KLASA: UP/II-008-07/22-01/1534
URBROJ: 401-01/06-23-2
Zagreb, 14. veljače 2023. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravnog fakulteta Osijek, KLASA: 008-01/22-01/04, URBROJ: 2158-95-07-22-2 od 25. studenoga 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravnog fakulteta Osijek, KLASA: 008-01/22-01/04, URBROJ: 2158-95-07-22-2 od 25. studenoga 2022. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravnog fakulteta Osijek (u daljnjem tekstu: Pravni fakultet Osijek) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 11. studenoga 2022. godine kojim je tražio informacije vezane za obrazovanje, rad, projekte i izbor u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja izv. prof. dr. sc. ........., temeljem članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je prvostupanjsko tijelo zaključilo da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj navodi da navedeno rješenje osporava zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda pravila postupka. Nadalje žalitelj navodi kako ga je prvostupanjsko tijelo pokušalo zastrašiti dostavom osporenog rješenja različitim tijelima javne vlasti iz područja pravosuđa, premda isti nisu nadležna tijela u konkretnom slučaju, s obzirom da se od njih nisu tražili nikakvi podaci. U odnosu na navode iz obrazloženja osporenog rješenja ističe da se u ovom slučaju radi o traženju podataka vezanih za znanstvene projekte izv. prof. dr. sc. ......... koji se financiraju iz Državnog proračuna, odnosno da znanstvene projekte financiraju svi porezni obveznici pa se stoga radi o podacima koje donositelj osporenog rješenja nije mogao odbiti. U nastavku pojašnjava da pri odobravanju znanstvenog projekta voditelj projekta mora biti izabran u određena znanstvena zvanja i znanstveno-nastavna zvanja, s time da se pojedini projekti financiraju iznimno velikim iznosima novčanih sredstava, a da se pojedini projekti financiraju i iz sredstava Europske Unije. Žalitelj ističe da je osporeno rješenje napisano na način uvredljiv i neprimjeren javnom diskursu, te da je protivno članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama. Također navodi kako Zakon o pravu na pristup informacijama nije numerirao broj zahtjeva za pristup informacijama pojedinom tijelu javne vlasti pa da je potpuno nerazumljivo i konfuzno osporeno rješenje u dijelu u kojem govori o broju informacija koje je tražio. Nadalje, žalitelj navodi kako je zanimljiva i zabrinjavajuća tvrdnja tijela javne vlasti da bi prikupljanje podataka o odlukama o izbor u znanstvena zvanja i znanstveno-nastavna zvanja izv. prof. dr. sc. ......... „nerazmjerno opteretilo fakultetske službe“, kad navedene odluke Pravni fakultet Osijek treba imati već selekcionirane i pripremljene za pregled prilikom svakog izbora u znanstveno i znanstveno-nastavno zvanje. U odnosu na navode iz obrazloženja koji se odnose na njegovu kćer, ističe da ne zna za nikakav „sukob“, osim da je njegova kćer od izv. prof. dr. sc. ......... zaprimila antedatiranu potvrdu o sudjelovanju na radionici Pravosudne akademije kao i svi drugi sudionici navedene radionice. Žalitelj također napominje da je neovlašteno uništavanje i izlučivanje javnih isprava o diplomama i odlukama o izboru u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja kazneno djelo, kao i izdavanje lažnih svjedodžbi i potvrda o završenom visokom obrazovanju, odnosno da ukoliko Pravni fakultet Osijek radi sukladno ustavnim i zakonskim odredbama, tada nema razloga da skriva isprave koje su zatražene u zahtjevu za pristup informacijama. Ističe da on svoje znanstvene radove, znanstvene projekte i izbore u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja nije nikada skrivao, pa u prilogu žalbe dostavlja svoj životopis iz kojeg je vidljivo njegovo obrazovanje, svi njegovi mentori te svi znanstveni međunarodni radovi kojih se ne srami, kao što je to očito slučaj istovjetnim podacima kojima mu je odbijen pristup u konkretnom slučaju. Zaključno žalitelj ističe da ima pravo znati gdje se troše sredstva Državnog proračuna koja se isplaćuju za znanstvene projekte i sve druge projekte izv. prof. dr. sc. ........., kao i dobiti sve javne isprave kojima je ista izabrana u znanstveno i znanstveno-nastavno zvanje na Pravnom fakultetu Osijek, pa Povjereniku za informiranje predlaže da usvoji njegovu žalbu i naloži prvostupanjskom tijelu da mu dostavi sve zatražene informacije.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj u zahtjevu za pristup informacijama od 11. studenoga 2022. godine od Pravnog fakulteta Osijek zatražio slijedeće dokumente vezane za izv. prof. dr. sc. .........: diploma, svjedodžbe o znanju stranih jezika, prijepis ocjena sa završenog dodiplomskog i poslijediplomskog studija, sve odluke o izboru u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, ukupan broj mentorstava i po imenima svih fizičkih osoba kojima je bila mentor u izradi diplomskog rada, magistarskog rada i doktorskog rada, ukupan broj znanstvenih radova prije svakog izbora u znanstveno i znanstveno-nastavno zvanje, nazive svih objavljenih znanstvenih radova, kao i gdje su objavljeni, ukupan broj znanstvenih projekata, iznose financijskih sredstava na navedenim projektima, kao i završni račun po projektima gdje su navedena sredstva projekta utrošena, imena mentora i imena predsjednika i članova povjerenstava prilikom obrane magistarskog i doktorskog rada, kao i prilikom izbora u više znanstveno zvanje te sve odluke Matičnog vijeća i Dekana Pravnog fakulteta u Osijeku vezane uz nastavni i znanstveni rad.
Također je utvrđeno da je povodom predmetnog zahtjeva Pravni fakultet Osijek, donio osporeno rješenje, KLASA: 008-01/22-01/04, URBROJ: 2158-95-07-22-2 od 25. studenoga 2022. godine, kojim je odbio zahtjev žalitelja pozivom na odredbu članka 25. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što je u prvostupanjskom postupku zaključeno kako predmetnim zahtjevom žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja u bitnome je navedeno da je odluka o predmetnom zahtjevu donesena pozivom na odredbu članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je u postupku utvrđeno kako je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama od strane žalitelja. Prvostupanjsko tijelo je citiralo sadržaj predmetnog zahtjeva te pojasnilo da traženje tog skupa podataka predstavlja očitu zlouporabu prava na pristup informacijama, s obzirom da se radi o neselektivnom zahtjevu u kojem se traže opsežne informacije, a s ciljem provođenja osobnog obračuna s njihovim zaposlenikom. Istaknuto je da se u konkretnom slučaju ne traže određene informacije te da se na više mjesta u zahtjevu traže svi dokumenti određenih kategorija, a što zajedno čini iznimno opsežan skup podataka, kao i da bi prikupljanje traženih podataka prouzročilo znatno opterećenje za fakultetske službe, a čime bi se dovelo u pitanje ostvarivanje drugih prava i potreba njihovih korisnika i redovno funkcioniranje tijela javne vlasti. U nastavku se pojašnjava veza između žalitelja i ......... odnosno kako je svrha podnošenja zahtjeva obračun imenovane s izv. prof. dr. sc. ......... koja je bila voditeljica radionice na kojoj je aktivno sudjelovala, odnosno da je žaliteljeva kćer u tu svrhu htjela prikriti svoj identitet, a radi čega je zahtjev podnesen od strane žalitelja putem njegovog e-maila. Navedeno je kako se sumnja da je takvim postupanjem ......... povrijedila temeljne uzuse dostojanstva suda i sudačkog poziva (točka 8. Kodeksa sudačke etike) i nanijela štetu ugledu suda i sudačkoj dužnosti (članak 62. stavak 2. točka 6. Zakona o državnom sudbenom vijeću), a da svrha podnošenja predmetnog zahtjeva za pristup informacijama nije djelovanje u javnom interesu sukladno svrsi Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom da je predmetna žalba izjavljena izravno drugostupanjskom tijelu Ured povjerenika za informiranje je postupio sukladno odredbi članka 110. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21.) te aktom KLASA: 008-04/22-01/1436, URBROJ: 401-01/11-22-2 od 20. prosinca 2022. godine dostavio istu prvostupanjskom tijelu, u kojem je ujedno zatražio od Pravnog fakulteta Osijek da žalbu i ostale akte ovog predmeta dostavi na rješavanje, ukoliko žalbu sama ne riješi u smislu članka 113. Zakona o općem upravnom postupku a o čemu je u tom slučaju trebala izvijestiti Ured povjerenika za informiranje. Uzimajući u obzir razlog odbijanja predmetnog zahtjeva citiranim aktom je od prvostupanjskog tijela zatraženo da dostavi i sve zahtjeve žalitelja zaprimljene u 2021. i 2022. godini te presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za navedene godine.
Pravni fakultet Osijek je u prilogu akta KLASA: 008-01/22-01/04, URBROJ: 2158-95-07-22-5 od 27. prosinca 2022. godine, dostavio spis predmeta na nadležno postupanje, pri čemu se prvostupanjsko tijelo u bitnome očitovalo kako ostaje kod svog rješenja.
Člankom 23. stavkom 6. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
U odnosu na žalitelja razmotreni su objektivni i subjektivni kriteriji zlouporabe prava na pristup informacijama. Kako bi se moglo utvrditi objektivne kriterije koji se odnose na količinu podnesenih zahtjeva za pristup informacijama bilo je potrebno izvršiti uvid u Službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Pravnog fakulteta Osijek za 2021. i 2022. godinu, a također je bilo neophodno razmotriti obrazloženje osporenog rješenja, navode iz žalbe žalitelja te sadržaj zahtjeva žalitelja upućenih navedenom tijelu javne vlasti, kao i sadržaj njegovog zahtjeva u konkretnom slučaju.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisu ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Naime, uvidom u Službene upisnike o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Pravnog fakulteta Osijek za 2021. i 2022. godinu, utvrđeno je kako je u navedenom tijelu javne vlasti 2021. godine ukupno evidentirano 2 zahtjeva, od čega niti jedan nije podnesen od strane žalitelja, a da je do 27. prosinca 2022. godine evidentirano ukupno 5 zahtjeva, od kojih je 2 podnio žalitelj, kao i da se jedan od njih odnosi na zahtjev u konkretnom slučaju, a da su oba njegova zahtjeva odbijena. Navedenim uvidom je također utvrđeno kako je tijelo javne vlasti upisalo jedan podnesak zaprimljen od drugog tijela javne vlasti u kojem je tražena potvrda o studentskom statusu, koji ne predstavlja zahtjev za pristup informacijama.
S obzirom na navedeno se ističe kako je u žalbenom postupku utvrđeno da prvostupanjsko tijelo na godišnjoj razini zaprima manji broj zahtjeva za pristup informacijama i da se istima u većini slučajeva traže informacije o studentskom statusu pojedinih studenata, a iz sadržaja 2 evidentirana zahtjeva koje je žalitelj podnio u 2022. godini je utvrđeno da su se istima od prvostupanjskog tijela tražile informacije koje su vezane za raspolaganje javnim sredstvima, a koje bi mogla zatražiti bilo koja fizička i pravna osoba. Naime, iz predmetnog je zahtjeva vidljivo kako se isti odnosi na dokumentaciju vezane za obrazovanje, rad, projekte i izbor u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja izv. prof. dr. sc. ......... odnosno dokumentaciju na kojoj su se temeljili njezino zapošljavanje, rad te kasniji izbori u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja u tijelu javne vlasti, povodom kojih su se provodili javni natječaji, a u konačnici isplaćivala plaća imenovanoj izvanrednoj profesorici.
Stoga procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja sveukupnih te žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama zaprimljenih u prvostupanjskom tijelu, kao i prirode informacija koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti.
Naime, u odnosu na razlog uskrate traženih informacija iz osporenog rješenja posebno se napominje da osnovano žalitelj u žalbi navodi da je obrazloženje osporenog rješenja nedostatno u smislu dokaza za navode da se u konkretnom slučaju radi o njegovom osobnom sukobu s tijelom javne vlasti i korištenju prava na pristup informacijama u tom smislu, kao i da se žalitelj osnovano poziva na činjenicu da je u predmetnom zahtjevu tražio informacije o raspolaganju javnim sredstvima na koje je primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. S time u vezi se ukazuje i na stav koji je zauzeo u svojoj praksi Visoki upravni sud Republike Hrvatske, prema kojem ne može doći do zlouporabe prava na pristup informacijama kada se radi o traženju takve vrste informacija, a koja je javno dostupna na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.
Osim navedenog se ističe da je tijelo javne vlasti trebalo uzeti u obzir i javno objavljene informacije vezane za znanstvene radove na koje je moglo uputiti žalitelja a kako je on to u zahtjevu i zatražio, s time da točno u žalbi žalitelj upire na činjenicu da je tijelo javne vlasti kod izbora u zvanja navedena u zahtjevu moralo imati pripremljen popis objavljenih radova sukladno uvjetima iz javnih natječaja za izbor u navedena zvanja.
S obzirom da Pravni fakultet Osijek nije u postupku po žalbi sa spisom predmeta drugostupanjskom tijelu dostavio informacije koje su se tražile u predmetnom zahtjevu, iz dokumentacije koja je dostupna u spisu predmeta nije bilo moguće nedvojbeno utvrditi činjenice, radi čega u konkretnom slučaju Povjerenik za informiranje nije mogao u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku sam riješiti ovu upravnu stvar.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Uzimajući u obzir sve navedeno, valjalo je temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti osporeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Stoga Pravni fakultet Osijek u ponovljenom postupku treba riješiti predmetni zahtjev, pri čemu treba imati u vidu da se zahtjevom traže informacije o raspolaganju javnim sredstvima, a da je pri navedenom potrebno uzeti u obzir i moguća ograničenja pristupa informacijama koja su propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i javno objavljene informacije.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja.
Zaključno se napominje kako tijela javne vlasti kod traženja veće količine informacija imaju pravo postupiti i u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, pri čemu u smislu članka 4. stavka 2. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14.,15/14. i 141/22.) koje je donio Povjerenik za informiranje, tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi procijenjeni iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, a sukladno navedenoj odredbi ako korisnik ne položi zahtijevani iznos troškova u roku od 8 dana, tada se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan