KLASA: UP/II-008-07/22-01/928
URBROJ: 401-01/04-23-2
Zagreb, 19. siječnja 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka KLASA: UP/I-008-01/22-01/01, URBROJ: 567-14/09-22-02 od 17. lipnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka KLASA: UP/I-008-01/22-01/01, URBROJ: 567-14/09-22-02 od 17. lipnja 2022. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: Agencija) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je od Agencije za zaštitu osobnih podataka tražio dostavu izvješća o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka za poslovni subjekt A1 Hrvatska d.o.o., Vrtni put 1, Zagreb, OIB: 29524210204, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno iz razloga što su prikupljeni podaci informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj navodi da je na rješenje Agencije uputio zahtjev za dopunom na koji mu navedeno tijelo javne vlasti nije odgovorilo. Nadalje, navodi kako smatra da je njegov zahtjev za dopunom bio osnovan i da je rješenje sadržavalo grešku i selektivno tumačenje zakona sa željom uskraćivanja uvida u registar. Ističe, kako smatra da je službenica Agencije zauzela stav da Agencija ima pravo na samovolju, a ne postupanje prema zakonu i poslu, koji joj je povjeren te da je selektivno tumačila zakon pozivajući se na zaštitu osobnih podataka i test razmjernosti. U nastavku žalbe žalitelj navodi dijelove osporenog rješenja Agencije te napominje kako mu se na istoj stranici rješenja uskraćuje i potvrđuje da ima pravo na pristup tim podacima koje Agencija prikuplja i vodi kao zaseban registar. Također, navodi kako se tijelo javne vlasti poziva na Zakon o zaštiti osobnih podatka iako bi trebalo znati da službenik za zaštitu podataka vrši javnu funkciju u firmi A1. Ističe, kako Sudski registar Republike Hrvatske također sadrži imena i prezimena vlasnika, prokurista, upravnog odbora, nadzornog odbora i slično, koja su javna upravo iz tih razloga jer te osobe obnašanju javnu funkciju u društvu. Žalitelj navodi i kako se kod rješavanja njegovih podneska i to zahtjeva i zahtjeva za dopunom tijelo javne vlasti nije držalo članka 11. stavka 1. Uredbe o uredskom poslovanju. Predlaže da se njegova žalba usvoji.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom, upućenim putem elektroničke pošte dana 2. lipnja 2022. godine, zatražio od Agencije sljedeće: „Agencija za zaštitu osobnih podataka prikuplja podatke putem obrasca https://azop.hr/wp-content/uploads/2020/12/izvjesce_o_imenovanju_sluzbenika_za_zastitu_podataka-selska.pdf. Ovim putem vam se obraćam sa zahtjevom da mi dostavite prikupljene podatke za poslovni subjekt A1 Hrvatska d.o.o. Vrtni put 1, Zagreb OIB: 29524210204 prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (zakona NN 25/13, 85/15).“ Nadalje, utvrđeno je da je o zahtjevu za pristup informacijama žalitelja Agencija donijela rješenje KLASA: UP/I-008-01/22-01/01, URBROJ: 567-14/09-22-02 od 17. lipnja 2022. godine, kojim je odbila zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno iz razloga što su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Naime, odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U obrazloženju osporenog rješenja Agencije u bitnom se navodi kako Izvješće o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka za poslovni subjekt A1 Hrvatska d.o.o. sadrži ime i prezime službenika za zaštitu podataka i njegove kontakt podatke te da ju u konkretnom slučaju, provedbom testa razmjernosti zaključeno da prevladava pravo na zaštitu osobnih podataka u odnosu na pravo na pristup traženoj informaciji. Nadalje, navodi se kako test razmjernosti pokazuje da se u konkretnom slučaju radi o službeniku za zaštitu podataka privatnog trgovačkog društva A1 Hrvatska d.o.o. te da ne postoji obveza predmetnog trgovačkog društva kao voditelja obrade objaviti ime i prezime službenika već samo podatke za kontakt kako bi se ispitanici mogli obraćati voditelju obrade u vezi prava iz područja zaštite osobnih podataka. Ističe se kako Opća uredba o zaštiti podataka člankom 37. stavkom 7. određuje kako voditelj obrade (A1 Hrvatska d.o.o.) ili izvršitelj obrade objavljuje kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka i priopćuje ih nadzornom tijelu (Agenciji) te da se na taj način ispitanicima i nadzornim tijelima želi omogućiti jednostavno i izravno stupanje u kontakt sa službenikom za zaštitu podataka kako bi ispitanici mogli ostvarili svoja prava iz propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka. Nadalje, u obrazloženju osporenog rješenja se ističe kako ne postoji obveza objave imena i prezimena osobe koja obavlja dužnost službenika za zaštitu podataka, budući da isto nije nužno za ostvarivanje prava ispitanika iz propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka te da u svrhu ostvarivanja prava ispitanika kod voditelja obrade nije nužno znati osobno ime službenika za zaštitu podataka, već je nužno imati podatke za kontakt u obliku primjerice, generičke e-mail adrese koju kasnije mogu koristiti i drugi imenovani službenici za zaštitu podataka kod voditelja obrade. Napominje se kako sukladno članku 5. stavku 1. točki c. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju („načelo smanjenja količine podataka”). Također se navodi, kako je uvidom u Izjavu o zaštiti osobnih podataka za A1 Hrvatska d.o.o. koja je dostupna na internetskoj stranici predmetnog društva, utvrđeno da je službenik za zaštitu podataka dostupan putem obrasca za kontakt: http://www.A1.hr/zastita-osobnih-podataka te putem adrese e-pošte za kontakt: osobnipodaci@A1.hr i da slijedom navedenog ispitanici mogu ostvarivati svoja prava iz propisa o zaštiti osobnih podataka s obzirom da trgovačko društvo A1 Hrvatska d.o.o. ima objavljene kontakt podatke službenika za zaštitu podataka sukladno članku 37. stavku 7. Opće uredbe o zaštiti podataka. U obrazloženju osporenog rješenja zaključuje se kako podatak o imenu i prezimenu nije nužan ispitanicima kako bi ostvarili svoja prava iz propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka te da stoga u konkretnom slučaju preteže pravo na zaštitu osobnog podatka službenika za zaštitu podataka A1 Hrvatska d.o.o., a ne javni interes.
U žalbenom postupku Agencija je dostavila Povjereniku za informiranje kao informaciju koja je predmet postupka: Izvješće o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka od 18. svibnja 2018. godine.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku je utvrđeno da se na internet stranici trgovačkog društva A1 Hrvatska d.o.o., konkretno na linku https://www.a1.hr/hr/zastita-osobnih-podataka nalazi Izjava o zaštiti osobnih podataka za A1 Hrvatska d.o.o., kao i Kontakt obrazac vezano za zaštitu osobnih podataka.
Uvidom u sadržaj Izjave o zaštiti osobnih podataka za A1 Hrvatska d.o.o. utvrđeno je da se u članku 1. Izjave, između ostalog, navodi: „Službenik za zaštitu podataka dostupan je putem: Obrazac za kontakt: http://www.A1.hr/zastita-osobnih-podataka, Adresa e-pošte za kontakt: osobnipodaci@A1.hr. Nadalje, utvrđeno je da se u članku 7. točki h) Izjave koja se odnosi na ostvarivanje prava navodi: „Ako želite ostvariti neko od navedenih prava, obratite nam se koristeći se našim podacima za kontakt iz članka 1. ove Izjave.“
Svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe. Trgovačko društvo A1 Hrvatska d.o.o. nije tijelo javne vlasti pa tako niti obveznik primjene Zakona o pravu na pristup informacijama. Iz spisa predmeta proizlazi da je trgovačko društvo A1 Hrvatska d.o.o. ispunilo obvezu prema Agenciji, koju ima temeljem drugog propisa tj. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, a prema kojoj ne postoji obveza objave imena i prezimena osobe koja obavlja dužnost službenika za zaštitu osobnih podataka jer isto nije nužno za ostvarivanje prava ispitanika iz propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka.
Sukladno svemu navedenom u žalbenom je postupku zaključeno da bi omogućavanje pristupa traženim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi. Stoga razlozi koje žalitelj navodi u žalbi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženim podacima sadržanim u Izvješću o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka od 18. svibnja 2018. godine, za koje ne postoji širi javni interes u cjelini, a u žalbenom postupku je utvrđeno da bi otkrivanjem osobnih podataka fizičke osobe u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenom obradom od strane primatelja tih podataka, u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i da bi moglo doći do zlouporabe tih podataka.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan