KLASA: UP/II-008-07/23-01/22

URBROJ: 401-01/06-23-5

Zagreb, 14. travnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva VECLA d.o.o. Klasa: 035-01/22-01/04, Ur.broj: 2142/01-21-22-2 od 23. prosinca 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Djelomično se poništava rješenje trgovačkog društva VECLA d.o.o. Klasa: 035-01/22-01/04, Ur.broj: 2142/01-21-22-2 od 23. prosinca 2022. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pristup preslici sljedećih informacija:

- Ugovori o djelu sklopljeni između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 7. siječnja 2020. godine, 2. rujna 2020. godine, 4. siječnja 2021. godine i 15. srpnja 2022. godine,

- Ugovori o djelu sklopljeni između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 24. srpnja 2020. godine, 20. kolovoza 2020. godine, 14. rujna 2020. godine, 17. lipnja 2021. godine, 21. srpnja 2021. godine, 17. kolovoza 2021. godine, 6. rujna 2021. godine, 17. lipnja 2022. godine, 1. srpnja 2022. godine, 11. kolovoza 2022. godine i 14. rujna 2022. godine,

- Ugovori o djelu sklopljeni između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 17. lipnja 2022. godine, 1. srpnja 2022. godine i 1. kolovoza 2022. godine,

- Ugovor o djelu sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 30. lipnja 2020. godine,

- Ugovor o djelu sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 20. prosinca 2021. godine,

na način da se na istima prekrije podatke o OIB-u, adresi, broju računa i poslovnoj banci imenovanih izvršitelja fizičkih osoba;

- Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 30. prosinca 2016. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 21. rujna 2021. godine, Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 28. veljače 2022. godine, Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 13. svibnja 2022. godine, Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 28. lipnja 2022. godine, Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 11. srpnja 2022. godine, Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 29. kolovoza 2022. godine, Aneks 1. Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 14. rujna 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 21. rujna 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 27. listopada 2022. godine,

na način da se na istima prekrije OIB i adresa radnika;

- Ugovor o radu sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. s ......... od 1. ožujka 2015. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Dodatak 1. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 3. siječnja 2022. godine, Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 28. ožujka 2022. godine, Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između trgovačkog društva VECLA d.o.o. i ......... od 28. travnja 2022. godine,

na način da se na istima prekrije OIB i adresa radnika;

- Popis obračunskih lista za razdoblje od 1. do 31. listopada 2022. godine

na način da na istome budu vidljivi stupci – Broj, Datum, Ime i prezime, Bruto plaća i Datum isplate, dok se ostali podaci trebaju prekriti;

- Odluka o isplati putnog troška Klasa: 120-03/22-01/02, Ur.broj: 2142/01-21-22-1 od 21. travnja 2022. godine i Odluka o isplati putnog troška za novozaposlenu radnicu od mjeseca rujna 2022. godine Klasa: 120-03/22-01/02, Ur.broj: 2142/01-21-22-2 od 16. rujna 2022. godine,

na način da se na istima prekrije mjesta početka i završetka putovanja.

3. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu, kao neosnovana.

4. Nalaže se trgovačkom društvu VECLA d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana o dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem trgovačkog društva VECLA d.o.o. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 9. prosinca 2022. godine, kojim je zatražio podatke o zaposlenima u tijelu javne vlasti, njihovim plaćama i drugim primicima u listopadu 2022. godine te ugovore o djelu sklopljene sa fizičkim osobama u 2020., 2021. i 2022. godini, temeljem odredbe članka 23. stavka 6., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer su tražene informacije zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv citiranog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ga osporava u cijelosti zbog pogrešne primjene zakona te nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Nadalje navodi kako u obrazloženju rješenja nije navedeno tko je i na koji način navodno proveo test razmjernosti i javnog interesa, a kojega uostalom nije ni trebalo provoditi obzirom da je već zakonski propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime, iznos i namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja testa. Ističe da je iz obrazloženja rješenja vidljivo da je tijelo javne vlasti javni interes, zakonitost i odgovorno raspolaganje javnim sredstvima u potpunosti podredilo interesima primatelja javnog novca te da je prema njegovim saznanjima osporeno rješenje službenica za informiranje samo potpisala, dok je zapravo o zahtjevu riješio odvjetnički ured kojega je angažiralo i javnim novcem platilo tijelo javne vlasti kako bi se što je moguće duže nastavio netransparentan rad ovog komunalnog društva koje je u 100%-nom vlasništvu Grada Krka. Navodi i kako se u osporenom rješenju tijelo javne vlasti osvrnulo i na praksu Povjerenika za informiranje koja se odnosi na omogućavanje pristupa ugovorima o radu zaposlenika tijela javne vlasti, ocijenivši je suprotnom načelu zakonitosti, pravičnosti i transparentnosti zaštite osobnih podataka, čime je praktički preuzelo ulogu suda, umjesto da na temelju zakona riješi zahtjev za pristup informacijama. Ističe da je tijelo javne vlasti odbijanjem zahtjeva i pripadajućim obrazloženjem u potpunosti zanemarilo odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i Smjernice Povjerenika za informiranje i dostupna mišljenja Agencije za zaštitu osobnih podataka. Neistinitim, zlonamjernim i tendencioznim smatra navode iz obrazloženja u kojima se navode motivi njegovog traženja informacija, pri čemu ističe da je njegov zahtjev jasan i precizan i da se u njemu niti jednim dijelom ne ulazi u nečiji privatni život ili podatke koji ne bi bili od javnog interesa obzirom da je u zahtjevu riječ samo o imenima, stručnoj spremi, koeficijentima i nazivima radnog mjesta zaposlenika tijela javne vlasti, te sklopljenim ugovorima o djelu i o povezanim isplatama javnog novca bilo kao bruto plaće, naknade ili honorara, a ne o osobnim adresama, dobi, obiteljskom statusu i sl. Zaključno navodi da je tijelo javne vlasti odbijajućim rješenjem prekršilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, a da se u obrazloženju postavlja iznad zakonodavca vlastitim zaključcima i promišljanjima što (ne) bi trebalo predstavljati javni interes, a što je najbolji pokazatelj kakav otpor pruža ovo tijelo javne vlasti kada se koriste mehanizmi suzbijanja korupcije, čak i nakon gotovo 10 godina od donošenja navedenog Zakona. Također, ponovo napominje kako osobni podaci kao što su OIB zaposlenika, adresa, datum rođenja i slično nisu bili predmet njegovog zahtjeva, te se nada da je službenici za informiranje tijela javne vlasti poznato da se ti podaci na dokumentima mogu precrtati. S obzirom na sve navedeno, predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Trgovačko društvo VECLA d.o.o. je dana 11. siječnja 2023. godine povodom žalbe žalitelja dostavilo spis predmeta, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/23-01/22, URBROJ: 401-01/06-23-2 od 12. siječnja 2023. godine, dana 26. siječnja 2023. godine, kao nadopunu spisa predmeta i informacije koje su predmet postupka.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj dana 9. prosinca 2022. godine trgovačkom društvu VECLA d.o.o. podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio dostavu doslovno sljedećeg: „1. Podaci o zaposlenim osobama VECLA d.o.o. iz kojih su vidljivi pojedinačni podaci: Ime i prezime, stručna sprema, naziv radnog mjesta iz ugovora o radu, datum sklapanja ugovora o radu, koeficijent obračuna, osnovica za obračun plaće, iznos isplaćene bruto (bruto1) plaće za listopad 2022. godine, iznos neoporezivih naknada, potpora, darova, nagrada, dodataka i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom isplaćenim u listopadu 2022. (prijevoz na posao, troškovi prehrane, troškovi smještaja, premije dopunskog i dodatnog osiguranja, troškovi službenih putovanja, dnevnice, darovi i si.). Informaciju zatraženu pod 1. možete mi dostaviti u bilo kojem broju i obliku dokumenata u kojem posjedujete navedene informacije (ugovori, isplatne liste, popisi i si.), odnosno ne tražim informaciju sastavljenu kao jedinstveni dokument ukoliko kao takav sa svim uključenim elementima ne postoji; i 2. Ugovore o djelu između VECLA d.o.o. i fizičkih osoba aktualne na dan 5. prosinca 2022. godine, te izvršene ugovore o djelu u 2020., 2021. i 2022. godini, iz kojih su osim odredbi vidljivi podaci o imenu i prezimenu, datum sklapanja ugovora, naziv posla/djela, rok izvršenja i ugovorena naknada. Napominjem da su, prema uputama i smjernicama Povjerenika za informiranje te mišljenju Agencije za zaštitu osobnih podataka, informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, te se u tom smislu informacija koja sadrži npr. ime i prezime fizičke osobe i iznos njezine bruto plaće ili druge osnove za isplatu sredstava tijela javne vlasti ne smatra zaštićenim osobnim podatkom nego javno dostupnim podatkom. Ukoliko bi slanje e-mailom tražene informacije ili dijela informacije zbog veličine bilo otežano, o vlastitom trošku mogu osigurati USB-stick za pohranu podataka putem kojega mi se u tom slučaju po dogovoru može dostaviti tražena informacija ili molim da me kontaktirate za dogovor o prikladnom načinu dostave“.

Također je utvrđeno da je trgovačko društvo VECLA d.o.o. povodom navedenog zahtjeva pod donijelo osporeno rješenje, kojim je odbijen zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 6., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, pozivom na zaštitu osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je kako je navedeni zahtjev odbijen jer se radi o traženju informacija koje su zakonom zaštićeni osobni podaci odnosno iz razloga što je riječ dokumentaciji koja sadrži osobne podatke radnika i osoba-izvršitelja ugovora o djelu koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Nadalje je navedeno kako je iz zahtjeva razvidno da podnositelj zahtjeva želi pristup informacijama koje se odnose pojedinačno na svakog od radnika odnosno da zahtjev nije koncipirao u smislu traženja financijskih podataka koji se odnose na isplate radnicima po bilo kojoj osnovi: plaće, iznos neoporezivih naknada, potpora, darova, nagrada, dodataka i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom isplaćenim u listopadu 2022. (prijevoz na posao, troškovi prehrane, troškovi smještaja, premije dopunskog i dodatnog osiguranja, troškovi službenih putovanja, dnevnice, darovi i si.), na koje bi imao pravo, ali da ih on ne traži u takvoj formi. Prvostupanjsko tijelo je u nastavku citiralo odredbu članka 15. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te da je u tom smislu proveden test razmjernosti između privatnog i javnog interesa te je ocijenjeno da je zaštita osobnih podataka u ovom slučaju važnija od javnog interesa odnosno da bi dostava ovih podataka mogla ozbiljno povrijediti interese radnika i izvršitelja ugovora o djelu čiji bi osobni podaci na ovaj način postali dostupni javnosti mimo njihove volje i ne u njihovu interesu. Navedeno je pojašnjeno time da je riječ o manjoj sredini, gdje već dostava imena i prezimena predstavlja dovoljan podatak za identifikaciju osobe pa mogućnost uskrate podataka o adresi i OIB-u ne bi pružila zaštitu osobama čiji se podaci dostavljaju. Nadalje je navedeno kako je dosadašnja praksa Povjerenika za informiranje uz izuzimanje određenih apsolutno zaštićenih osobnih podataka u potpunosti suprotna načelu zakonitosti, pravičnosti i transparentnosti zaštite osobnih podataka iz Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka). Pored toga, istaknuto je da radnike štiti ustavno pravo na rad i slobodu rada, kao i pravo na zaštitu privatnog života, a budući su podaci iz ugovora o radu osobni podaci i temeljem članka 29. Zakona o radu („Narodne novine", broj 93/14.,127/17. i 98/19.). Istaknuto je da je iz zahtjeva podnositelja vidljivo da je isti usmjeren na pojedinačno svakog radnika te da se pod krinkom zahtjeva trošenja javnih sredstava traže osobni podaci koji moraju biti zaštićeni. Navedeno je da su u tom smislu, zbirni podaci o isplati plaća, broj radnika sa pojedinom stručnom spremom za pojedina radna mjesta, koeficijenti za isplatu plaća po pojedinim radnim mjestima jasni pokazatelji trošenja javnih sredstava, a da su Sistematizacija radnih mjesta i koeficijenti javno objavljeni na mrežnim stranicama tijela javne vlasti, kao i da se koncem ožujka donosi financijsko izvješće koje je javno i sadrži sve podatke koji se tiču isplate plaća, doprinosa i poreza te dodataka na plaći i isplate po posebnoj osnovi. Također je navedeno da u vezi dostave osobnih podataka iz ugovora o radu načelo pravičnosti nalaže razmatranje u kojoj mjeri dostava tih dijelova ima svoje razumno opravdanje, a u kontekstu toga koliko se time zadire u radnopravni status osobe u pitanju, koliko u njenu privatnost te konačno je li osoba u pitanju dovedena time u lošiji položaj naspram svih drugih osoba koje imaju ugovor o radu, samo zbog činjenice da obavlja posao u javnom tijelu. Istaknuto je da su podaci o stručnoj spremi, korištenju godišnjeg odmora, organizaciji radnog vremena, podaci su koji se tiču isključivo odnosa poslodavca i radnika i nisu, niti mogu biti pitanja od interesa za širu javnost, a da njihova dostupnost može dovesti do štetnih posljedica jer se uspostavlja svojevrsni javni nadzor i javna provjera nad apsolutno svim elementima ugovora o radu. Nadalje je navedeno da u konkretnom slučaju nema razloga koji pretežu u korist javnog interesa da se ugovori o radu odnosno osobni podaci, tj. isplate koje se vežu uz točno pojedinog radnika po različitim osnovama (dob, mjesto prebivališta, obiteljski status i si.) budu dostupni javnosti te je istaknuto da podnositelj svojim zahtjevima zlorabi prava iz Zakona o pravu na pristup informacijama, budući je očito da o subjektu stvara svoju vlastitu evidenciju i poslovnu dokumentaciju, a da sukladno najnovijem zahtjevu želi stvoriti evidenciju o radnicima, što je u suprotnosti sa legitimnim ciljevima postavljenim Zakonom o pravu na pristup informacijama. Zaključno je navedeno da se podaci mogu dostaviti s obzirom na radno mjesto, stručnu spremu, koeficijent za isplatu plaće, mjesto stanovanja (isplata putnih troškova), broj djece (isplata dara za djecu), radni staž (isplata jubilarne nagrade), kvalifikacije i vrstu poslova kod ugovora o djelu, ali da nema legitimnog interesa da se navedeni podaci vežu za točno određenu osobu radnika/izvršitelja te da je slijedom navedenih razloga odlučeno kao u izreci rješenja.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio obrazloženje osporenog rješenja, navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba djelomično poništiti, iz razloga što je uvidom u spis predmeta zaključeno kako prvostupanjsko tijelo rješavajući o predmetnom zahtjevu nije u dovoljnoj mjeri uzelo u obzir javni interes za dostupnost informacija koje su predmet ovog postupka odnosno odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i da provedeni test razmjernosti prvostupanjskog tijela nije bilo moguće ispitati, s obzirom da o provedbi istoga nema zapisa podataka u spisu predmeta. Pri navedenom se posebno napominje kako je dana 25. lipnja 2022. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 69/22.) prema kojem je dotadašnja odredba članka 16. stavka 3. izmijenjena sukladno praksi žalbenog tijela te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, pa su stoga u potpunosti neutemeljeni navodi iz obrazloženja osporenog rješenja o tome kako je praksa drugostupanjskog tijela u suprotnosti sa odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka. Također se posebno napominje kako u istom obrazloženju tijelo javne vlasti najprije navodi kako su osobni podaci sadržani u traženim informacijama zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka, a zatim se poziva na Opću uredbu o zaštiti podataka.

Naime, člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos ili namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

S obzirom na navedeno u žalbenom je postupku trebalo ispitati može li se žalitelju omogućiti pristup traženim informacijama u cijelosti ili djelomično. Naime, i kad se utvrdi da neka informacija sadrži osobne podatke to ne znači da su ti podaci u svakom pojedinom slučaju i zaštićeni osobni podaci. U pogledu navedenog se posebno ističe da sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama u pogledu informacija koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava nije potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa te da te informacije sukladno navedenoj odredbi trebaju automatski biti dostupne javnosti.

Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku izvršio uvid u informacije koje su mu dostavljene kao informacije koje su predmet ovog postupka te je razmotrio da li se tim informacijama može odobriti pristup, odnosno može li se pristup istima ograničiti iz nekog zakonski propisanog razloga odnosno uzeo je u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama, ali i odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženoj dokumentaciji iz predmetnog zahtjeva koja sadrži osobne podatke fizičkih osoba, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa toj dokumentaciji otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada trgovačkog društva VECLA d.o.o. kao tijela javne vlasti čiji je jedini osnivač Grad Krk, a osobito uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 23. stavkom 6. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju u odnosu na pojedinačne dokumente koji su navedeni u točki 2. izreke ovog rješenja, u žalbenom postupku nisu pronađeni razlozi za ograničenje pristupa informacijama sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama u cijelosti.

Naime, navedeni dokumenti sadrže imena i prezimena zaposlenih osoba te odgovorne osobe u trgovačkom društvu VECLA d.o.o., a koji podaci sukladno postojećoj praksi Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske ne predstavljaju zaštićene osobne podatke. U odnosu na osobne podatke za koje je u točki 2. izreke osporenog rješenja odlučeno da se trebaju prekriti, u žalbenom je postupku zaključeno da ne prevladava javni interes već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informacijama. S obzirom da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, u žalbenom postupku je utvrđeno da bi omogućavanje pristupa osobnim podacima koji se sukladno izreci ovog rješenja imaju prekriti predstavljalo nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu i da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se u pogledu tih informacija vodile bilo kakve javne rasprave, niti da se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi njihova objava doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Zaključno se napominje kako tijela javne vlasti kod traženja veće količine informacija imaju pravo postupiti i u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, pri čemu u smislu članka 4. stavka 2. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) koje je donio Povjerenik za informiranje, tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi procijenjeni iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, a sukladno navedenoj odredbi ako korisnik ne položi zahtijevani iznos troškova u roku od 8 dana, tada se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja. 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan