KLASA: UP/II-008-07/22-01/1120

URBROJ: 401-01/05-23-4

Zagreb, 3. veljače 2023. godine

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Posl.br.: 26 Su-1160/2022 od 12. kolovoza 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Posl.br.: 26 Su-1160/2022 od 12. kolovoza 2022. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Općinskog suda u Rijeci (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio podatke o tome koliko je radnika u Republici Hrvatskoj tužilo poslodavca zbog nezakonitog otkaza je nisu pokazali EU digitalnu COVID potvrdu, negativan nalaz ili potvrdu o preboljenju, koliko radnika je dobilo redovan, a kolikom izvanredan otkaz radnog odnosa. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se informacija koja se traži zahtjevom ne smatra informacijom u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da traženi podatak prvostupanjsko tijelo posjeduje u obliku zapisa, da ne predstavlja nikakvu novu informaciju, već se radi o postojećoj informaciji koju prvostupanjsko tijelo zbog vlastite loše organizacije nije adekvatno kategoriziralo. Navodi da je dobio odgovor od manjih općinskih sudova, što potkrepljuje njegovu tvrdnju da se radi o postojećim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 26. srpnja 2022. godine od Ministarstva pravosuđa i uprave, pozivom na Zakon o pravu na pristup informacijama, zatražio podatke o tome koliko radnika je u Republici Hrvatskoj tužilo poslodavca zbog protuzakonitog otkaza iz razloga što isti nisu pokazali EU digitalnu COVID potvrdu, negativan nalaz testa ili potvrdu o preboljenju, koliko radnika je dobilo redovan, a kolikom izvanredan otkaz radnog odnosa. U zahtjevu je žalitelj zamolio navedeno tijelo javne vlasti da ga, ukoliko traženu informaciju ne posjeduje, uputi kojoj instituciji odnosno institucijama (pretpostavlja da se radi o općinskim sudovima) se može obratiti.

Nadalje je utvrđeno da je navedeni zahtjev ustupljen prvostupanjskom tijelu putem elektroničke komunikacije dana 3. kolovoza 2022. godine.

Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo je donijelo osporeno rješenje.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.

Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da se svi predmeti Općinskog suda u Rijeci vode kroz sustav eSpis, kako je to propisano Pravilnikom o radu u sustavu eSpis, odnosno Sudskim poslovnikom. Prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju navodi da se iz sustava ne mogu dobiti traženi podaci, već bi se takav podataka mogao dobiti samo istraživanjem, odnosno uvidom u svaki pojedinačni predmet. Stoga predmetni zahtjev predstavlja zahtjev za izradu određene analize i prikupljanja statističkih podataka suda, što ne predstavlja informaciju, s obzirom da se radi o podacima do kojih se može doći jedino dodatnim naporom i aktivnostima, odnosno uvidom u pojedini spis predmeta kako bi se udovoljilo zahtjevu žalitelja. Zaključno navodi da je podatak koji žalitelj traži nije informacija u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenik za informiranje je mišljenja da je tijelo javne vlasti ispravno utvrdilo činjenično stanje i pravilno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama u odnosu na informaciju zatražene zahtjevom žalitelja.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.

U presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: UsII-1/16 od 18. travnja 2016. godine zauzet je stav da tijelo javne vlasti nema obvezu grupiranja podataka prema vrsti ili nekom drugom kriteriju, nego je dužno omogućiti pristup već gotovoj, postojećoj i određenoj informaciji,

Osim toga, ističe se da je u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: UsII-141/17 od 06. rujna 2017. godine zauzeto stajalište da tijela javne vlasti nisu dužna u obvezi poduzimati radnje prikupljanja podataka radi formiranja nove informacije koju već ne posjeduju, odnosno da nisu obvezna vršiti uvid u svaki pojedinačni spis predmeta radi udovoljavanja zahtjevu žalitelja.

U konkretnom slučaju, do traženih informacija moglo bi se doći samo ručnim pretraživanjem svakog pojedinog spisa predmeta.

Osim toga, iz samog sadržaja zahtjeva žalitelja jasno je da isti traži određenu analizu postupanja prvostupanjskog tijela u, a ta analiza je višestruka, jer se prvo traži podatak o tome koliko je radnika tužilo poslodavca zbog nezakonitog otkaza iz razloga što nisu pokazali EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi dokument, a zatim se traže i podaci o tome radi li se o redovnom ili izvanrednom otkazu.

Sukladno članku 1. Pravilnika o radu u sustavu eSpis („Narodne novine“, broj 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, dalje u tekstu: Pravilnik) sustav eSpis je jedinstveni informacijski sustav za upravljanje i rad na sudskim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika na općinskim, županijskim te trgovačkim sudovima, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

Posebno se napominje da niti članak 80. Pravilnika o radu u sustavu eSpis (citiran prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu u sustavu eSpis („Narodne novine“ broj 119/18, koji je kasnije brisan) nije propisivao sadržaj statističkih izvješća koji bi sadržavao informaciju koju je žalitelj zatražio.

Povjerenik za informiranje u primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama nema ovlast nalaganja tijelima javne vlasti da vodi točno određene informacije na točno određeni način, pa niti ne može naložiti prvostupanjskom tijelu da radi udovoljavanja zahtjevu žalitelja pretražuje spise predmeta, iz kojeg razloga se ne mogu prihvatiti navodi žalitelja o lošoj organizaciji prvostupanjskog tijela, odnosno o adekvatnoj kategorizaciji informacija.

Kad bi se prihvatio stav žalitelja, to bi značilo da bi korisnici od tijela javne vlasti mogli tražiti kreiranje informacija po određenom kriteriju, a na koji način bi se izgubila svrha Zakona o pravu na pristup informacijama.

U odnosu na navod žalitelja o tome da je od drugih sudova dobio tražene informacije, Povjerenik za informiranje ističe da navedeno nije od utjecaja na donošenje odluke, jer gore citirani propisi i sudska praksa jasno ukazuju da se ne radi o traženju informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa niti drugi sudovi nisu bili dužni žalitelju izrađivati navedenu informaciju (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj: UsII-142/17 od 5. listopada 2017. godine.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku trebalo je odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu, iz kojeg razloga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan