KLASA: UP/II-008-07/22-01/705
URBROJ: 401-01/03-23-2
Zagreb, 1. veljače 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Osječko-baranjske županije KLASA: UP/I-008-02/22-01/7, URBROJ: 2158-08-22-2 od 13. travnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Osječko-baranjske županije KLASA: UP/I-008-02/22-01/7, URBROJ: 2158-08-22-2 od 13. travnja 2022. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio informaciju o tome da li je župan ......... u popisu birača Općine Grabovac ili Općine Antunovac, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 4. istog Zakona, jer se radi o informaciji koja je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je pozivanje na Zakon o registru birača potpuno promašeno jer žalitelj nije ni građanin niti birač ......... da bi tijekom cijele godine imao pravo pregledavati svoj upis u registar birača povezuje li se prebivalište ......... s Grabovcem ili ga kao i većina javnosti povezuje sa Antunovcem u kojem je bio načelnik te općine. Nadalje, navodi kako nije zahtijevao uvid u podatke upisane u registar birača koji spominje članak 25. stavak 1. Zakona o registru birača, nego samo informaciju temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama. Napominje da u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva nije vrijeme između raspisivanja izbora do zatvaranja baze podataka sukladno članku 25. istoga Zakona. Ističe kako se u obrazloženju osporenog rješenja navode kao zakonski razlozi odbijanja članak 15. stavci 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, međutim da isti nisu obrazloženi. Navodi da nije tražio niti jedan osobni podatak župana, s obzirom da je tražio informaciju o tome da li se ......... nalazi u registru birača općine Antunovac ili općine Čeminac, te da iz te informacije ne bi dobio nijedan od zaštićenih osobnih podataka poput nacionalnosti, OIB-a, spola, datuma rođenja, adrese prebivališta. Nadalje, navodi da u osporenom rješenju nije obrazloženo zašto ne prevladava interes žalitelja plus 292.493 stanovnika Osječko-baranjske županije da imaju informaciju u kojem registru birača im je župan. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 29. ožujka 2022. godine od Osječko-baranjske županije, kao tijela javne vlasti, zatražio je li župan ......... u popisu birača općine Grabovac ili općine Antunovac.
Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da tijelo javne vlasti navodi da su člankom 15. stavcima 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama utvrđena ograničenja prava na pristup informacijama koja se, između ostalog odnose i na informacije koje su poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu te na informacije koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Nadalje, citiraju se odredbe članka 1., 5., 24., 25. i 26. Zakona o registru birača i odredbe članka 4 i 6. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka). Navodi se da je prije donošenja osporenog rješenja proveden test razmjernosti i javnog interesa te da je utvrđeno da se zahtjevom traženi podaci odnose na zaštićene osobne podatke za koje je uvid u iste i raspolaganje istim detaljno utvrđeno posebnim zakonima, Zakonom o registru birača i Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podatka, zbog čega postoje zakonska ograničenja raspolaganja navedenim podacima. Nadalje, utvrđeno je da ne postoji opravdani javni interes zajednice za pristup informacijama o osobnim podacima vezanim uz činjenice upisa u registar birača za birača ........., župana tijela javne vlasti, koji bi bio jači od temeljne zaštite osobnosti pojedinaca te činjenice da se svakom jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka te da se bez privole ispitanika, osobni podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. Navodi se da se dostupnošću uvida u osobne podatke i činjenice upisane u evidencije registara birača za birača ......... ne bi osigurala nikakva zaštita pitanja od javnog interesa važna za ostvarivane dobrobiti zajednice niti da bi njihova dostupnost utjecala na zaštitu javnog interesa, kao što bi bio interes za otvorenost odlučivanju tijela javne vlasti, zakonitost rada tijela javne vlasti, transparentom potrošnjom proračunskih sredstava i slično te se zaključuje da za davanje traženih informacija ne postoji javni interes koji bi donio više koristi u ostvarivanju neke konkretne dobrobiti zajednice nego štete po zaštićene interese, zaštitu osobnih podataka.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja s traženom informacijom.
U žalbenom postupku potrebno se prvenstveno osvrnuti na sadržaj žaliteljeve žalbe koja je uvredljivog sadržaja i nije sukladna načelu međusobnog poštovanja i suradnje koje je propisano člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama i u kojem se navodi da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. toga Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istoga članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. tog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je žalitelj predmetnim zahtjevom od tijela javne vlasti zatražio informaciju za župana ......... da li je u popisu birača općine Grabovac ili općine Antunovac, te da je tijelo javne vlasti osporenim rješenjem odbilo zahtjev žalitelja jer se radi o informaciji koja je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, pozivom na Zakon o registru birača i na Opću uredbu o zaštiti podataka.
Prema članku 3. stavku 1. točki 1. Zakona o registru birača („Narodne novine“, broj 144/12, 105/15 i 98/19) registar birača je zbirka osobnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te državljanima država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u Republici Hrvatskoj.
Sukladno točki 2. istog stavka evidencija birača je dio registra birača u koju je upisana jedna od kategorija birača iz točke 1. toga članka.
U točki 3. istoga stavka je utvrđeno da je popis birača dio registra birača koji se sastavlja nakon zatvaranja registra, a sastoji se od podataka iz evidencije hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji imaju važeće osobne iskaznice, evidencije privremeno upisanih birača, birača kojima je izdana potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta, evidencije prethodno registriranih birača, popisa aktivno registriranih hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i evidencije državljana država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u Republici Hrvatskoj te služi kao temelj za glasovanje na dan izbora odnosno referenduma.
U članku 4. istoga Zakona propisano je da birač može ostvariti svoje biračko pravo nakon što je upisan u registar birača.
Sukladno članku 11. istoga Zakona upisivanje u registar birača obavlja se na temelju podataka iz evidencije o državljanstvu, zbirke podataka o prebivalištu i boravištu i evidencije putnih isprava.
Prema članku 48. stavku 1. istoga Zakona iz zatvorenog registra birača za provedbu izbora odnosno referenduma sastavlja se popis birača.
U žalbi žalitelj navodi da nije tražio uvid u podatke upisane u registar birača, odnosno da nije tražio osobne podatke župana, već informaciju da li je ......... u registru birača općine Antunovac ili općine Čeminac, međutim prema mišljenju Povjerenika za informiranje tražena informacija predstavlja osobni podatak za koji prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život tražene osobe.
Sukladno ranije citiranim odredbama Zakona o registru birača, upisivanje u registar birača obavlja se na temelju podataka iz evidencije o državljanstvu, zbirke podataka o prebivalištu i boravištu te evidencije putnih isprava, odnosno isti sadrži osobne podatke svakog upisanog birača. Nadalje, popis birača dio je registra birača koji služi kao temelj za glasovanje na dan izbora odnosno referenduma.
Prema mišljenju Povjerenika za informiranje podatak iz popisa birača, unatoč tome što je ta osoba župan tijela javne vlasti, predstavlja osobni podatak koji se odnosi na ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog biračkog prava i u odnosu na isti ne prevladava javni interes.
Stoga, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo pravilno zaključilo da u konkretnom slučaju postoje razlozi za ograničenje pristupa traženoj informaciji sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, kad korisnik traži određenu informaciju sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, načelo jednakosti svih korisnika znači da ako se određena informacija omogući žalitelju, tada tu istu informaciju može dobiti svaka pravna i fizička osoba.
Smisao dobivanja informacije je upravo u tome da korisnik takvu informaciju može javno iznositi u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, a Povjerenik za informiranje nije utvrdio da bi objava tražene informacije doprinijela interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti.
U pogledu navoda žalitelja da se tijelo javne vlati u osporenom rješenju poziva na sva zakonska ograničenja utvrđena Zakonom o pravu na pristup informacijama, a da ista nisu obrazložena, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je takav navod neutemeljen s obzirom na to da se u obrazloženju osporenog rješenja navodi članak Zakona o pravu na pristup informacijama kojim su utvrđena ograničenja prava na pristup informacijama, međutim da tijelo javne vlasti kao razlog ograničenja za pristup traženoj informacija ne navodi sva ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, već navodi ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. istoga Zakona kao razlog odbijanja te isto detaljno obrazlaže u provedenom testu razmjernosti i javnog interesa.
Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilo proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Sukladno navedenom, na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan