KLASA: UP/II-008-07/23-01/136
URBROJ: 401-01/05-23-2
Zagreb, 13. travnja 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog sabora, KLASA: UP/I-008-03/23-01/01, URBROJ: 6541-23-01 od 13. veljače 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatskog sabora, KLASA: UP/I-008-03/23-01/01, URBROJ: 6541-23-01 od 13. veljače 2023. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Hrvatskog sabora odbačen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio dokument kojim se odobrava/omogućava upotreba neispravnog grba Republike Hrvatske na kojem je gornje lijevo polje bijelo a ne crveno, koji je vidljiv kod zasjedanja saborskih odbora, temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti ne posjeduje zatraženu informaciju.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je podnosi zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje navodi da mu je odbacivanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko pravo na ostvarenje prava na pristup informacijama. Žalitelj isto tako smatra da tijelo javne vlasti ima i zna gdje se informacija nalazi. Naime, zahtjevom za pristup informacijama je eksplicitno naveo da se radi o nezakonitoj praksi upotrebe neispravnog grba, a u uređenoj instituciji kakav je Hrvatski sabor nemoguće je da se takav grb koristi na „časnu riječ“ bez nekakvog dokumenta. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je neosnovana.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U žalbenom postupku službenica za informiranje Hrvatskog sabora je aktom od 22. veljače 2023. godine KLASA: UP/I-008-03/23-01/01, URBROJ: 6544-9-23-03 Povjereniku za informiranje dostavila žalbu žalitelja i spis predmeta na nadležno postupanje te se u istom aktu očitovala o žalbi žalitelja uz kratki kronološki pregled postupanja sa žaliteljevim zahtjevom. U aktu se u bitnom navodi da tijelo javne vlasti smatra da je postupanje sa zahtjevom žalitelja bilo u skladu sa odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te Zakona o općem upravnom postupku. Nadalje se navodi da je tijelo javne vlasti žalitelju odgovorilo na njegov zahtjev istog dana, odnosno dostavljena mu je detaljna informacija o uporabi državnih obilježja u Hrvatskom saboru, da je upotreba grba u kontekstu na koji se žalitelj poziva temeljena na članku 6. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te lenti predsjednika Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 55/1990, 26/1993 i 29/1994). Žalitelju je nadalje dana i informacija o grafičkim standardima državnih obilježja koji su objavljeni na internetskim stranicama Hrvatskog sabora, te informacija o standardiziranoj uporabi predmetne kulise i u ostalim državnim tijelima, mišljenje akademskog grafičkog stručnjaka te informacije o medijskim sadržajima vezanim uz isto.
Uvidom u spis dostavljenog predmeta, utvrđeno je da je žalitelj dana 18. siječnja 2023. godine podnio zahtjev kojim je tijelo javne vlasti zatražio dokument kojim se odobrava/omogućava upotreba neispravnog grba Republike Hrvatske na kojem je gornje lijevo polje bijelo a ne crveno, koji je vidljiv kod zasjedanja saborskih odbora.
Nadalje je uvidom u spis vidljivo da je tijelo javne vlasti dana 19. siječnja 2023. godine žalitelju dostavilo putem e-pošte odgovor u kojem je navedeno da se u Hrvatskom saboru državna obilježja koriste u skladu sa Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te lenti predsjednika Republike Hrvatske. Tijelo javne vlasti ujedno je izrazilo sumnju u predmet zahtjeva žalitelja, odnosno nije potpunu jasno na što žalitelj misli kad navodi da je „grb vidljiv kod zasjedanja saborskih odbora“, pri čemu žalitelj tvrdi da se grb koristi „neispravno“. Pod pretpostavkom da žalitelj misli na kulisu koja se primarno koristi za konferencije za medije, koja je otisnuta na monokromatici, tada je riječ o grafičkoj tehnici gdje se grb prikazuje u inverziji, samo u jednoj boji, nijansirano svijetlo-tamnim plohama, a zakonsko uporište je u članku 6. naprijed navedenog Zakona. U odgovoru se citira dizajner, akademski slikar, Boris Ljubičić koji je kazao kad je riječ o tzv. prvom polju, zavisi od pozadine. Ako je pozadina tamna, prvo polje je svijetlo, ako je pozadina svijetla prvo polje je tamno, i tu problema nema.
Isto tako je utvrđeno da je žalitelj dana 27. siječnja 2023. godine nastavno na gornji odgovor od 19. siječnja 2023. godine, tijelo javne vlasti putem e-pošte ponovno zatražio dostavu predmetnim zahtjevom zatražene informacije, te dana 28. siječnja 2023. godine je isto dostavio na obrascu - zahtjev za ispravak informacije.
Također je utvrđeno da je Hrvatski sabor dana 13. veljače 2023. godine donio rješenje KLASA: UP/I-008-03/23-01/01, URBROJ: 6541-23-01 kojim je odbačen zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer ne posjeduje zatraženu informaciju.
U obrazloženju osporenog rješenja navodi se sadržaj predmetnog zahtjeva te se citiraju odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kao i da je u postupku rješavanja zahtjeva utvrđeno da u službenim upisnicima Hrvatskog sabora ne postoji tražena informacija te da Stručna služba Hrvatskog sabora nije upoznata s time koje bi tijelo javne vlasti moglo posjedovati informaciju koju traži žalitelj.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, zapisa na CD-u ili drugom mediju za pohranu podataka) u trenutku postavljanja zahtjeva za pristup informacijama.
Odredbom članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
U žalbenom postupku, Povjerenik za informiranje je razmotrio je žalbene navode i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da je prvostupanjsko tijelo ispravno utvrdilo činjenično stanje i pravilno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama u odnosu na podneseni zahtjev žalitelja za pristup informacijama, dakle tijekom provođenja prvostupanjskog postupka, tijelo javne vlasti je utvrdilo da ne posjeduje traženu informaciju, dokument kojim se odobrava/omogućava upotreba neispravnog grba Republike Hrvatske na kojem je gornje lijevo polje bijelo a ne crveno, koji je vidljiv kod zasjedanja saborskih odbora, tako da isti nije ni mogao biti dostavljen žalitelju.
Povjerenik za informiranje zaključio je da je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju pravilno odlučilo o zahtjevu žalitelja kada je odbacilo njegov zahtjev jer ne posjeduje zatraženu informaciju, tako da se žalbeni navodi ne mogu uvažiti niti isti mogu utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan