KLASA: UP/II-008-07/23-01/121
URBROJ: 401-01/11-23-6
Zagreb, 13. travnja 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Josipdol KLASA: UP/l-008-02/22-01/6, URBROJ: 2133-13-23-4 od 6. veljače 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općine Josipdol KLASA: UP/l-008-02/22-01/6, URBROJ. 2133-13-23-4 od 6. veljače 2023. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 21. prosinca 2022. godine u dijelu u kojem je zatražio podatke o svim zaposlenim djelatnicima u Općini Josipdol, s detaljnim podacima o početku rada, raspisanim natječajima, rasporedima na radnom mjesto, bruto plaći na teret poslodavca te troškovima prijevoza po djelatniku uz prikaz relacije za koju se isplaćuju putni troškovi na dan 8. lipnja 2021. godine i 15. prosinca 2022. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u svezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. citiranog Zakona, odnosno jer tražene informacije predstavljaju zaštićene osobne podatke.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama te da predmetno rješenje odbija u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona kojima se uređuju javnost podataka i pravo na pristup informacijama. Nadalje, navodi daje tijelo javne vlasti dužno omogućiti informacije o imenima i prezimenima službenika i namještenika iz razloga što navedeni podaci nisu zaštićeni osobni podaci sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a zaštićeni ne mogu biti ni nazivi radnih mjesta na koja su službenici raspoređen, a ni pripadajući koeficijenti. Također, navodi da u ovom slučaju Zakon o pravu na pristup informacijama predstavlja legitimnu osnovu za obradu osobnih podataka pa stoga nije potrebna privola ispitanika (službenika i namještenika) za omogućavanjem pristupa imenu i prezimenu službenika i namještenika tijela javne vlasti iz razloga što podaci o imenima i prezimenima zaposlenika tijela javne vlasti, njihovim stručnim kvalifikacijama, radna mjesta i opis poslova, podaci o bruto plaćama, stimulacijama, dodacima i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, nisu i ne mogu biti zaštićenima temeljem Opće uredbe o zaštiti podataka, već predstavljaju podatke od javnog interesa. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10.-pročišćeni tekst i 05/14.), u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da se žalitelj, kao vijećnik Općinskog vijeća Općine Josipdol, dana 21. prosinca 2022. godine u 10:44h, putem elektroničke pošte na adrese ......... i opcina@josipdol.hr, dostavio podnesak naslovljen s „Vijećnička pitanja“ te upućen predsjednici Općinskog vijeća. Nadalje, utvrđeno je da je pod naslovom „Vijećničko pitanje 1“ žalitelj zatražio: „Molim Općinu Josipdol da mi dostavi podatke o svim zaposlenim djelatnicima u Općini Josipdol i tvrtkama i ustanovama u vlasništvu Općine Josipdol (Komunalno Josipdol i Dječji vrtić Josipdol) i Turističkoj zajednici Općine Josipdol, s detaljnim podacima o početku rada, raspisanim natječajima, rasporedima na radno mjesto, bruto plaći na teret poslodavca te troškovima prijevoza uz prikaz relacije za koju se isplaćuju putni troškovi na dan 8. lipnja 2021. godine i 15. prosinca 2022. godine.“ Pod naslovom „Vijećničko pitanje 2" žalitelj navodi: „Gospodine Rudančiću, s obzirom da u javnosti vrlo često iznosite „da su iza Zlatka i Ivanke“ ostali dugovi, precizirajte o kojim se to dugovima radi i kojim iznosima i kolike ćete dugove Vi ostaviti te Vas tražim da dostavite detaljno izvješće o podacima o neplaćenim računima, dugovima i stanju obveza te presliku izvoda žiro računa da dan 8. lipnja 2021. godine, na dan 8. lipnja 2022. godine i na dan 15. prosinca 2022. godine, kao i da svim vijećnicima dostavite presliku Zapisnika o primopredaji dužnosti.“
Nadalje, uvidom u predmet KLASA: 008-03/23-01/22 koji se u Uredu povjerenika za informiranje vodio po žaliteljevoj predstavci, utvrđeno je da je žalitelj, istoga dana, 21. prosinca 2022. godine, tijelu javne vlasti podnio i zahtjev za pristup informacijama, identičnog sadržaja kao gore navedeno „Vijećničko pitanje“, odnosno zahtjev kojim je zatražio podatke o svim zaposlenim djelatnicima u Općini Josipdol i tvrtkama i ustanovama u vlasništvu Općine Josipdol (Komunalno Josipdol i Dječji vrtić Josipdol) i Turističkoj zajednici Općine Josipdol, s detaljnim podacima o početku rada, raspisanim natječajima, rasporedima na radno mjesto, bruto plaći na teret poslodavca te troškovima prijevoza uz prikaz relacije za koju se isplaćuju putni troškovi na dan 8. lipnja 2021. godine i 15. prosinca 2022. godine.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je Općina Josipdol, postupajući po predmetnom zahtjevu, putem elektroničke pošte, dana 29. prosinca 2022. godine, na adrese info@visitjosipdol.com, komunalno@josipdol.hr i kontakt@dv-josipdol.hr, proslijedila dvije žaliteljeve poruke elektroničke pošte od 21. prosinca 2022. godine poslane u 11:34h i 12:06h, a koje u naslovu imaju „Zahtjev za pristup informacijama“, iz čega je razvidno da se radi o nekim drugim podnescima koje je žalitelj dostavio Općini Josipdol, a koje su različite od gore citirane.
Nadalje, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti, u odnosu na dio zahtjeva kojim su zatraženi podaci o zaposlenima u Općini Josipdol, donijelo rješenje KLASA: UP/l-008-02/22-01/6, URBROJ: 2133-13-23-4 od 6. veljače 2023. godine, kojim se isti odbija temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u svezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. citiranog Zakona, odnosno jer tražene informacije predstavljaju zaštićene osobne podatke.
U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da, suprotno mišljenju Povjerenika za informiranje od 10. siječnja 2023. godine, tijelo javne vlasti smatra da se nad navedenim podacima ne preteže javni interes i da u ovom slučaju, sukladno odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka, treba štititi osobne podatke javnih službenika, odnosno isti ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na ostalo radno aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj. Nadalje, navodi se da je žalitelj na isti dan kad je podnio zahtjev za pristup informacijama, postavio i vijećničko pitanje istog sadržaja, pa prema tome žalitelju ne bi trebao imati mogućnost dostave osobnih podataka putem službenika za informiranje, s obzirom da se u takvom slučaju Zakon o pravu na pristup informacijama ne primjenjuje.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 2., 3. i 4., a u vezi sa člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje te kako je pogrešno primijenilo pravni propis.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Nadalje, prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
S obzirom na navode iz pobijanog rješenja, prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva tijelo javne vlasti je prije svega dužno utvrditi jesu li informacije žalitelju dostupne temeljem posebnog propisa, odnosno sukladno propisima kojima se uređuje pravo vijećnika u Općinskom vijeću Općine Josipdol na dostupnost informacija koje su mu potrebne za obavljanje dužnosti člana
u Općinskom vijeću Općine Josipdol te ako jesu, sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama o tome obavijestiti žalitelja.
Ukoliko žalitelju informacije nisu dostupne temeljem posebnog propisa, tijelo javne vlasti dužno je o zahtjevu odlučiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, pri tome uzimajući u obzir da određeni podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opis poslova te podaci o bruto plaćama, stimulacijama, dodacima i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima temeljem Opće uredbe o zaštiti podataka, već mogu predstavljati podatke u odnosu na koje preteže javni interes. Navedeno proizlazi iz činjenice da zaposleni u tijelima javne vlasti primaju plaće i druge isplate iz javnih sredstava, pa je logično da postoji i interes javnosti da se zna na koje osobe se troše javna sredstva.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan