KLASA: UP/II-008-07/23-01/150
URBROJ: 401-01/10-23-4
Zagreb, 14. travnja 2023. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15, 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Su-i-150/22-5 od 4. siječnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Su-i-150/22-5 od 4. siječnja 2023. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio podatak o imenima sudaca koji su glasali za, protiv, odnosno koji su bili suzdržani, a vezano za pravno shvaćanje o pravnim učincima konverzije Ugovora o kreditu u CHF sa 7. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, temeljem članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 130. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje u tekstu: ZPP), jer prvostupanjsko tijelo smatra da je javnosti isključena s rada sjednica vijeća, pa tako i svi podaci vezani uz glasanje i izražavanje pravnih stavova ne mogu biti dostupni javnosti.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da nije dobio zatraženu informaciju. Navodi da odredbe ZPP-a ne mogu biti razlog za uskraćivanje traženoj informaciji. Također ističe da Vrhovni sud Republike Hrvatske nije proveo test razmjernosti i javnog interesa, odnosno da se radi o pitanju od javnog interesa, s obzirom na to da 55000 obitelji već godinama čeka na odluku. Zaključno navodi da Vrhovni sud Republike Hrvatske nije prepoznao priliku da pojača povjerenje u sudbenu vlast objavljivanjem tražene informacije. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj u zahtjevu za pristup informacijama od 21. prosinca 2022. godine naveo sljedeće:
„Poštovani,
Vezano za jučerašnje donošenje pravnih shvaćanja, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama ljubazno vas molim informaciju koji su suci bili za, protiv, suzdržani te nisu glasali. Ove informacije vas molim za glasanje o svakom pojedinom pravnom shvaćanju.
Radi transparentnosti vašeg rada i jačanja povjerenja građana u sudbenu vlast, bilo bi dobro da to sami objavite.
Ukoliko ne dobijem na vrijeme informaciju ili je uopće ne dobijem, koristiti ću sve pravne mogućnosti sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske“.
Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo je donijelo osporeno rješenje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko smatra da je javnost isključena s rada sjednica vijeća, pa tako i svi podaci vezani uz glasanje i izražavanje pravnih stavova ne mogu biti dostupni javnosti, pa je pristup informaciji ograničen sukladno odredbi članka 15. stavka 2. točki 7. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 130. ZPP-a.
Pobijano rješenje je osnovano na zakonu, ali ne iz razloga koji se u njemu navode, već iz razloga koji se navode u ovom rješenju.
Dopisom Povjerenika za informiranje, KLASA: 008-04/23-01/29, URBROJ: 401-01/10-23-4 od 16. siječnja 2023. godine žalba žalitelja je dostavljena prvostupanjskom tijelu na nadležno postupanje u smislu članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21), te je zatraženo da se Povjereniku za informiranje omogući uvid u zapisnik ili drugi dokument koji će sadržavati traženu informaciju, odnosno podatak o tome kako su glasovali pojedini suci.
Dopisom prvostupanjskog tijela, Sui-150/22 od 21. veljače 2023. godine Povjereniku za informiranje dostavljen je Zapisnik sa 7. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 13. i 20. prosinca 2022. godine kao dokument koji sadrži informaciju koja je predmet postupka.
Uvidom u navedeni Zapisnik utvrđeno je da isti ne sadrži informaciju koju žalitelj traži.
Naime, zapisnik sadrži podatke o prisutnim i odsutnim sucima te drugim prisutnim osobama, kao i podatke o tome koliko je glasova dobilo pojedino pravno shvaćanje, međutim ne sadrži informaciju o tome kako je pojedini sudac glasovao u odnosu na pojedino pravno shvaćanje, a što je bit gore navedenog zahtjeva žalitelja od 21. prosinca 2022. godine.
Imajući u vidu navedeno, Povjerenik za informiranje je dopisom, KLASA: UP/II-008-07/23-01/150, URBROJ: 401-01/10-23-2 od 2. ožujka 2023. godine zatražio od prvostupanjskog tijela da se očituje posjeduje li dokument koji će sadržavati informaciju koju žalitelj traži, odnosno iz koje će biti vidljivo glasovanje pojedinih sudaca.
Dopisom prvostupanjskog tijela, broj: Su i-150/202-9 od 20. ožujka 2023. godine Povjerenik za informiranje je obaviješten da je jedini službeni dokument koji se odnosi na predmetno glasanje zapisnik koji je prethodno dostavljen, odnosno da ne posjeduje dokument koji bi sadržavao informaciju o tome koji su suci bili za, a koji protiv izloženih pravnih shvaćanja.
Slijedom navedenog, iz stanja spisa proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje dokument u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama koji bi sadržavao podatak o tome na koji je način pojedini sudac glasovao na predmetnim sjednicama, pa je pravilnom primjenom članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo odbiti zahtjev žalitelja.
Dakle, ako prvostupanjsko tijelo ne posjeduje podatak u materijaliziranom obliku o tome kako je pojedini sudac glasovao, tada nema mjesta provođenju testa razmjernosti i javnog interesa u smislu članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, niti pozivanju prvostupanjskog tijela na odredbu članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 130. ZPP-a.
Posebno se ističe da se ovim rješenjem ne dira u pravo žalitelja da traži predmetni zapisnik sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan