KLASA: UP/II-008-07/23-01/143
URBROJ: 401-01/10-23-6
Zagreb, 14. travnja 2023. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15, 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj: PPI-DO-1/2023 od 30. siječnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj: PPI-1/2023 od 30. siječnja 2023. godine u dijelu u kojem je odlučeno o točkama 1., 2. (osim u dijelu koji se odnosi na završni račun), 4. i 5. zahtjeva za pristup informacijama.
2. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj: PPI-1/2023 od 30. siječnja 2023. godine u dijelu u kojem je odbijen zahtjev za pristup žaliteljice u dijelu u kojem traži završni račun uz Samoupravni sporazum od od 21. lipnja 1983. godine (dio točke 2. zahtjeva), te izjavu Sveučilišta u Zagrebu, KLASA: 372-01/22-02/02 od 2. ožujka 2022. godine, te u dijelu u kojem je odlučeno o točkama 6., 7., 8. i 9. zahtjeva za pristup informacijama ..........
3. Odbacuje se zahtjev ......... u dijelu u kojem traži završni račun uz Samoupravni sporazum od od 21. lipnja 1983. godine.
4. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici izjave Sveučilišta u Zagrebu, KLASA: 372-01/22-02/02 od 2. ožujka 2022. godine.
5. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici zahtjeva za mirno rješenje spora povodom kojeg je sklopljena izvansudska nagodba između Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu, Pravnog fakulteta.
6. Nalaže se Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu da postupi sukladno točkama 4. i 5. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
7. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u dijelu u kojem je odlučeno o točkama 6., 7. i 9. zahtjeva za pristup informacijama ..........
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica) od 17. ožujka 2023. godine, jer prvostupanjsko tijelo smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o traženju informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnom opisuje što je bio predmet zahtjeva za pristup informacijama. Osporava pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te smatra da osporeno rješenje nema supstancijalno obrazloženje. Smatra da zatražena dokumentacija predstavlja informaciju, odnosno da nije potrebna nikakva dodatna analiza, jer se radi o informacijama koje se nalaze u upisnicima. Smatra da je počinjena bitna povreda članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer se u rješenju navode dvije osnove za odbijanje zahtjeva, te se poziva na rješenja Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/20-01/1040, URBROJ: 401-01/03-21-5 od 28. prosinca 2021. godine i KLASA: UP/II-008-07/20-01/919, URBROJ: 401-01/10-20-3 od 7. listopada 2020. godine. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica u zahtjevu za pristup informacijama od 17. siječnja 2023. godine u bitnom navela sljedeće:
„Mi, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog („Družba“), obraćamo se sa zahtjevom za pristup informacijama u vezi s izvansudskom nagodbom potpisanom između Vas i Sveučilišta u Zagrebu – Pravni fakultet („Pravni fakultet“) 15. travnja 2022. („Nagodba“), a koja se odnosi na priznanje prava vlasništva od strane Republike Hrvatske („RH“) Pravnom fakultetu na nekretnini oznake kč. br. 2127, Gundulićeva ulica, škola, Zagreb, Gundulićeva ulica 10, upisanim u zk. ul. 7449, k.o. Centar („Nekretnina“)
U skladu s ZPPI-om, tražimo dostavu sljedeće dokumentacije:
1. dostavu preslike rješenja Općine Centar - Zagreb, Sekretarijata za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove broj UP/I-05/3-8507/1-1978 od 21. svibnja 1979., a kojim je Nekretnina dodijeljena na upravljanje i korištenje Višoj upravnoj školi;
2. dostavu preslike Samoupravnog sporazuma o udruživanju Pravnog fakulteta i Više upravne škole u jedinstvenu znanstveno-nastavnu radnu organizaciju usmjerenog obrazovanja od 21. lipnja 1983. godine, zajedno sa završnim računom koji se spominje u čl. 19. Sporazuma o udruživanju
3. dostavu preslike izjave Sveučilišta u Zagrebu KLASA: 372-01/22-02/02 od 2. ožujka 2022. godine
4. koliko je izvansudskih nagodbi iz članka 186.a stavka 4. ZPP-a ovo ŽDO sklopilo u zadnjih 5 godina, kao i koliko je istih sklopljeno u istom razdoblju, a da se one nisu sastojale od uzajamnih popuštanja, kao što je slučaj s predmetnom Nagodbom;
5. je li prilikom donošenja odluke da će se pristati na Nagodbu ŽDO bilo svjesno i uzelo u obzir činjenicu da je u vezi Nekretnine u tijeku postupak povrata sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00,27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02, 98/19);
6. ime, prezime i funkciju svake osobe unutar ovog ŽDO koja je sudjelovala u pregovorima, sastavljanju i sklapanju Nagodbe.
7. ime, prezime i funkciju svake osobe koja radi, vrši službu ili obnaša dužnost u bilo kojem javnopravnom tijelu RH, a kojoj se ovo ŽDO eventualno obraćalo radi dogovora ili upute u vezi sa sklapanjem Nagodbe? Je li ovo ŽDO dobilo bilo kakvu uputu, bilo koje osobe ili javnopravnog tijela, da pristane na nagodbu?
8. kojeg dana je ovo ŽDO zaprimilo zahtjev za mirno rješavanje spora povodom kojega je sklopljena Nagodba?
9. je li ovo ŽDO održalo bilo kakav sastanak, ili vodilo bilo kakvu pisanu korespondenciju s Pravnim fakultetom, a radi pregovora oko sadržaja Nagodbe? Ako jest, na koje datume su ti sastanci održani, odnosno na koje datume se razmjenjivala pisana korespondencija, i koje su osobe bile sudjelovale na sastancima/u komunikaciji?
Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo donijelo je osporeno rješenje.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.
Dopisom Ureda povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/23-01/143, URBROJ: 401-01/10-23-2 od 3. ožujka 2023. godine od prvostupanjskog tijela zatraženo je da se za potrebe žalbenog postupka očituje posjeduje li završni račun uz Samoupravni sporazum o udruživanju Pravnog fakulteta i Više upravne škole u jedinstvenu znanstveno-nastavnu radnu organizaciju, koji se navodi u članku 19. navedenog Sporazuma. Također je zatraženo da dostavi presliku izjave Sveučilišta u Zagrebu, KLASA: 372-01/22-02/02 od 2. ožujka 2022. godine.
U odnosu na četvrtu točku zahtjeva, zatraženo je od prvostupanjskog tijela da ukratko opiše radnje koje bi bilo potrebno poduzeti da bi se žaliteljici omogućio uvid u traženi podatak o broju izvansudskih nagodbi sklopljenih u zadnjih 5 godina (jesu li navedeni informacije sastavni dio svakog spisa predmeta, je li potrebno vršiti uvid u svaki pojedinačni spis predmeta).
Osim toga, zatraženo je da se očituje postoji li dokument u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (osim same nagodbe) koji će sadržavati podatke o osobama koje su sudjelovale u pregovorima, sastavljanju i sklapanju nagodbe.
Zaključno, zatraženo je očitovanje u odnosu na točke 7. i 9. zahtjeva žaliteljice, odnosno da obrazložite zbog čega se zahtjev žaliteljice u navedenim dijelovima ne smatra traženjem informacije, te da se posebno očituje posjedujete li pisani dokument (zapisnik o sastanku, dopis, elektroničku poštu i sl.), a vezano za točku 9. zahtjeva žaliteljice.
Iz dopisa prvostupanjskog tijela broj: PPI-DO-1/23 od 13. ožujka 2023. godine, koji je upućen Povjereniku za informiranje proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje završni račun uz Samoupravni sporazum o udruživanju Pravnog fakulteta i Više upravne škole u jedinstvenu radnu organizaciju, dok je Povjereniku za informiranje dostavljena izjava Sveučilišta u Zagrebu, KLASA: 372-01/22-02/02 od 2. ožujka 2022. godine. Dalje se navodi da se ne radi o informacijama u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se ne radi o dokumentaciji koju je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u vezi s drugim osobama, a nastala je u okviru djelokruga ili u svezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti. Prvostupanjsko tijelo također ponavlja navode iz obrazloženja osporenog rješenja, te ističe da su tražene informacije dostupne podnositeljici kao stranci u upravnom postupku povrata oduzete imovine koji se vodi pred Gradskim uredom za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, KLASA: UP/I-942-01/97-01/1576, odnosno u upravnom sporu, budući da je podnositeljica pokrenula upravni spor protiv odluke drugostupanjskog tijela pod poslovnim brojem UsI-2951/2021, a koju dokumentaciju je cijenio i sud prilikom donošenja odluke.
Dalje se navodi da se evidencija predmeta državnih odvjetništva vodi u upisnicima koji su formirani sukladno Poslovniku državnog odvjetništva (“Narodne novine”, broj 128/19), pa bi s obzirom na Poslovnikom određene i postojeće evidencije za davanje traženih podataka bilo bi potrebno provesti dodatnu analizu podataka i predmeta. Također se ističe da se radi o najvećem državnom odvjetništvu u kojem se na godišnjoj razini obrađuje veliki broj predmeta, odnosno 1800 predmeta za konkretnu godinu, odnosno da je potrebno vršiti uvid u svaki spis predmeta.
Također se navodi da prvostupanjsko tijelo ne raspolaže podacima o osobama koje su sudjelovale u pregovorima, jer je predmetni postupak započet temeljem odredbe 186. a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje u tekstu: ZPP) kao procesnom pretpostavkom za podnošenje tužbe.
Zaključno, u odnosu na točku 9. zahtjeva žaliteljice, prvostupanjsko tijelo se očitovalo da ne posjeduje traženu dokumentaciju.
U odnosu na prve tri točke zahtjeva žaliteljice, iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da se ne radi o informacijama u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da je pristup traženim podacima podnositeljici zahtjeva omogućen kao stranci u postupku povrata pred Gradskim uredom za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, KLASA: UP/I-942-01/97-01/1576, odnosno kao stranci u upravnom sporu pred Upravnim sudom u Zagrebu pod brojem UsI-2951/21.
Povjerenik za informiranje posebno ističe da dio rješenja kojim prvostupanjsko tijelo navodi da je žaliteljici pristup informacijama omogućen kao stranci u gore opisanim postupcima, sadržajno predstavlja obavijest iz članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na traženje žaliteljice za dostavom preslike rješenja Općine Centar - Zagreb, Sekretarijata za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove broj UP/I-05/3-8507/1-1978 od 21. svibnja 1979. godine (dalje u tekstu: Rješenje od 21. svibnja 1979. godine), a kojim je Nekretnina dodijeljena na upravljanje i korištenje Višoj upravnoj školi, te preslike Samoupravnog sporazuma o udruživanju Pravnog fakulteta i Više upravne škole u jedinstvenu znanstveno-nastavnu radnu organizaciju usmjerenog obrazovanja od 21. lipnja 1983. godine (dalje u tekstu: Sporazum od 21. lipnja 1983. godine), Povjerenik za informiranje prihvaća stav prvostupanjskog tijela da se radi o informacijama koje su žaliteljici dostupne kao stranci u postupku.
Naime, u žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljeno je rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave, KLASA: UP/II-942-01/17-01/530, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-21-03 od 18. kolovoza 2021. godine kojim je, povodom žalbe Sveučilišta u Zagrebu, Pravnog fakulteta (dalje u tekstu: Pravni fakultet) poništeno djelomično rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinskopravne poslove i imovinu Grada, Sektora za upravno pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Središnji odsjek, KLASA: UP/I-942-01/97-01/1576, URBROJ: 251-14-11-1/004-17-106 od 3. studenog 2017. godine, kojim rješenjem se žaliteljici vraća u vlasništvo kuća popisni broj 1367 u Gundulićevoj ulici br. 10. u Samostanskoj ulici br. 15.8 (danas Gundulićeva 10) površine 191,3 čhv upisana u zk. ul. 23354 k.o. Grad Zagreb, te je predmet vraćen na ponovni postupak.
Osim toga, Povjereniku za informiranje dostavljena je i presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2951/21 od 26. listopada 2021. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtjev žaliteljice radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, KLASA: UP/II-942-01/17-01/530, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-21-03 od 18. kolovoza 2021. godine, te žalba i dopuna žalbe žaliteljica
Razmatrajući sadržaj navedenog rješenja (posebno stranice 6 i 7.) jasno je da Rješenje od 21. svibnja 1979 i Sporazum od 21. lipnja 1983. godine predstavljaju dokumente koji prileže spisu predmeta povrata oduzete imovine (jer su se nadležna tijela o istim očitovala u postupku povrata), pa je logično da su žaliteljici kao podnositeljici zahtjeva navedene informacije dostupne kao stranci u gore navedenim postupcima.
Posebno se ističe da žaliteljica u žalbi posebno ne osporava da bi joj navedene informacije bile dostupne kao stranci u postupku, pa činjenica da je sadržajno pravilna obavijest sastavni dio rješenja, ne utječe na prava žaliteljice u ovom postupku u dijelu u kojem traži navedene informacije.
Naime, bilo bi suprotno načelu učinkovitosti upravnog postupka poništavati dio rješenja te davati uputu prvostupanjskom tijelu da se u slučaju članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne donosi rješenje već obavijest, ako je već ta obavijest sadržana u rješenju, a žaliteljica posebno u žalbi ne osporava činjenicu da su navedeni dokumenti sastavni dio spisa predmeta u kojem ista sudjeluje kao stranka.
Drugim riječima, nije smisao Zakona o pravu na pristup informacijama da stranke u postupku dobiju informaciju koja je sastavni dio spisa predmeta tog postupka.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21) trebalo je odbiti žalbu žaliteljice kao neosnovanu u dijelu u kojem je odlučeno o točkama 1. i 2. zahtjeva žaliteljice (osim u dijelu koji se odnosi na završni račun), pa je odlučeno kao pod točkom 1. izreke ovog rješenja.
Međutim, u odnosu na završni račun uz Samoupravni sporazum od 21. lipnja 1983. godine, Povjerenik za informiranje, na temelju dostavljene dokumentacije za potrebe žalbenog postupka, ne može utvrditi da bi i navedeni završni račun predstavljao informaciju koja bi žaliteljici bila dostupna kao stranci u postupku.
Naime, iz dopune žalbe žalitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, broj UsI-2951/21 od 26. listopada 2022. godine može se utvrditi da žaliteljica upravo problematizira postojanje navedenog završnog računa, a iz ranije dostavljene dokumentacije nije utvrđeno da bi ista predstavljala dio spisa predmeta u postupku povrata, odnosno u upravnom sporu.
Osim toga, samo prvostupanjsko tijelo se očitovalo da ne posjeduje zatraženi završni račun pa je pravilnom primjenom članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo odbaciti zahtjev žaliteljice, jer iz spisa predmeta nije razvidno da bi prvostupanjsko tijelo imalo saznanja o tijelu koje bi posjedovalo traženu informaciju, pri čemu prvostupanjsko tijelo nema obvezu poduzimati istraživanja kako bi došlo do informacije koja zanima korisnika (presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj UsII-90/22 od 7. srpnja 2022. godine).
Slijedom navedenog, valjalo je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine”, broj 47/09, 110/21) u vezi s člankom 23. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama poništiti prvostupanjsko rješenje te odbaciti zahtjev žaliteljice u dijelu u kojem traži završni račun uz Samoupravni sporazum od 21. lipnja 1983. godine, pa je odlučeno kao pod točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja.
Što se tiče dijela zahtjeva u kojem žaliteljica traži izjavu Sveučilišta u Zagrebu, KLASA: 372-01/22-02/02 od 2. ožujka 2022. godine, Povjerenik za informiranje ističe da se nesporno radi o informaciji u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, ne radi se o informaciji koja bi žaliteljici bila dostupna kao stranci u postupku (navedeno ne proizlazi iz ranije opisane dokumentacije koja je dostavljena Povjereniku za informiranje), iz razloga što je navedena izjava prethodila sklapanju izvansudske nagodbe, broj: N-DO-342/2021 između Republike Hrvatske i Pravnog fakulteta od 15. travnja 2022. godine, u kojoj nije sudjelovala žaliteljica.
Kako se na navedeni dokument ne može primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, žaliteljici se u cijelosti omogućuje pristup navedenom dokumentu, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkama 2., 4. i 6.. izreke ovog rješenja.
Isto se odnosi i na točku 8. zahtjeva za pristup informacijama, kojim je žaliteljica tražila podatak o tome kojeg je dana prvostupanjsko tijelo zaprimilo zahtjev za mirno rješenje spora povodom kojeg je sklopljena nagodba.
Elektroničkom porukom od 28. ožujka 2023. godine Ured povjerenika za informiranje je zatražio od prvostupanjskog tijela da dostavi presliku zahtjeva za mirno rješenje spora (koji će sadržavati datum primitka), te je prvostupanjsko tijelo elektroničkom porukom od 29. ožujka 2023. godine dostavilo Uredu povjerenika predmetni zahtjev za mirno rješenje spora.
Imajući u vidu da je u konkretnom slučaju sklopljena izvansudska nagodba, kojom je Republika Hrvatska priznala pravo vlasništva Pravnom fakultetu na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. 7749, k.o. Centar (te je Pravni fakultet upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, što je utvđeno uvidom u javno dostupne podatke iz zemljišnih knjiga), Povjerenik za informiranje smatra da na navedeni dokument nije moguće primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja.
Imajući u vidu definiciju informacije, te činjenicu da upravo zahtjev za mirno rješenje spora sadrži podatak koji žaliteljica traži (datum primitka), ovim rješenjem žaliteljici se omogućuje pristup upravo zahtjevu za mirno rješenje spora kao dokumentu koji sadrži traženu informaciju, pa je odlučeno kao pod točkama 2., 5. i 6. izreke ovog rješenja.
Vezano za točke 4. i 5. Zahtjeva žaliteljice, Povjerenik za informiranje prihvaća stav prvostupanjskog tijela da se ne radi o traženju informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te ističe sljedeće.
U presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: UsII-1/16 od 18. travnja 2016. godine zauzet je stav da tijelo javne vlasti nema obvezu grupiranja podataka prema vrsti ili nekom drugom kriteriju, nego je dužno omogućiti pristup već gotovoj, postojećoj i određenoj informaciji,
Osim toga, ističe se da je u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: UsII-141/17 od 06. rujna 2017. godine zauzeto stajalište da tijela javne vlasti nisu dužna u obvezi poduzimati radnje prikupljanja podataka radi formiranja nove informacije koju već ne posjeduju, odnosno da nisu obvezna vršiti uvid u svaki pojedinačni spis predmeta radi udovoljavanja zahtjevu žalitelja.
Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: UsII-384/20 od 10. prosinca 2020. godine potvrđen je stav Povjerenika za informiranje da se traženje odgovora na pitanje, odnosno objašnjenja ne smatra traženjem informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kad se razmotri točka 5. zahtjeva žaliteljice, jasno je da žaliteljica ne traži neki dokument, već traži da se prvostupanjsko tijelo očituje o tome je li mu bilo poznato da se vodi postupak povrata, što se sukladno ustaljenoj upravnosudskoj praksi i praksi Povjerenika za informiranje ne smatra traženjem informacije.
U odnosu na točku 4. zahtjeva žaliteljice, kojim žaliteljica traži broj sklopljenih nagodbi u zadnjih 5 godina, odnosno broj nagodbi u istom razdoblju, koje se nisu sastojale od uzajamnih popuštanja, Povjerenik za informiranje ističe da iz očitovanja prvostupanjskog tijela Uredu povjerenika za informiranje, broj: PPI-DO-1/2023 od 13. ožujka 2023. godine u bitnom proizlazi da bi radi udovoljavanja zahtjevu žaliteljice bilo potrebno izvršiti uvid u svaki pojedinačni spis.
Po mišljenju Povjerenika, iz spisa predmeta nije vidljivo da bi prvostupanjsko tijelo posjedovalo kao gotovu informaciju podatak o broju sklopljenih nagodbi, posebno ne nagodbi koje se nisu sastojale od uzajamnog popuštanja, u zadnjih 5 godina, niti iz Poslovnika državnog odvjetništva proizlazi obveza prvostupanjskog tijela da vodi informacije na način na koji žaliteljica traži.
Nadalje, Povjerenik za informiranje nema ovlast nalaganja tijelima javne vlasti da vodi točno određene informacije na točno određeni način, pa ni u ovom slučaju ne može naložiti prvostupanjskom tijelu da vrši uvid u spise predmeta radi utvrđivanja je li u pojedinom predmetu sklopljena izvansudska nagodba, odnosno je li ta nagodba sklopljena bez uzajamnog popuštanja ugovornih strana.
U odnosu na pozivanje žalitelja na rješenja Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/20-01/1040, URBROJ: 401-01/03-21-5 od 28. prosinca 2021. godine i KLASA: UP/II-008-07/20-01/919, URBROJ: 401-01/10-20-3 od 7. listopada 2020. godine, Povjerenik za informiranje ističe da se predmet KLASA: UP/II-008-07/20-01/919 odnosio na dokumentaciju vezanu uz postupak javne nabave, dok se predmet KLASA: UP/II-008-07/20-01/1040 odnosio na traženje informacija od Ministarstva financija vezano uz određeno knjiženja, pa navedena rješenja ni na koji način ne utječe na odluku Povjerenika za informiranje u ovom postupku, vezano za točke 4. i 5. zahtjeva, odnosno utvrđenja iz navedenih odluka nisu primjenjiva na konkretni slučaj jer se radi o bitno drugačijoj činjeničnoj osnovi.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21) trebalo je odbiti žalbu žaliteljice kao neosnovanu u odnosu na navedene točke zahtjeva, pa je odlučeno kao pod točkom 1. izreke ovog rješenja.
U odnosu na točke 6., 7. i 9. zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice, Povjerenik za informiranje za sada ne prihvaća stav prvostupanjskog tijela da navedene točke zahtjeva ne predstavljaju traženje informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ako je sklopljena nagodba, te ako se u nagodbi navodi ime i prezime osobe koja je istu potpisala u ime prvostupanjskog tijela, tada je jasno da postoji barem jedan dokument koji sadrži informaciju koju žaliteljica traži točkom 6. zahtjeva.
Povjerenik za informiranje također primjećuje da je točka 9. zahtjeva žaliteljice povezana s navedenom točkom, jer se i u toj točki traži podaci o sastancima, odnosno o pisanoj korespondenciji s Pravnim fakultetom.
Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje za sada ne može prihvatiti sumarno očitovanje prvostupanjskog tijela da ne posjeduje dokumentaciju vezanu uz točku 9. zahtjeva žaliteljice, odnosno da ne raspolaže s podacima o osobama koje su sudjelovale u pregovorima, jer je postupak započet zahtjevom za mirnim rješenjem spora, kao procesnom pretpostavkom za podnošenje tužbe.
Sama činjenica što je postupak započeo zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu odredbe članka 186. a ZPP-a, ne isključuje mogućnost pregovora o teksta nagodbe, jer je bit nagodbe upravo u tome da se ugovorne strane dogovore oko bitnih sastojaka nagodbe.
S obzirom na to da prvostupanjsko tijelo u žalbenom postupku nije obrazložilo na koji način je usuglašen tekst navedene nagodbe, za sada se ne može prihvatiti gore navedeno obrazloženje prvostupanjskog tijela da ne posjeduje baš nikakvu dokumentaciju vezano uz postupak sklapanja nagodbe.
Uzimajući u obzir navedeno, prvostupanjsko tijelo će u ponovljenom postupku dati jasne i valjane razloge u odnosu na točke 6., 7 i 9. zahtjeva žaliteljice, koji su u konkretnom slučaju izostali.
Pri tome će se jasno odrediti u odnosu na svaku pojedinu informaciju koju žaliteljica traži, vodeći računa i o odredbi članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Primjerice, ako žaliteljica traži uputu za sklapanje predmetne nagodbe, tada prvostupanjsko tijelo u obrazloženju rješenja mora navesti razloge za svoju odluku, odnosno odbaciti zahtjev ako nikakve upute nije bilo, odnosno odbiti zahtjev ako je postojala uputa, ali ne u obliku informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Smisleno primjenjujući uputu iz ranijeg odlomka, prvostupanjsko tijelo će donijeti odluku i u odnosu na druge informacije koje su predmet navedenih točaka zahtjeva žaliteljice.
Slijedom svega navedenog, temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku trebalo je poništiti prvostupanjsko rješenje u dijelu u kojem je odlučeno o točkama 6., 7. i 9. zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice, te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, jer iz ranije opisanih razloga Povjerenik za informiranje nije mogao sam riješiti ovu upravnu stvar, pa je odlučeno kao pod točkom 7. izreke ovog rješenja.
Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama (točke 4. i 5. izreke ovog rješenja) i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan