KLASA: UP/II-008-07/22-01/1158

URBROJ: 401-01/06-23-2

Zagreb, 17. siječnja 2023.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba KLASA: 008-02/22-002/366, URBROJ: 251-02-02/012-22-7 od 20. rujna 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba KLASA: 008-02/22-002/366, URBROJ: 251-02-02/012-22-7 od 20. rujna 2022. godine, kao neosnovana.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Grada Zagreba je odbijen zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 31. kolovoza 2022. godine, u kojem je zatražio dostavu informacije o radnim mjestima na koja su raspoređeni službenici koji su prema prethodnoj sistematizaciji u Uredu gradonačelnika obnašali određene funkcije prema popisu koji je naveo u nastavku teksta zahtjeva, temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer se u zahtjevu tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome ponavlja sadržaj svog zahtjeva te navodi da su tvrdnje Grada Zagreba iz istog rješenja neistinite, jer da iz njih proizlazi da ne raspolažu nikakvim informacijama o radnim mjestima i rasporedu svojih službenika. Žalitelj posebno napominje da on nije tražio izradu novih informacija. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Grad Zagreb je po žalbi žalitelja aktom KLASA: 008-02/22-02/366, URBROJ: 251-02-02/012-22-11 od 29. rujna 2022. godine dostavio Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno postupanje.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 31. kolovoza 2022. godine, zatražio od Grada Zagreba da mu dostavi informaciju (ili bilo kakvu drugu dokumentaciju temeljem čije analize bi mogao doći do tražene informacije) o radnim mjestima na koja su raspoređeni službenici koji su prema prethodnoj sistematizaciji u Uredu gradonačelnika obnašali funkciju: 6. poseban viši savjetnik gradonačelnika za koordinaciju gradske uprave - specijalist - 1 izvršitelj; 7. poseban viši savjetnik gradonačelnika za izgradnju grada - specijalist - 4 izvršitelja; 8. poseban viši savjetnik gradonačelnika za investicije i strana ulaganja - specijalist - 5 izvršitelja; 9. poseban viši savjetnik gradonačelnika za međugradsku i međunarodnu suradnju i programe i projekte Europske unije - specijalist - 1 izvršitelj; 10. poseban viši savjetnik gradonačelnika za nacionalne manjine i vjerske zajednice - specijalist -1 izvršitelj; 11. poseban viši savjetnik gradonačelnika za koordinaciju mjera i aktivnosti za osobe starije životne dobi - specijalist - 1 izvršitelj; 12. poseban viši savjetnik gradonačelnika za upravni sustav i pravna pitanja - specijalist - 2 izvršitelja, 13. poseban viši savjetnik gradonačelnika za upravljanje imovinom i imovinsko - pravne poslove - specijalist - 2 izvršitelja, 14. poseban viši savjetnik gradonačelnika za društvene djelatnosti - specijalist - 6 izvršitelja; 15. poseban viši savjetnik gradonačelnika za razvoj i unapređenje poslovnih procesa gradske uprave - specijalist - 1 izvršitelj; 16. poseban viši savjetnik gradonačelnika za kulturu - specijalist - 2 izvršitelja, 17. poseban viši savjetnik gradonačelnika za upravu i pravne poslove - specijalist - 1 izvršitelj; 18. poseban viši savjetnik gradonačelnika za ljudske resurse grada - specijalist - 1 izvršitelj; 19. poseban viši savjetnik gradonačelnika za informatiku i komunikacije - specijalist - 2 izvršitelja; 20. viši savjetnik gradonačelnika - specijalist - 8 izvršitelja; 22. viši stručni savjetnik gradonačelnika za osobe s invaliditetom - 1 izvršitelj; i 23. viši stručni savjetnika gradonačelnika - 6 izvršitelja.

Nadalje je utvrđeno da je Grad Zagreb, nakon uvida u očitovanje nadležne službe donio osporeno rješenje KLASA: 008-02/22-002/366, URBROJ: 251-02-02/012-22-7 od 20. rujna 2022. godine, kojim je odbio zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer se zahtjevom traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U obrazloženju osporenog rješenja Grad Zagreb je naveo utvrđenja Stručne službe gradske uprave iz očitovanja koje je dostavljeno 16. rujna 2022. godine te da je uzimajući u obzir tumačenje zakonske definicije „informacije“ da zatražena informacija mora biti izrađena odnosno da je tijelo javne vlasti mora posjedovati u određenom materijaliziranom obliku, kao i da pristup informaciji sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da stvara novu informaciju, utvrdio kako se u konkretnom slučaju ne radi o traženju informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona i odbio predmetni zahtjev, s obzirom da Grad Zagreb ne raspolaže gotovom informacijom kakvu je u zahtjevu tražio žalitelj te da ne postoji zakonska obveza za takvim načinom vođenja podataka. Pojašnjeno je da bi za dolaženje do tražene informacije najprije trebalo iz tabelarnog popisa službenika izdvojiti radna mjesta koja su navedena u zahtjevu, utvrditi koji su službenici na njih raspoređeni, a nakon toga pojedinačno za svakog službenika utvrditi na koje je mjesto bio ranije raspoređen, uzimajući u obzir sistematizaciju iz starog Pravilnika o unutarnjem redu Ureda gradonačelnika, a što sukladno zakonskim odredbama ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti. Grad Zagreb je u prilog svoje argumentacije naveo i stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iz presude Poslovni broj: UsII-141/17 od 6. rujna 2017. godine, da pravo na pristup informaciji predstavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji i koju tijelo javne vlasti nema obavezu analizirati i grupirati niti poduzimati radnje prikupljanja podataka radi formiranja nove informacije. Zaključno je navedeno kako je predmetni zahtjev odbijen jer se u konkretnom slučaju ne radi o traženju informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno jer Grad Zagreb ne vodi evidenciju o radnim mjestima službenika prema prethodnoj i novoj sistematizaciji. Također je istaknuto kako su žalitelju prema ranije podnesenim zahtjevima već dostavljeni svi pravilnici i sistematizacije te popis zauzetih radnih mjesta.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Odredbom članka 23. stavka 6. točke 4. istog Zakona propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje popise, analize, izvješća, i sastavlja odgovore na pitanja i izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva.

U postupku po žalbi bilo je potrebno utvrditi da li je žalitelj predmetnim zahtjevom tražio informaciju koja se može podvesti pod gore citiranu definiciju „informacije“, posjeduje li tijelo javne vlasti izrađenu zatraženu informaciju u trenutku podnošenja zahtjeva te ukoliko je posjeduje postoje li ograničenja zbog kojih je informacija izuzeta od javnog pristupa.

Nakon provedenog žalbenog postupka te uvida u obavijest KLASA: 008-02/22-02/339, URBROJ: 251-01-11/01-22-2 od 17. kolovoza 2022. godine koja je od Stručne službe gradske uprave dostavljena službenici za informiranje Grada Zagreba, utvrđeno je da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje izrađenu informaciju kakvu je u predmetnom zahtjevu tražio žalitelj, radi čega je zaključeno kako je Grad Zagreb u prvostupanjskom postupku pravilno utvrdio činjenice te zaključio da kao tijelo javne vlasti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama nema obvezu izrađivati novu informaciju na način kako je to u zahtjevu zatražio žalitelj.

Posebno se napominje i to da u nadležnosti Povjerenika za informiranje nije utvrđivanje obveze tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji za koju je nedvojbeno utvrđeno da jest u posjedu tijela javne vlasti.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                                POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan