti dostavilo preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (dalje u tekstu: Upisnik) za 2021. i 2022. godinu, a uvidom u koje je utvrđeno da je žalitelj u 2021. godini podnio jedan zahtjev, a tijelo javne vlasti zaprimilo ih je ukupno 6, dok je u 2022. godini do 28. siječnja (dana kada je podnesen zahtjev koji je predmet ovog postupka) tijelo javne vlasti zaprimilo 4 zahtjeva, od čega jedan žaliteljev. Oba žaliteljeva zahtjeva u promatranom razdoblju tijelo javne vlasti je odbilo.
Prilikom utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama u obzir treba uzeti i sadržaj podnesenih zahtjeva, odnosno treba razmotriti koje su informacije bile predmetom zahtjeva podnesenih od strane žalitelja. Stoga je uvidom u dostavljenu dokumentaciju, u drugostupanjskom postupku utvrđeno da su zahtjevima koje je žalitelj podnosio traženi podati o osobama koje su zaposlene u tijelu javne vlasti.
Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta, procjenom svih činjenica i okolnosti, osobito broja zaprimljenih zahtjeva u 2021. i 2022. godini te prirode informacija koje su se tražile predmetnim zahtjevom, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 2., 3. i 4., a u vezi sa člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je daje kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa procjena je razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz zakonske definicije testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se daje Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo test razmjernosti i javnog interesa te da je sastavni dio rješenja, međutim isti nije dostavljen kao dio spisa predmeta u obliku posebnog akta (npr. zapisnik ili službena bilješka), pa je pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, nije bilo moguće ispitati, odnosno bilo ju je moguće ispitati samo na temelju navoda iz pobijanog rješenja.
Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da tijelo javne vlasti nije, sukladno obvezi iz članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjereniku za informiranje dostavilo informacije koje su predmet žaliteljevog zahtjeva od 28. siječnja 2022. godine.
Budući da Hrvatski zavod za zapošljavanje nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjereniku za informiranje dostavilo informacije koje su predmet postupka, a koje su nužne u drugostupanjskom postupku po žalbi protiv rješenja prvostupanjskog tijela te nije pružio nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, a imajući u vidu da se
žaliteljevo traženje odnosi na informacije koje se tiču zaposlenih u tijelu javne vlasti, nužno je poništiti osporeno rješenje te vratiti predmet na prvostupanjski postupak.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Nadalje, prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Prilikom rješavanja zahtjeva u ponovnom postupku tijelo javne vlasti mora uzeti u obzir da omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji, te da nije dužno po traženju korisnika izrađivati novu informaciju, u smislu novih popisa, tablica i slično, već omogućiti pristup onoj informaciji koja kao izrađena postoji u trenutku podnošenja zahtjeva, a sadrži podatke koji su zatraženi zahtjevom.
Nadalje, u ponovljenom postupku tijelo javne vlasti dužno je uzeti u obzir da određeni podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opis poslova te podaci o bruto plaćama, stimulacijama, dodacima i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima temeljem Opće uredbe o zaštiti podataka, već mogu predstavljati podatke u odnosu na koje preteže javni interes. Navedeno proizlazi iz činjenice da zaposleni u tijelima javne vlasti primaju plaće i druge isplate iz javnih sredstava, pa je logično da postoji i interes javnosti da se zna na koje osobe se troše javna sredstva.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan