KLASA: UP/II-008-07/23-01/68
URBROJ: 401-01/06-23-4
Zagreb, 15. veljače 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Čeminac, KLASA: UP/I-008-01/22-01/0013, URBROJ: 2158-11-03-22-1 od 16. prosinca 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općine Čeminac, KLASA: UP/I-008-01/22-01/0013, URBROJ: 2158-11-03-22-1 od 16. prosinca 2022. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Rješenjem Općine Čeminac KLASA: UP/I-008-01/22-01/0013, URBROJ: 2158-11-03-22-1 od 16. prosinca 2022. godine je u točki I. izreke odbačen zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 30. studenoga 2022. godine, u kojem je zatražio dostavu informacija o nasilnim provalama u zaključani ured i ladice stola koji je on koristio kao bivši pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Čeminac, temeljem članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se radi o nerazumljivom zahtjevu koji po pozivu žalitelj nije ispravio. U točki II. izreke navedenog rješenja odbačen je dio zahtjeva žalitelja u kojem je tražio pozive i dopise vezane za primopredaju ključeva ureda i stola te primopredaju spisa, temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti ne posjeduje zatražene informacije iz zahtjeva.
Protiv dijela navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako istu ulaže protiv dijela točke I. i točke II. alineja 4. njegove izreke, jer ti dijelovi rješenja nisu utemeljeni na Zakonu o pravu na pristup informacijama. U nastavku pojašnjava da navod u točki II. alineja 4. nije točan, jer je 15. kolovoza 2022. u 14:11 sati poslao e-mailom na adresu ljiljana.bajcinovci@ceminac.hr upute da mu se ne provaljuje u ured, kome je dao ključeve od svog ureda i stola, kao i koga je opunomoćio da koristi te ključeve, a kako se bez njega i svjedoka ne bi provaljivalo u ured koji je koristio. Nadalje, navodi da je u točki I. odbačen zahtjev za pristup dvjema informacijama s obrazloženjem da je službenici za informiranje nerazumljivo o kojim se informacijama radi, u vezi s čime ističe će drugostupanjsko tijelo utvrditi je li on u dovoljnoj mjeri pojasnio na što se zahtjev odnosi s obzirom na razliku između odredbi članka 20. stavka 2. i članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup ifnormacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Općina Čeminac je po žalbi žalitelja aktom KLASA: UP/I-008-01/22-01/0013, URBROJ: 2158-11-03-23-4 od 30. siječnja 2023. godine dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno postupanje.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 30. studenoga 2022. godine, doslovno zatražio od Općine Čeminac da mu dostavi sljedeće informacije nastale nakon 13. srpnja 2022. godine: „1. Presliku poziva Općine Čeminac upućene korisniku da kao pročelnik JUO Općine Čeminac vrati ključeve ureda i stola te izvrši primopredaju spisa, stvari i novca sa osobom koju je povjerenica Vlade RH postavila na isto umjesto pročelnice JUO Općine Čeminac; 2. Presliku zapisnika o nasilnoj provali u zaključani ured udaljenog pročelnika JUO koji je kao kvalificirani posjed koristio korisnik kao tada pročelnik JUO Općine Čeminac; 3. Presliku zapisnika o provali jedne ili više osoba u ladice pisaćeg stola koji se u kvalificiranom posjedu korisnika kao pertinencija nalazio u istom uredu za koji je korisnik posjedovao i posjeduje ključeve; 4. Presliku dopisa kojim je Općina Čeminac zatražila od javnog bilježnika Lidije Perić iz Osijeka da kao svjedok nazoči provalama u ured i ladice pisaćeg stola i odgovor javnog bilježnika Lidije Perić da odbija doći svjedočiti počinjenju kaznenog cijela; 5. Presliku dopisa kojim je Općina Čeminac i od drugih javnih bilježnika zatražila da kao svjedoci nazoče oštećenjima tuđih stvari; 6. Presliku e-maila koju je korisnik sa uputom o korištenju ključeva i otključavanju ureda u slučaju potrebe ulaska službenih osoba u njegov ured uputio Općini Čeminac 15. kolovoza 2022. u 14:11 sati.“
Nadalje je utvrđeno da je Općina Čeminac postupajući po navedenom zahtjevu pozivom na odredbu članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama žalitelju dostavila poziv KLASA: 008-01/22-01/0014, URBROJ: 2158-11-03-22-2 od 9. prosinca 2022. godine, dostavila poziv na ispravak nerazumljivog zahtjeva u odnosu na točke 2. i 3. zahtjeva, kao i da je žalitelj nakon zaprimanja navedenog poziva tijelu javne vlasti dostavio podnesak u kojem u bitnome tumači primjenu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno kada mu je u kojoj formi isti poziv trebao (ako je trebao) biti dostavljen. U istome je žalitelj istaknuo da ga je tijelo javne vlasti trebalo pozvati na koji odgovarajući način da ispravi svoj zahtjev u točkama 2. i 3. pa da bude razumljivije preslike kojih zapisnika traži, a u nastavku postavlja pitanje da li takvi zapisnici uopće postoje, u kojem slučaju bi bio zadovoljan donošenjem rješenja o odbacivanju zahtjeva. U nastavku u bitnome na svoj način pojašnjava o kojim (ne)postojećim zapisnicima se radi odnosno navodi što bi se dogodilo da je javni bilježnik došao svjedočiti provaljivanju u njegov ured te što bi sadržavao Zapisnik koji bi se o tome sigurno sastavljao.
Također je utvrđeno da je Općina Čeminac, nakon zaprimanja citiranog podneska žalitelja donijela rješenje Općine Čeminac, KLASA: UP/I-008-01/22-01/0013, URBROJ: 2158-11-03-22-1 od 16. prosinca 2022. godine, koje žalitelj u ovom postupku djelomično osporava u pogledu točke I. i točke II. alineja 4. njegove izreke.
U obrazloženju navedenog rješenja Općina Čeminac je u bitnome navela da je podnositelja zahtjeva Vladimira Šplajta, koji je bivši pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Čeminac kojem je otkazana služba, pozvala da u roku od 5 dana od zaprimanja poziva ispravi svoj zahtjev u pogledu traženih Zapisnika o nasilnoj provali u zaključani ured i ladice pisaćeg stola u istome, s obzirom da se radilo o nerazumljivom zahtjevu te da je po tome pozivu zaprimljen podnesak u kojem zahtjev nije ispravljen. Pojašnjeno je da Općina Čeminac nema saznanja da bi se dogodile nasilne provale koje su navedene u predmetnom zahtjevu, pa se nije moglo utvrditi o kojoj se informaciji radi, a zbog čega je zahtjev odbačen kao u točki I. izreke rješenja. U pogledu ostalih traženih informacija je navedeno kako iste Općina Čeminac ne posjeduje i ne zna gdje se nalaze, slijedom čega je zahtjev rješenjem odbačen.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje popise, analize, izvješća, i sastavlja odgovore na pitanja i izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva.
Dakle, u postupku po žalbi bilo je potrebno utvrditi da li je žalitelj predmetnim zahtjevom tražio informaciju koja se može podvesti pod gore citiranu definiciju „informacije“, posjeduje li tijelo javne vlasti izrađenu zatraženu informaciju u trenutku podnošenja zahtjeva te ukoliko je posjeduje postoje li ograničenja zbog kojih je informacija izuzeta od javnog pristupa.
U aktu kojim je dostavljen spis predmeta po žalbi, Općina Čeminac se dodatno očitovala kako u postupku po zahtjevu nisu mogli utvrditi o kakvoj se nasilnoj provali u ured koji bi žalitelj koristio kao kvalificirani korisnik te kako nemaju saznanja o provali u ladice pisaćeg stola koji se nalazio u istom uredu, s obzirom da stol ne može biti pertinencija ureda niti se ured u kojem je žalitelj nekad radio može smatrati kvalificiranim posjedom. Također, Općina Čeminac se tijekom žalbenog postupka dana 15. veljače 2023. godine putem elektroničke komunikacije očitovala kako elektroničku poštu koju je u zahtjevu tražio žalitelj nema urudžbiranu, niti uvedenu u program ured bez papira, a da osoba koja je navodno zaprimila tu poštu na svoj službeni e-mail prilikom pretrage istu nije pronašla.
Člankom 20. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Odredbom članka 23. stavka 5. istog Zakona propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
S obzirom na sve navedeno, u žalbenom je postupku zaključeno kako Općina Čeminac nema saznanja o nasilnom provaljivanju u ured koji je kao bivši pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Čeminac koristio žalitelj prije nego je, kako to sam u svom zahtjevu navodi udaljen iz službe. Razmatrajući pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, nakon provedenog žalbenog postupka je zaključeno kako se može prihvatiti stav Općine Čeminac da po dostavljenom pozivu žalitelj nije pojasnio svoje traženje, nego u podnesku koji je kao pojašnjenje dostavio tijelu javne vlasti podučava tijelo javne vlasti o formi i sadržaju kakvu bi trebao imati poziv na ispravak zahtjeva te u kojem se roku isti treba dostaviti, a nakon toga se pita postoje li zapisnici kakve je tražio, u kojem slučaju bi bio zadovoljan donošenjem rješenja o odbacivanju zahtjeva. Kao pojašnjenje informacije koju traži je naveo kakvi bi to trebali biti zapisnici u slučaju da je javni bilježnik svjedočio provaljivanju za koje on smatra da se dogodilo. Uvidom u navedeni žaliteljev podnesak je u žalbenom postupku zaključeno kako je isti neodređen kao i zahtjev koji mu je prethodio te da je osnovano Općina Čeminac u dijelu odbacila zahtjev žalitelja pozivom na odredbu članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na presliku e-maila koji je žalitelj sam priložio uz žalbu, a za koje je tijelo javne vlasti u postupu utvrdilo kako ga nema u posjedu, u žalbenom je postupku zaključeno kako se žalbeni navodi ne mogu prihvatiti, jer se iz preslike te poruke elektroničke pošte koju je priložio žalitelj, ne može sa sigurnošću utvrditi da je ista zaprimljena u Općini Čeminac, a tijelo javne vlasti se očitovalo kako je nema u posjedu, jer ista nakon pretrage službenih upisnika te elektroničke pošte nije pronađena.
Stoga je nakon provedenog postupka zaključeno da Općina Čeminac nije u posjedu informacija kakve u svom zahtjevu traži žalitelj, iz čega proizlazi da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je odbacilo predmetni zahtjev u dijelu osporenog rješenja protiv kojeg je uložena predmetna žalba. Naime, iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama ne proizlazi obveza tijelima javne vlasti na posjedovanje informacija u ovisnosti o traženjima podnositelja zahtjeva za pristup informacijama ili njihovim pretpostavkama o postojanju informacija kod tijela javne vlasti, već su tijela javne vlasti sukladno odredbama navedenog Zakona obvezna odlučiti o dostupnosti onih informacija za koje utvrde da ih imaju u svom posjedu.
Posebno se napominje i to da u nadležnosti Povjerenika za informiranje nije utvrđivanje obveze tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji za koju je nedvojbeno utvrđeno da jest u posjedu tijela javne vlasti.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan