KLASA: UP/II-008-07/22-01/1535

URBROJ: 401-01/10-23-2

Zagreb, 20. siječnja 2023. godine

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15, 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Lepoglave, KLASA: UP/I-008-01/22-01/11, URBROJ: 2186-9-3/1-22-2 od 7. prosinca 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Lepoglave, KLASA: UP/I-008-01/22-01/11, URBROJ: 2186-9-3/1-22-2 od 7. prosinca 2022. godine kao neosnovana.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... od 22. studenog 2022. godine kojim je tražio odgovore na pitanja vezano za Sporazum o raskidu Sporazuma te pripadajućih aneksa o suradnji na projektu razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa, temeljem članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj ne traži informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj navodi da prvostupanjsko rješenje ne sadrži apsolutno nikakve činjenice. Navodi da iz dosadašnjeg ponašanja prvostupanjskog tijela jasno proizlazi da se opstruira dostava traženih informacija. Ističe da je nesporno da je gradonačelnik prvostupanjskog tijela odgovorna osoba za provođenje pravnih poslova, odnosno da nije izvršavao svoje obveze koje su mu povjerene. Smatra da se inzistiranjem na provođenju nezakonitih postupaka i procedura članovi Konzorcija Donja Voća svjesno i namjerno izlažu šteti. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis utvrđeno je da je žalitelj u zahtjevu za pristup informacijama od 22. studenog 2022. godine (na prijemnom štambilju je omaškom naveden datum 22. prosinca 2022. godine kao datum zaprimanja) naveo doslovno sljedeće:

„Poštovana Službenice za informiranje,

S obzirom na priloženi odnosno primljeni SPORAZUM koji sam identični dobio od općine Vinica ali i općine Cestica a nešto izmijenjeni od općine Klenovnik. S obzirom da isti nisu potpisale općine Bednja, Petrijanec i Maruševec a da se isti navodno potpisao u Donjoj Voći.

S obzirom da je gradonačelnik ......... osoba koju je KONZORCIJ DONJA VOĆA odabrao i imenovao osobom koja će od siječnja 2021 godine voditi brigu o upravnim i pravnim pitanjima i postupanjima KONZORCIJA DONJA VOĆA. Obzirom da JAVNA NABAVA te sve što otvoreni             postupak javne nabave propisuje, kao i sve što se u konkretnom slučaju KONZORCIJA DONJA VOĆA desilo molim odgovoriti na ova pitanja:

1.               Proizvodi li takav „Sporazum" koji prilažem kakve pravne učinke za grad Lepoglava?

2.               Proizvodi li takav „Sporazum" bilo kakve pravne učinke za POTPISNIKE ali i one koji     to NISU?

3.               Ako da koje točno i temeljem čega? Da li je tako nešto dozvoljeno regulirati „Sporazumom"?

4.               Kako to da navedeni sporazum nisu potpisale i ostale Općine?

5.               Što to predstavlja u konkretnom slučaju?

6.               Da li je ovim „Sporazumom" prestao s postojanjem Konzorcij Donja Voća? Tko je to utvrdio i kako?

7.               Temeljem čega su se POTPISNICI ovog „Sporazuma" dogovorili da isti vrijedi i za one koji ga nisu potpisali?

8.               Ima li ......... kao odgovorna osoba za ove postupke kakve informacije što planiraju         učiniti subjekti koji ovaj „Sporazum" nisu potpisali?

9.               Ako ima neka iste navede i predstavi zainteresiranoj javnosti, čije sam dio!

10.            Da li se grad Lepoglava Ili ......... kao zastupnik u svojoj karijeri već susretao sa takvim pravno/ekonomskim problemima odnosno bravurama? Ovisno s kojeg se kuta stvar promatra?“

Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo donijelo je rješenje koje je predmet postupka.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.

Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u bitnom proizlazi da je zahtjev žalitelja odbijen temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj ne traži informacije kakve ima u vidu odredba članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona.

Po mišljenju Povjerenika za informiranje, prvostupanjsko rješenje je pravilno i zakonito te žalbenim navodima žalitelja nije dovedeno u sumnju.

Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.

Slijedom navedenog, traženja žalitelja u konkretnom slučaju ne mogu se smatrati traženjem informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelj ne traži konkretnu informaciju, već traži da mu prvostupanjsko tijelo protumači pravne posljedice Sporazuma koji je priložio (točke 1. do 7. zahtjeva).

S tim u vezi, Povjerenik za informiranje ističe da sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama ne postoji obveza tijela javne vlasti da žalitelju tumači sporazum na koji se zahtjev žalitelja odnosi.

Navedeni stav je zauzet i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-384/20 od 10. prosinca 2020. godine, odnosno potvrđen je stav Povjerenika za informiranje da se traženje odgovora na pitanje, odnosno objašnjenja ne smatra traženjem informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim toga, žalbeni navodi žalitelja nisu od utjecaja na pravilnost prvostupanjskog rješenja, jer Povjerenik za informiranje nije nadležan za ocjenu valjanosti predmetnog sporazuma, odnosno njegovih pravnih posljedica i navodne štete koja bi mogla nastati članovima konzorcija.

Također nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje u smislu članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama da ispituje ulogu gradonačelnika prvostupanjskog tijela u projektu koji je predmet postupka.

I točke 8. do 10. zahtjeva žalitelja također nisu usmjerene na konkretnu informaciju, već se od prvostupanjskog tijela traži da se očituje ima li „kakve informacije o tome što planiraju napraviti drugi subjekti koji nisu potpisali sporazum“, odnosno traži se odgovor na pitanje je li se gradonačelnik prvostupanjskog tijela susretao sa sličnim problemima i bravurama.

Slijedom svega navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku, trebalo je odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu, jer se traženje tumačenja i komentara ne smatra traženjem informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                     

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

dr.sc. Zoran Pičuljan