KLASA: UP/II-008-07/22-01/1143

URBROJ: 401-01/06-23-4

Zagreb, 5. siječnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., Klasa: ZGH-09-22-503, Ur. broj: 01-01-02/20-22-02 od 18. kolovoza 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Djelomično se poništava rješenje trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., Klasa: ZGH-09-22-503, Ur. broj: 01-01-02/20-22-02 od 18. kolovoza 2022. godine, kojim je u cijelosti odbijen zahtjev ......... od 20. srpnja 2022. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslike:

- Zapisnika o odabiru brokera u osiguranju trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. Klasa: ZGH-43-22-28, Ur. broj: 01-07-02-22-48 od 25. svibnja 2022. godine, sa svim njegovim sastavnim dijelovima (pojedinačni Zapisnici o održanoj prezentaciji Programa rada u Zagrebačkom holdingu, ovisnim i pridruženim društvima, i analitički prikaz evaluacije Programa rada u Zagrebačkom holdingu, ovisnim i pridruženim društvima i kriterija za odabir zahtjeva),

- Zahtjeva za sudjelovanjem u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera osiguranja trgovačkog društva ANO d.o.o. i njihovih priloga, od 23. ožujka 2022. godine (Grupa 1. Vozila, Grupa 2. Djelatnici, i Grupa 3. Imovina i odgovornost)

na način da se u navedenim dokumentima prekriju imena i prezimena i vlastoručni potpisi predstavnika podnositelja zahtjeva koji nisu osnivači ili odgovorne osobe trgovačkih društava podnositelja zahtjeva, OIB stručnjaka odabranog brokera osiguranja koji će biti angažirani na poslovima osiguranja za potrebe naručitelja, podatak o adresi i OIB-u osoba ovlaštenih za zastupanje te imena i prezimena osoba zaduženih za zaštitu osobnih podataka trgovačkog društva ANO d.o.o..

3. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu kao neosnovana.

4. Nalaže se trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. u dijelu je odbijen zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 20. srpnja 2022. godine, u pogledu traženja dokumentacije vezane za Poziv na dostavu zahtjeva za sudjelovanje u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera osiguranja od 8. ožujka 2022. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4., člankom 15. stavkom 3. točkom 1. i člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, pozivom na zaštitu osobnih podataka te poslovnih informacija pravnih osoba posrednika u osiguranju.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je tijelo javne vlasti 31. siječnja 2022. godine objavilo Poziv na dostavu zahtjeva za sudjelovanje u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera osiguranja u kojem su bili određeni kriteriji odabira, da je jedan od kriterija bio popis uspješno provedenih postupaka javne nabave usluge osiguranja kod kojih je podnositelj zahtjeva - broker u osiguranju sudjelovao u pripremi i provedbi, a da je kao kriterij koji donosi najviše bodova (50 bodova, što čini 31,25 % svih bodova koji se mogu ostvariti), određen kriterij Programa rada. Također navodi kako je u navedenom Pozivu bilo određeno da će se u svrhu vrednovanja kriterija Programa rada osnovati interno stručno povjerenstvo koje će nakon održane prezentacije ocijeniti prezentirane programe rada, te će odabrati onog podnositelja zahtjeva koji je prezentirao najbolji program rada. Ističe da je takav način ocjenjivanja bio potpuno subjektivan i nezakonit te da je omogućavao tijelu javne vlasti da pojedinog brokera dovede u povoljniji položaj u odnosu na ostale ponuditelje. Navodi da je navedeni Poziv naknadno i poništen te je objavljen novi Poziv na dostavu zahtjeva za sudjelovanje u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera osiguranja 8. ožujka 2022. godine. Pojašnjava da su u ponovljenom Pozivu kriteriji tek formalno dorađeni, odnosno da je utvrđivanje ispunjavanja kriterija i dalje ostalo potpuno subjektivno i netransparentno. Nadalje, navodi kako je tijelo javne vlasti dana 3. lipnja 2022. godine donijelo Odluku kojom je odabran broker u osiguranju, koju dostavlja u prilogu, a nakon čega je podnio predmetni zahtjev. Žalitelj ističe da bi izabrani broker trebao biti osoba sa dovoljnim iskustvom u provođenju postupaka javne nabave za tijela javne vlasti, a kako bi se osiguralo pravilno provođenje postupka javne nabave radi odabira najpovoljnijeg osiguratelja čije će se usluge plaćati iz javnih sredstava, a da je u predmetnom postupku broker u osiguranju izabran prvenstveno temeljem Programa rada u Zagrebačkom holdingu, koji predstavlja potpuno subjektivan i netransparentan kriterij, a zbog čega je razvidno da postoji javni interes za dostupnost tražene informacije odnosno je li izabrani broker izabran po objektivnim kriterijima, jesu li bodovi prilikom ocjenjivanja adekvatno dodijeljeni i obzirom da je evidentno odlučujući kriterij za odabir brokera bio Program rada u Zagrebačkom holdingu, jesu li osobe koje su radile evaluaciju tog Programa rada adekvatno obučene u pogledu striktne specijalizacije zanimanja brokera u osiguranju. U nastavku žalitelj navodi kako je u osporenom rješenju netočno navedeno kako nema javnog interesa za traženim informacijama jer se postupak odabira brokera u osiguranju ne smatra postupkom javne nabave zbog toga što nema elementa „naplatnosti ugovora". Pojašnjava da je u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti odabralo brokera koji će, između ostaloga, pripremati ponudbenu dokumentaciju za provođenje postupka javne nabave za usluge osiguranja, iz čega jasno proizlazi postojanje javnog interesa da se utvrdi ima li odabrani broker adekvatne stručne kvalifikacije i sposobnosti da pripremi natječajnu dokumentaciju na takav način da se osigura odabir najpovoljnijeg osiguratelja, a koje se usluge plaćaju upravo iz javnih sredstava iz čega jasno proizlazi da javni interes za dostupnost traženih informacija postoji. Ističe da činjenica što je žalitelj je bio i jedan od kandidata koji je dostavio ponudu u sklopu javnog nadmetanja odabira brokera u osiguranju nije ni od kakvog utjecaja na njegovo pravo na pristup informacijama obzirom da nije zabranjeno niti ograničeno pravo osoba koje su sudjelovale u nekom postupku na pristup informacijama iz tog postupka, što proizlazi i iz prakse Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. U pogledu teze tijela javne vlasti kako zahtjev treba odbiti do zaštite osobnih podataka, jer dokumentacija sadrži podatke radnika tijela javne vlasti i podatke odgovornih osoba ponuditelja, žalitelj ističe da ista nije točna, s obzirom se takvi podaci mogu anonimizirati i na taj način postići svrhu zaštite osobnih podataka te se u tom smislu također poziva na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Kao potpuno neosnovan navodi argument iz osporenog rješenja prema kojem bi mu se uvidom u dokumentaciju omogućio uvid u podatke konkurenata, a čime bi mu se omogućilo pribavljanje podataka koje bi potencijalno mogao iskoristiti na štetu nekog drugog pravnog subjekta. Ističe da je onemogućavanje pristupa informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti moguće isključivo u zakonski određenim slučajevima, a nijedan od zakonski predviđenih slučajeva u ovoj situaciji ne postoji. U odnosu na navod tijela javne vlasti da bi uklanjanje osobnih podataka iz ponuda kandidata kako bi se omogućio uvid u nesporni dio dokumentacije predstavljalo stvaranje nove informacije, da se zahtjev žalitelja može smatrati i traženjem uvida u cjelokupni spis predmeta, kao i da bi se anonimizacijom podataka ili odabirom informacija koje bi se mogle dostaviti stvorila nova informacija, ističe da je apsolutno netočan. Ističe kako je postavio zahtjev za uvid u egzaktne dokumente, da nije tražio tumačenje niti savjet, dakle nije zatražio nikakvu novu informaciju. Zaključno navodi da je iz svega navedenog očito da je osporeno rješenje u cijelosti neosnovano i nezakonito pa predlaže Povjereniku za informiranje, da sukladno članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama naloži tijelu javne vlasti da žalitelju omogući pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama, 20. srpnja 2022. godine, od trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. zatražio da mu putem elektroničke pošte dostavi sljedeće informacije: „Uvid u odluku o odabiru, zapisnik o pregledu ponuda, sve predane ponude te svu ostalu dokumentaciju koja postoji vezano uz Poziv na dostavu zahtjeva za sudjelovanje u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera osiguranja, Klasa: ZAH-43-22-28, Ur. broj: 01-07-02-22-11 od 8. ožujka 2022. godine.“

Također je utvrđeno da je trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. povodom predmetnog zahtjeva dana 19. kolovoza 2022. godine žalitelju dostavilo Odluku o odabiru trgovačkog društva ANO d.o.o. za obavljanje usluga brokera u osiguranju za Zagrebački holding d.o.o. ovisna i pridružena društva te osporeno rješenje kojim je u preostalom dijelu odbilo predmetni zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4., člankom 15. stavkom 3. točkom 1. i člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a pozivom na zaštitu osobnih podataka te poslovnih informacija pravnih osoba posrednika u osiguranju.

U obrazloženju osporenog rješenja je u bitnome pojašnjeno kako se u konkretnom slučaju ne radi o postupku javne nabave budući u konkretnom slučaju nema elemenata „naplatnosti ugovora“ između Zagrebačkog holdinga d.o.o. i brokera u osiguranju, a sve stoga što se broker naplaćuje od osiguratelja a ne od naručitelja. Također je pojašnjeno kako je žalitelj bio jedan od kandidata na predmetnom javnom pozivu, čija ponuda po provedenom postupku nije odabrana. U nastavku je citirana odredba članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te odredbe Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća Europe od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), te je navedeno kako je uvidom u Zapisnike o odabiru brokera u osiguranju, utvrđeno da isti sadrže osobna imena članova Povjerenstva naručitelja, koje je ocjenjivalo ponude, osobna imena predstavnika kandidata - pravnih osoba koje su se javile na poziv, kao i potpise tih osoba, a da je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno kako u pogledu istih preteže interes zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes, iz razloga što se ne radi o osobnim podacima osoba koje bi bile plaćene iz javnih sredstava. U prilog navedenom prvostupanjsko tijelo navodi kako takav stav zaštite osobnih podataka proizlazi i iz pravomoćne presude Visokog upravnog suda RH, Poslovni broj: Usll-516/19 od 27. veljače 2020. godine, kojom je poništeno rješenje Povjerenika za informiranje, kojim je naloženo tijelu javne vlasti da dostavi osobne podatke radnika podnositelju zahtjeva za pristup informacijama, kao i da se i u konkretnom slučaju radi upravo o takvim podacima. U osporenom rješenju tijelo javne vlasti poziva se i na ograničenje pristupa informacijama propisano u članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama a kao razlog navodi da bi dostupnost predmetnih informacija mogla ugroziti provođenje pravno uređenog postupka posredništva u osiguranju na način da bi jedan od posrednika (ovdje podnositelj zahtjeva za pristup informacijama) došao do niza podataka drugih pravnih osoba, svojih konkurenta na tržištu pružanja navedenih usluga, a koje mu inače ne bi bile dostupne na drugi način, kao i da predmetni zapisnici u jednom dijelu sadrže i podatke iz programa rada i ispunjavanju uvjeta iz Poziva, podatke o godišnjim prihodima kandidata i dr. pa se i u tom dijelu upućuje na navedenu odredbu. U nastavku je istaknuto da se, strogo formalno gledajući, posrednik u osiguranju niti ne naplaćuje od strane naručitelja njegovih usluga, već od osiguratelja pa u ovom konkretnom slučaju niti nema trošenja javnih sredstava u korist sudionika javnog poziva za odabir brokerskih usluga. Osim navedenog je istaknuto kako bi se predmetni zahtjev mogao smatrati i traženjem uvida u cjelokupni spis predmeta, zbog čega bi isti trebalo u cijelosti odbiti pozivom na članak 18. stavak 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Zaključno je navedeno da je slijedom svega iznesenog, a temeljem naznačenih zakonskih odredbi, valjalo zahtjev djelomično odbiti i riješiti kao u izreci osporenog rješenja.

Stoga je Povjerenik za informiranje u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je ispitujući zakonitost osporenog rješenja i pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka, pri čemu je uzeo u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama te odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka – Zapisnik o odabiru brokera u osiguranju trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. Klasa: ZGH-43-22-28, Ur. broj: 01-07-02-22-48 od 25. svibnja 2022. godine, i njegove sastavne dijelove (pojedinačni Zapisnici o održanoj prezentaciji Programa rada u Zagrebačkom holdingu, ovisnim i pridruženim društvima, i analitički prikaz evaluacije Programa rada u Zagrebačkom holdingu, ovisnim i pridruženim društvima i kriterija za odabir zahtjeva) te ponude trgovačkih društava koje su se ocjenjivale u postupku po Pozivu na dostavu zahtjeva za sudjelovanje u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera osiguranja, Klasa: ZAH-43-22-28, Ur. broj: 01-07-02-22-11 od 8. ožujka 2022. godine, utvrđeno je kako one sadrže podatke trgovačkih društava koja su se javila na poziv na dostavu zahtjeva za sudjelovanje u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera osiguranja te osobne podatke fizičkih osoba njihovih zaposlenika i osoba ovlaštenih za njihovo zastupanje te zaposlenika tijela javne vlasti koji su bili članovi Povjerenstva za odabir te članova uprave prvostupanjskog tijela.

Člankom 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je stoga tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, nakon čega je u dijelu nepravilno primijenilo zakonske odredbe.

Naime u žalbenom je postupku prije svega uzeta u obzir i činjenica da je postupak odabira po predmetnom javnom pozivu koji je predmet konkretnog zahtjeva dovršen i da je žalitelju dostavljena odluka o navedenom. Stoga je u odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 15. stavka 3. točku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u žalbenom postupku zaključeno kako pravilno navodi žalitelj u žalbi da navedeni razlog ograničenja pristupa informacijama u osporenom rješenju ničim nije argumentiran, niti za njega ima uporišta u dokumentaciji u spisu predmeta.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Opće uredbe o zaštiti podataka ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

U članku 1. točki 5. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18.) propisano je da su poslovna tajna informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve: a) tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, b) imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne i c) u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.

Člankom 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.

Odredbom članka 16. stavka 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne su javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.

Trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je u svom radu potrebno osigurati maksimalnu transparentnost.

U žalbenom je postupku posebno uzeto u obzir da se u konkretnom slučaju radilo o selekcijskom postupku koji ima elemenata postupka javne nabave, ali da se zapravo radilo o natječaju tijela javne vlasti u kojem se biralo brokera osiguranja, koji će u ime prvostupanjskog tijela, u pogledu više grupa osiguranja (djelatnici, vozila, imovina) posredovati kod osiguravajućih društava u cilju zaključenja ugovora o osiguranju, pri čemu je isti dužan štititi interese svoga nalogodavca. Naime, konkretni selekcijski postupak se provodio u ime svih sastavnica trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. u pogledu navedenih grupa osiguranja te će isto društvo i njegove sastavnice uplaćivati javna sredstva osiguravajućem društvu koje će svojom stručnošću odabrati izabrani broker osiguranja, pa je u žalbenom postupku zaključeno kako opravdano u žalbi žalitelj upire u činjenicu da će slijedom djelovanja izabranog brokera osiguranja tijelo javne vlasti raspolagati značajnim sredstvima, a koja predstavljaju javna sredstva.

Iz dijela osporenog rješenja proizlazi kako prvostupanjsko tijelo smatra da ne može odobriti pristup predmetnom Zapisniku iz razloga što postoji mogućnost da bi objava traženih podataka mogla dovesti do štete za gospodarske interese trgovačkih društava koja su se javila na predmetni javni poziv, ali pri tome ne pojašnjava o kakvoj bi se konkretnoj šteti moglo raditi.

Nadalje, iz spisa predmeta je utvrđeno kako se u konkretnom slučaju nije radilo o postupku javne nabave nego o selekcijskom postupku odabira brokera osiguranja, u kojem su u samom Javnom pozivu od 8. ožujka 2022. godine jasno naznačeni podaci koji se u zahtjevu moraju dostaviti tijelu javne vlasti, a temeljem kojih će Povjerenstvo bodovati pristigle zahtjeve.

Stoga u žalbenom postupku nisu pronađeni razlozi koji bi opravdavali uskratu zatraženog Zapisnika odnosno njegovih sastavnih dijelova u cjelini, kao niti zatraženih Zahtjeva za sudjelovanjem u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera osiguranja u pogledu odabranog brokera osiguranje trgovačkog društva ANO d.o.o., jer je nejasno koji bi to gospodarski interesi podnositelja zahtjeva time bili povrijeđeni.

Naime, u pogledu predmetnog Zapisnika je utvrđeno da se radi o javno dostupnim podacima pravnih osoba koji se javno objavljuju temeljem drugih posebnih propisa u Sudskom registru Ministarstva pravosuđa i uprave, na internetskoj stranici Financijske agencije (financijska izvješća), a dijelom se radi i o javno dostupnim informacijama koje trgovačka društva sama objavljuju na svojim internetskim stranicama.

U odnosu na imena i prezimena zaposlenika tijela javne vlasti te imena i prezimena odgovornih osoba podnositelja zahtjeva u predmetnom selekcijskom postupku u žalbenom postupku je utvrđeno da se navedeni podaci ne štite.

U pogledu Zahtjeva za sudjelovanjem u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera osiguranja, u žalbenom postupku je izvršen uvid u predmetni Javni poziv od 8. ožujka 2022. godine, Zahtjeve za sudjelovanjem u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera koji su se razmatrali u selekcijskom postupku te je zaključeno kako također nema zakonskog uporišta za ograničenje pristupa Zahtjevima za sudjelovanje u tom postupku odabranog brokera osiguranja u cjelini.

Naime, u predmetnom Javnom pozivu je jasno naznačeno što predmetni Zahtjev za sudjelovanje u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera mora sadržavati, a u žalbenom je postupku zaključeno kako je u javnom interesu da se zna udovoljava li izabrani broker osiguranja uvjetima koji su u Javnom pozivu navedeni odnosno da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom da li se prilikom provođenja selekcijskog postupka poštovala procedura navedena u Javnom pozivu tijela javne vlasti.

U odnosu na imena i prezimena stručnjaka odabranog brokera osiguranja koji će biti angažirani na poslovima osiguranja za potrebe naručitelja, u žalbenom je postupku utvrđeno kako je njihovo navođenje (uz stručne i obrazovne kvalifikacije) bio jedan od uvjeta u predmetnom Javnom pozivu, pa se stoga ti podaci u konkretnom slučaju ne štite.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09. i 110/21.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. i člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

U odnosu na podatke navedene u točki 2. izreke ovog rješenja za koje je navedeno da se trebaju prekriti u žalbenom je postupku zaključeno da ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa tim podacima, nego razlog za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, u žalbenom je postupku zaključeno kako se dokumentima navedenim u točki 2. izreke ovog rješenja može djelomično odobriti pristup na način da se prekriju osobni podaci (imena i prezimena i vlastoručni popisi) zaposlenika pravnih osoba koje nisu odabrane u predmetnom selekcijskom postupku, a koje ne predstavljaju njihove osnivače niti odgovorne osobe, kao i OIB-i stručnjaka odabranog brokera osiguranja koji će biti angažirani na poslovima osiguranja za potrebe naručitelja, podatak o adresi i OIB-u osoba ovlaštenih za zastupanje te imena i prezimena osoba zaduženih za zaštitu osobnih podataka trgovačkog društva ANO d.o.o. jer bi pristup tim podacima predstavljao nepotrebno zadiranje u privatni život tih fizičkih osoba.

Nadalje, u odnosu na Zahtjeve za sudjelovanjem u selekcijskom postupku pribavljanja usluga brokera koji su se razmatrali u predmetnom selekcijskom postupku, a u istom nisu odabrani, ističe se da u odnosu na te dokumente ne prevladava javni interes za omogućavanje pristupa informacijama, jer trgovačka društva koja su podnijela navedene zahtjeve u predmetnom selekcijskom postupku nisu odabrana, i u odnosu na njih neće doći do ikakvog raspolaganja javnim sredstvima, a radi se o trgovačkim društvima u privatnom vlasništvu na koje se ne primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama. Osim navedenog, u žalbenom je postupku zaključeno kako su u Zapisniku o odabiru brokera u osiguranju trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., kojem je ovim rješenjem djelomično odobreno pravo na pristup informacijama vidljivi bitni poslovni podaci tih trgovačkih društava, a koji se i javno objavljuju sukladno drugim posebnim propisima.

Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije, niti da se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku zaključio da je u tom dijelu osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan