KLASA: UP/II-008-07/23-01/24
URBROJ: 401-01/05-23-4
Zagreb, 17. travnja 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, BROJ: PPI-DO-14/2022 od 15. prosinca 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, BROJ: PPI-DO-14/2022 od 15. prosinca 2022. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Splitu (u daljnjem tekstu: ŽDO Split) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 12. prosinca 2022. godine kojim je žalitelj tražio informaciju o mjestu i načinu čuvanja oduzetog naoružanja od terorističke organizacije 1992. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako je izjavljuje zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja. Žalitelj u žalbi na izrazito uvredljiv način opisuje svoje traženje informacije o mjestu i vremenu skladištenja oružja i ratne opreme, te u negativnom kontekstu između ostalog spominje tijelo javne vlasti i njegovu službenicu za informiranje Rene Lauru te bivšeg Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Žalitelj traži neposredan uvid u konkretno navedene predmete i pismena, podnošenje kaznenih prijava te nalaganje vještačenja bilo koje vrste, zaključno dostavu svih informacija o načini i vremenu pretvorbe civila tijekom 1992. godine u srbočetnike isto obrnuto 2022. godine te vrsti i količini skladištenja tada oduzetog vojnog naoružanja i sve opreme u cijelosti. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je neosnovana.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
U žalbenom postupku ŽDO Split je aktima BROJ: PPI-DO-14/2022 od 10. i 27. siječnja 2023. godine dostavio Povjereniku za informiranje spis predmeta po žalbi na nadležno postupanje. Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj podnio ŽDO Split dana 12. prosinca 2022. godine zahtjev za pristup informacijama pod nazivom „Srbočetnička štakor korumpirano prostitucija ......... olinjale bande ofucanih fukara ŽDO-a iz Splita!? Zahtjev za dostavom informacija o mjestu i načinu čuvanja oduzetog naoružanju od terorističke organizacije 1992.god, te pretvorbu civila u srbočetnike i obrnuto bez dokaza!?“. U predmetnom zahtjevu je navedeno da žalitelj sukladno člancima 8. i 18. Zakona o pravu na pristup informacijama traži informiranje o vremenu i mjestu, imenima i prezimenima izvanredno organizirane srbočetničke bande od koje su se podredno oduzela najmodernija sredstva komunikacije, najmoderniji „noviji puškomitraljezi i više drugog naoružanja, odnosno žalitelj traži informaciju o mjestu i vremenu skladištenja precizno pobrojanog velikog broja naoružanja i opreme, koje je navodno oduzeto kako izrijekom navodi, u ludim korumpiranim ispranim komunističkim mozgovima tijela javne vlasti, u konkretno navedenom predmetu bivšeg Vojnog državnog odvjetništva.
Nadalje, utvrđeno je da je ŽDO Split postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja za pristup informacijama donijelo dana 15. prosinca 2022. godine osporeno rješenje BROJ: PPI-DO-14/2022.
U osporenom rješenju je naznačen zahtjev žalitelja te je istaknuta definicija informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje je navedeno da je pravilnom i potpunom analizom zahtjeva žitelja zaključeno da isti ne ispunjava uvjete ostvarivanja prava na pristup informacijama, s obzirom da se njegovo traženje ne može podvesti pod izraz „informacija“. Isto tako je navedeno da se u konkretnom slučaju radi o zlouporabi prava na pristup informacijama. ŽDO Split navodi u osporenom rješenju da je sasvim izvjesno da žalitelj ne pokazuje nikakvo poštovanje prema prvostupanjskom tijelu i opravdano se postavlja pitanje koji razlozi navode žalitelja da podnosi zahtjev tijelu javne vlasti o kojem ima loše mišljenje. Također se citira odredba članka 35. stavak 3. točka a) Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te se spominje konkretna presuda Europskog suda za ljudska prava zlouporabe prava na podnošenje zahtjeva. Zaključno se u osporavanom rješenju navodi da žalitelj institut prava na pristup informacijama koristi isključivo u svrhu svojeg osobnog obračuna s prvostupanjskim tijelom te komunikacija žalitelja predstavlja jasno i nedvosmisleno vrijeđanje čelnika prvostupanjskog tijela. Takvo postupanje žalitelja predstavlja grubo kršenje načela međusobnog poštovanja i suradnje određenog člankom 9.a Zakona o općem upravnom postupku te potvrđuje zlouporabu prava na pristup informacijama u smislu odredbe članka 23. stavak 5 Zakona o pravu na pristup informacijama i u smislu prakse Europskog suda za ljudska prava.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 69/22) stupio je na snagu dana 25. lipnja 2022. godine prema kojem je dotadašnji stavak 5. članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama postao stavak 6. istog članka.
Odredbom članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Nadalje je odredbom članka 23. stavkom 6. točkom 5. propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kad zbog učestalih zahtjeva s dostavom istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojim se traži veliki broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Isto tako je odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Prema navedenoj definiciji informacije, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.
Valja istaknuti i odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama koja propisuje kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
U žalbenom postupku uvidom u cjelokupni spis predmeta te uzimajući u obzir žalbene navode i zahtjev žalitelja za pristup informacijama, Povjerenik za informiranje je zaključio da je prvostupanjsko tijelo točno i potpuno utvrdilo činjenično stanje te pravilno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, kako iz zahtjeva žalitelja proizlazi, ne traži se informacija kako je zakonom propisana, već se traži odgovor na pitanja na koje tijelo javne vlasti može jedino izraditi odgovor, a što ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Isto tako je sadržaj zahtjeva žalitelja u većoj mjeri nejasan i nerazumljiv, te je ocijenjen izrazito uvredljivim i u suprotnosti sa načelom međusobnog poštovanja i suradnje propisanim u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što spominje i prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju.
Slijedom navedenoga je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je odbilo predmetni zahtjev žalitelja, budući da je člankom 23. stavkom 6. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona, iako je propustilo uočiti da su u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva na snagu stupile izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojima je odredba koja je temelj odbijanja zahtjeva žalitelja sada propisana stavkom 6. članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo određenih nedostataka u pogledu pozivanja na određene zakonske odredbe, ali da navedeni nedostatak nije mogao utjecati na drugačije rješenje ove upravne stvari, jer je prvostupanjsko tijelo pravilno procijenilo da se u konkretnom slučaju ne radi o traženju informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i odbilo zahtjev žalitelja. Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan